Ruska državna gasna kompanija Gasprom zaprijetila je večeras da bi mogla da prekine isporuke gasa Evropi već sljedeće nedjelje, prenosi Gardijan.
Gasprom u saopštenju optužuje Kijev da ometa isporuku 52,52 miliona kubnih metara gasa namijenjenog Moldaviji.
„Količina gasa koju je Gasprom obezbijedio za tranzit u Moldaviju preko Ukrajine veća je od fizičke količine koja je prešla granicu Ukrajine i Moldavije“, saopštio je Gasprom u saopštenju i dodao da će „od ponedjeljka, 28. novembra, početi da smanjuje snabdijevanje gasom ako se nastavi poremećaj u tranzitu gasa kroz Ukrajinu za kupce u Moldaviji”.
Podsjećamo, ukrajinski gasovod je posljednji preostali gasovod kojim ruski gas i dalje stiže u zapadnu Evropu nakon što je Gasprom prekinuo snabdijevanje gasovoda Sjeverni tok 1. Ukrajina je negirala da blokira isporuke gasa, rekavši da je sav dogovoreni gas do Moldavije uredno prebačen.
Evropska komisija predložila je da maksimalna cijena gasa bude 275 eura po megavat satu i ta mjera bi se primenjivala od 1. januara, a važila bi godinu dana, izjavio je komesar Evropske unije za energetiku Kadri Simson
Komisija se nada da će uvođenje maksimalne cijene gasa pomoći državama članicama da smanje cijene energije za domaćinstva i kompanije koje su ove godine dostigle rekordnu visinu nakon ruske invazije na Ukrajinu, što je dovelo do inflacije i uvećanja troškova života, objavio je Rojters.
Više o tome pročitajte OVDJE.
Svjetska banka će obezbijediti 4.5 miliona dolara dodatne pomoći Ukrajini za „održavanje osnovnih usluga i ključnih vladinih funkcija na nacionalnom i regionalnom nivou“ dok se brani od ruskih napada.
Novac koji su obezbijedile SAD iskoristiće se za isplatu plata medicinarima, državnim i školskim službenicima, penzije, plate za javne službenike i za socijalne programe, navodi se u saopštenju Svjetske banke.
Ukrajinci se spremaju za vjerovatno najtežu zimu u istoriji zemlje, piše dopisnik Guardiana iz Ukrajine Lorenco Tondo.
Navodi da temperature padaju, a sa njima bi milioni ljudi mogli da se suoče sa pravom noćnom morom jer moraju da dočekaju zimu bez struje, vode i grijanja.
Ukrajinske vlasti upozorile su građane da ne idu sami u šumu da sakupljaju drva bez prethodne konsultacije sa vojskom. Naime, ruske snage su za sobom ostavile veliki broj mina, eksplozivnih zamki i neeksplodiranih granata, pa bi sakupljanje ogreva moglo biti smrtonosno.
Međutim, cijene ogrijeva rastu, pa mnogi nemaju mnogo izbora i moraju da rizikuju. Ako ih mine ne ubiju, mogla bi hladnoća, kaže dopisnik Guardiana iz Ukrajine.
Oni koji žive u kućama mogu da se griju na drva, ali oni koji žive u stanovima često su osuđeni na stari sovjetski sistem centralnog grijanja. Ruske snage bombardovale su veliki broj ukrajinskih toplana, koje pumpaju toplu vodu u radijatore u stanovima Ukrajinaca, podsjeća Tondo.
Proruski guverner Krima, ukrajinskog poluostrva koje je Rusija anektirala 2014. godine, saopštio je večeras da su ruske snage oborile dva drona iznad Sevastopolja.
Podsjetimo, Krim je jedna od lokacija sa koje su ruske snage u februaru započele rat protiv Ukrajine, a u posljednje vrijeme i sam je više puta napadnut. Jedan od najupečatljivijih napada dogodio se u avgustu, kada je serija eksplozija uništila više ruskih borbenih aviona u pomorskoj bazi.
