Istraživači kažu da njihova otkrića pokazuju kako halucinogeni potiskuju depresivnu osobu „iz kolotečine negativnog razmišljanja“, a da psilocibin „reintegriše“ depresivni mozak, čineći ga fluidnijim, fleksibilnijim i povezanijim.
Psilobicin je psihodelično jedinjenje koje se nalazi u „magičnim pečurkama“.
Jedan od učesnika kliničkog ispitivanja, Stiv, tvrdi da je nakon prve doze psilocibina imao „potpuno mistično iskustvo otkrića – veliku psihodeličnu višebojnu svejtlosnu i zvučnu emisiju“.
"Sa prvom dozom osjetio sam radost kakvu nikada nisam doživio", rekao je on, dodajući da je druga doza u ispitivanju bila veoma mračna.
Stivu (60) je dijagnostikovana depresija prije više od 30 godina, a tradicionalni antidepresivi jednostavno nisu radili u njegovom slučaju.
Za tradicionalnu terapiju antidepresivima jedan učesnik istraživanja navodi da ga je "umrtvljivala".
"Na kraju živite kao funkcionalni zombi", ilustrovao je on.
Kada je čuo intervju na radiju o novom slučaju u kojem se istražuje upotreba psihodelika za depresiju, prijavio se i morao je da čeka godinu dana, a kriterijumi za izbor su bili veoma teški.
Učesnici su morali da pokažu ne samo da drugi antidepresivi nisu bili uspješni u liječenju njihove depresije, već i da ne izazivanju druga stanja, uključujući psihozu, koja bi upotrebu psihodelika mogla učiniti posebno rizičnom.
Konačno, nakon pažljive provjere i pod nadzorom profesionalnog terapeuta, njemu je data prva doza psilocibina.
Slike mozga učesnika prije i posle doze "magične pečurke" pokazale su ono što je glavni istraživač, profesor Dejvid Nat iz Imperijalnog centra za psihodelička istraživanja opisao kao "resetovanje mozga".
Slike su pokazale da psihodelici izazivaju povezanost, gdje su različiti regioni mozga mnogo više komunicirali jedni sa drugima, otkrivajući nove načine razmišljanja.
"Nisam imao svjestan osjećaj da mi je mozak 'podešan', ali sigurno se tamo dešavalo mnogo više nego što sam mogao da zamislim", rekao je taj učesnik istraživanja.
Njegovo drugo iskustvo sa psilocibinom ipak je bilo mnogo teže.
"Morao sam da se borim sa tim osjećanjima i emocijama koje sam sklonio da potisnem, ali druga sesija, iako je bila naporna, vjerovatno je bila terapijski korisnija, jer sam morao da se pozabavim stvarima kojima se nisam ranije bavio", istakao je on.
Profesor Dajvid Nat vodi kampanju da se ti ilegalni ljekovi ponovo klasifikuju u istraživačke svrhe, kako bi omogućio revoluciju u liječenju depresije.
U ispitivanju, liječenje je kombinovano sa profesionalnom terapijom - stalni rad u Centru za psihodelička istraživanja i drugde, fokusiran je na razvoj i bezbjedno testiranje novih terapijskih protokola, načina kombinovanja liječenja ljekovima sa terapijom, u cilju liječenja depresije na novi način.