Mihail Razvožajev, guverner Krima kojeg je imenovala Moskva, saopštio je danas: "Naša protivvazdušna odbrana sada radi. Evidentiran je napad dronom. Prema preliminarnim informacijama oborena su dva drona. Sve snage i službe su u pripravnosti".
On je dodao da civilni objekti u Sevastopolju, baš kao ni štab ruske Crnomorske flote, nisu oštećeni u napadu i pozvao stanovnike da "ostanu mirni".
Prije povlačenja svojih snaga iz Hersona ranije ovog mjeseca, Rusija je objavila da prebacuje trupe na drugu obalu rijeke Dnjepar kako bi bolje branila teritorije pod ruskom kontrolom, uključujući prilaze Krimu.
Njemački kancelar Olaf Šolc rekao je u utorak, na konferenciji u organizaciji lista Sueddeutsche Zeitungu Berlinu,kako Njemačka mora biti spremna na to da situacija u Ukrajini eskalira.
“S obzirom na razvoj rata i očitih i rastućih gubitaka Rusije mi moramo biti spremni na to da situacija eskalira”, rekao je njemački kancelar.
Po Šolcovim riječima, eskalacija bi se prije svega mogla manifestovati u pojačanom uništavanjuukrajinske infrastrukture.
U emisiji istaknutog Putinovog propagandiste Vladimira Solovjova gosti su raspravljali o sljedećim vanjskopolitičkim potezima Rusije. Uprkos tome što ruske vojne snage ne postižu pretjerane vojne uspjehe na frontu u Ukrajini, gosti su na ruskoj državnoj televiziji raspravljali o sljedećoj meti.
Anton Gerašenko, savjetnik ukrajinskog ministra unutrašnjih poslova, je objavio isječak iz emisije koji pokazuje kako je Kazahstan odabran kao meta potencijalne invazije u budućnosti.
"Obratimo pažnju na činjenicu da je naš sljedeći problem Kazahstan, jer tamo mogu započeti isti nacistički procesi kao u Ukrajini", govori jedan od gostiju.
EU će dati još dvije i po milijarde eura za Ukrajinu, objavila je predsjednica EK Ursula fon der Lajen. Iduće godine plan je 18 milijardi eura.
U Ukrajini su u toku velike pripreme za evakuacije civila iz nedavno oslobođenih područja regiona Herson i Mikolajev, zbog straha da je šteta na infrastrukturi uzrokovana ratom prevelika da bi ljudi mogli da izdrže zimu.
Stanovnicima dva regiona savjetovano je da se presele u sigurnija područja u centralnom i zapadnom dijelu zemlje, a prevoz i smještaj osiguraće vlada. U međuvremenu Rusija jača svoje snage na području istočnog Donbasa, gdje već mjesecima nema pomaka ni jedne strane u borbama oko ključnog grada Bahmuta.
Kijev i Moskva ponovno se optužuju i za granatiranja nuklearne elektrane Zaporožje, dok Međunarodna agencija za atomsku energiju upozorava da takvi napadi mogu dovesti do velike katastrofe. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski poručuje da se borbe oko elektrane moraju zaustaviti.
„Razgovarao sam sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom o sprovođenju nekoliko tačaka naše mirovne formule odjednom- bezbednosnoj i situaciji u nuklearnoj elektrani Zaporožje, kao i o energetskoj sigurnosti Ukrajine i Evrope. Radimo na sprovođenju naloga IAEA-e da se zaustavi svaka neprijateljska aktivnost protiv ukrajinskih nuklearnih objekata. Za to je važna demilitarizacija nuklearne elektrane. Rusija mora odatle povući sve svoje snage i prestati da granatira elektranu“, rekao je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Ruske snage su u napadu pogodile centar za distribuciju pomoći u centru jugoistočnog ukrajinskog grada Orihiva. Guverner regije kaže da je ubijen jedan volonter, a dvije su osobe ranjene, prenosiReuters.
Guverner regije Zaporožje Oleksandr Starukh nije htio više da komentariše napad na Orihiv, koji se nalazi samo 110 kilometara od nuklearne elektrane Zaporožja. Nuklearna elektrana Zaporožje posljednjih je par dana bila meta napada, u kojima su skoro pogođeni reaktori, a uništeno skladište nuklearnog otpada. Rusija i Ukrajina međusobno se optužuju za napade.
Zamjenik ukrajinskog ministra vanjskih poslova Oleksej Jaramenko objavio je da su Rusi kad su bježali ukrali 17 kola hitne pomoći.
Nekoliko stanovnika Hersona i radnika na lokalnom odlagalištu tvrde da su ruske snage spaljivale tijela na tom mjestu.
Rekli su Gardijanu da su tokom ljetne okupacije grada vidjeli ruske kamione kako dolaze na to mjesto, noseći crne vreće koje su zatim zapaljene i koje su smrdjele na zapaljeno meso.
Izvori vjeruju da su se ruske snage rješavale tijela svojih poginulih vojnika.
"Svaki put kad je naša vojska tamo granatirala Ruse, oni su ostatke premjestili na odlagalište i spalili", rekla je Irina, stanovnica Hersona.
Stanovnici su rekli da su se počeli bojati da se odlagalište koristi za novu svrhu otprilike kada su pokušaji Ukrajine da ponovno zauzme Herson dobili zamah.
Tvrdnje se ne mogu nezavisno potvrditi, a ukrajinske vlasti su rekle da ne mogu komentarisati istražuju li se optužbe.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) zabilježila je 703 napada na zdravstvenu infrastrukturu u Ukrajini od početka ruske invazije u februaru, što je regionalni upravnik organizacije nazvao najvećim napadom na zdravstvo od Drugog svjetskog rata, javlja Hina.
“Ovo je jasno kršenje međunarodnog humanitarnog prava i pravila ratovanja”, rekao je regionalni upravnik SZO-aHans Klugeu Kijevu, dodavši da je riječ o najvećem napadu na zdravstvo na evropskom tlu od Drugog svjetskog rata.
Stotine hiljada kuća i stanova, škola i bolnica su bez grijanja, kazao je Kluge.
U ukrajinskoj prijestonici Kijevu su počela vanredna isključenja struje, saopštila je pres-služba gradske elektroenergetske kompanije.
“U Kijevu su u toku vanredna isključenja struje”, navodi se u saopštenju kompanije objavljenom na sajtu, prenijela je agencija TASS.
Ranije su počela i vanredna isključenja struje u oblasti Odese. Elektroenergetska kompanija Ukrenergo saopštila je ranije da će od biti uvedena isključenja struje širom Ukrajine.
Ukrajinska vlada pozvala je građane Hersona da se tokom zime evakuišu u bezbjednije regione zemlje.
Ministarka za reintegraciju privremeno okupiranih teritorija u vladi Ukrajine Irina Vereščuk apelovala je na stanovnike Hersona, posebno na ugrožene kategorije – žene sa djecom, stare, bolesne i osobe koje se teško kreću, da se evakuišu tokom zime.
Ruska vlada nastavlja sa jačanjem kontrole nad tamošnjim informtivnim prostorom, kako bi očuvala svoj narativ o invaziji na Ukrajinu, saopšteno je iz vašingtonskog Instituta za studije rata.
Kremlj na sve načine pokušava da anulira mogućnost da se čuju informacije od strane nezavisnih medija i nevladinog sektora, dodali su oni.
Od početka rata, Rusija je uništila gotovo 800 lokaliteta materijalne kulturne baštine u Ukrajini.
To je saopšteno iz ukrajinskog Ministarstva kulture i informisanja.
