Ukrajinski snajperista objasnio je kako izgleda sukob sa Rusima iz prve ruke za Vašington post.
"To je kao badminton. Rusi izbjegavaju bliski kontakt jer znaju da ćemo ih riješiti, pa koriste samo artiljeriju i tenkove. Plaše se da se približe ukrajinskim pozicijama. Mi ih tjeramo minobacačima", rekao je ukrajinski snajperista "Kovrdžavi“ Vašington postu.
Rusija će proučiti mogućnost razmjene zarobljenih vojnika ukrajinske bojne Azov za Viktora Medvedčuka, prijatelja Vladimira Putina, rekao je u subotu ruski zastupnik i pregovarač Leonid Slucki.
“Proučićemo to pitanje”, rekao je Slucki, član ruskog izaslanstva na zadnjim pregovorima s Kijevom, prenosi novinska agencija RIA Novosti odgovarajući na pitanje o takvoj razmjeni.
U izjavi koju je dao u separatističkom gradu Donjecku, na jugoistoku Ukrajine, dodao je da će o takvoj mogućnost u Moskvi razgovarati “oni koji su za to ovlašteni”.
Viktor Medvedčuk (67) je političar i bogati ukrajinski preduzetnik koji slovi za osobu blisku ruskom predsjedniku. Sredinom aprila Medvedčuk je zarobljen u Ukrajini pošto je od početka ofanzive Kremlja krajem februara bio u bijegu.
Predsjednik Turske Redžep Tajip Erdogan razgovarao je telefonom sa generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom.
Kako je saopšteno iz Direkcije za komunikacije kancelarije predsjednika Turske, dvojica čelnika su razgovarali o zahtjevima Švedske i Finske za članstvo u NATO.
Erdogan je tom prilikom kazao da Turska iskreno podržava politiku otvorenih vrata NATO-a. Dodao je da odnos prema zahtjevu za članstvo Švedske i Finske u NATO predstavlja stav Turske o vitalnim interesima nacionalne bezbjednosti.
Erdogan je još kazao da zvanična Ankara neće pozitivno gledati na pitanje članstva u NATO ukoliko Švedska i Finska jasno ne pokažu da će se solidarisati s Turkom oko temeljnih pitanja, posebno u kontekstu borbe protiv terorizma.
Generalni sekretar NATO-a Stoltenberg kazao je da je u tom smislu potrebno otkloniti bezbjednosne zabrinutosti koje izražava Turska.
Erdogan je izjavio da će Turska reći “ne” ulasku Finske i Švedske u NATO, u momentima dok se visoki predstavnici dvije zemlje pripremaju da posjete Tursku radi razgovora narednih dana.
Ukrajina treba da postane punopravni kandidat za pridruživanje Evropskoj uniji, umjesto da pristane na neku vrstu šire “evropske političke zajednice” kao što je predložila Francuska, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Ranije ovog mjeseca, francuski predsjednik Emanuel Makron je nagovijestio da bi bile potrebne “decenije” da Ukrajina postane punopravni član EU i da bi umjesto toga trebalo da se pridruži “evropskoj političkoj zajednici”, nekoj vrsti “predvorja” za pridruživanje EU.
Katar želi da diverzifikuje svoje kupce prirodnog gasa, rekao je katarski ministar energetike za njemački list Handelsblat, što bi moglo otežati Njemačkoj da prestane da zavisi od ruske energije.
„Kao što kupci žele da imaju različite dobavljače, mi želimo da diverzifikujemo kupce“, rekao je ministar Saad Sherida al-Kaabi u intervjuu objavljenom u subotu.
„Ne želim da prodam sav naš gas Njemačkoj. U slučaju da Njemačka odluči da prestane da koristi gas, upali bismo u zamku.
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski kaže da je njegova vojska nanijela ozbiljnu štetu ruskim oružanim snagama, uprkos padu ključnog lučkog grada Mariupolja.
Ukrajina je "slomila kičmu" ruske vojske, rekao je Zelenski u televizijskom intervjuu.
“Neće moći da stanu na noge sljedećih nekoliko godina'', kazao je on.
Njegova izjava uslijedila je nakon što se zadnjih 2.400 ukrajinskih boraca iz Mariupolja predalo.
Kijev će sve to uzeti natrag, rekao je on.
"To će značiti da nas nisu pokorili i da smo mi branili svoju zemlju", poručio je Zelenskij, ali je istakao da će to biti jako teško i da će uslijediti diplomatija.
Hrvatski vojni analitičar Gordan Akrap poručio je da ne treba očekivati da će Rusi dovući naoružanje na finsku granicu, ali treba očekivati sajber-napade te pokušaje prodora obavještajaca u tu zemlju.
Govoreći o zarobljenim braniteljima iz Azovstala, Akrap vjeruje da bi oni mogli biti isporučeni "trećoj strani".
On je komentarisao HRT-ovu anketu po kojoj velika većina Hrvata podržava ulazak Švedske i Finske u NATO.
"Nadao sam se takvoj podršci. Pogotovo sada, u ova posljednja dva i po mjeseca ruske agresije na Ukrajinu.
Kako dodaje, anketa podrške pokazuje da je Hrvatska nastavila politiku iz 90-ih.
"To pokazuje da je hrvatsko stanovništvo nastavilo politiku iz 90-ih, kada smo se odlučili za samostalnost i suverenitet kao zemlja koja je već tada najavila svoju kandidaturu za članstvo u Evropskoj uniji i NATO savezu. Vidi se da je velika većina stanovništva svjesna da NATO savez nije napadački savez, djeluje obrambeno i preventivno", poručio je on.
Ukrajinski predsjednik Zelenski sastao se danas sa premijerom Portugala Antoniom Kostom.
Zelenski je na Telegramu naveo da je sa Kostom razgovarao o daljoj pomoći Portugala Ukrajini u pogledu odbrane, kao i o šestom paketu sankcija Rusiji, procesuiranju ratnih zločinaca, prijemu u EU i poslijeratnoj obnovi, prenosi Gardijan.
Premijer Portugala je na svom Tviter nalogu objavio da ta zemlja “nedvosmisleno” stoji uz Ukrajinu i da je “posvećen daljem produbljivanju humanitarne, finansijske i vojne podrške” toj zemlji, navodi britanski list.
Finski predsjednik Sauli Ninisto danas je izjavio da je imao “otvorene i direktne” razgovore sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom o podnošenju zahtjeva za članstvo u NATO-u.
Erdogan je javno doveo u pitanje da li bi Finskoj i Švedskoj trebalo dozvoliti da uđu u Alijansu, prenosi Rojters.
“Ja sam iznio stav da će kao saveznici u NATO Finska i Turska biti posvećene uzajamnoj bezbjednosti i da će na taj način naš odnos ojačati”, napisao je Ninisto na Tviteru
Rusko ministarstvo pravde stavilo je biznismena Mihaila Hodorovskog i šahovskog velemajstora Gerija Kasparova na listu "stranih agenata".
Kako je objavljeno na sajtu ministarstva njih dvojica su "uključeni u političku aktivnost koju je finansirala Ukrajina i SAD".
Komesar EU-a za pravosuđe Didier Rejnders obećao je da će odgovorni za ratne zločine u Ukrajini biti krivično gonjeni te da zvjerstva počinjena tokom Ruske invazije “neće proći nekažnjeno”
Rejnders je za italijanske novine La Stampa u subotu kazao da 11 zemalja članica Evropske unije istražuje ratne zločine u Ukrajini te da je dosad prepoznato više od 600 osumnjičenih.
Istrage se odvijaju u Ukrajini, kao i u raznim drugim evropskim zemljama, sa svjedočanstvima ljudi koji su pobjegli od rata, rekao je Rejnders.
Upozorio je da dokazi o ratnim zločinima moraju biti ispravno prikupljeni, te dodao da bi uključivanje lažnih informacija i vijesti “prouzrokovalo katastrofu”.
Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski rekao je u televizijskom intervjuu da trenutno 700.000 vojnika širom zemlje brani Ukrajinu. Ovu informaciju prenijeli su Ukrajinska pravda i Kijev Independent.
Italija je razvila plan za postizanje mira u Ukrajini, rekao je italijanski ministar vanjskih poslova Luigi Di Maio.
Prvi je cilj zaustavljanje borbi u nekim područjima, potom prekid vatre, pregovori o neutralnosti te, na kraju, mirovni sporazum.
“Sada nam treba diplomatska protivofanziva”, rekao je Di Maio za novine La Stampa, naglašavajući potrebu za usklađenim međunarodnim naporima.
Plan koji su razvili diplomate i italijanska vlada predstavljen je pregovaračima grupe industrijskih zemalja G7, rekao je Di Maio. Takođe je razgovarao s glavnim sekretarom UN-a Antoniom Guterresom.
Di Maio je, ipak, pesimističan oko pregovora s Rusijom.
“Ne želim ispasti prorok, no ne vidim da se ikakvi pregovori vode”, rekao je.
Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski je rekao da je “zahvalan” američkog predsjedniku Džou Bajdenu nakon što je u subotu potpisao paket podrške koji pruža Ukrajini pomoć od skoro 40 milijardi dolara.
“Rukovodstvo Amerike, predsjednika Bajdena i američkog naroda u podršci Ukrajini u borbi protiv ruskog agresora je ključno. Radujte se novoj, moćnoj odbrambenoj pomoći. Danas je to potrebnije nego ikad”, napisao je Zelenski na Twitter-u.
Glavni štab Ukrajine izvijestio je o velikom broju ruskih napada u zemlji i upozorio na opasnost od vazdušnih napada iz Bjelorusije.
Jurij Riženkov, izvršni direktor vlasnika čeličane Azovstal, kompanije Metinvest, rekao je u razgovoru za italijanski ''Corriere della Sera'': "Rusi pokušavaju očistiti Mariupolj kako bi sakrili svoje zločine. Stanovnici se trude da grad funkcioniše. Ali kanalizacijski sistem je oštećen, došlo je do poplava i strahuje se od infekcije.
Riženkov je rekao da će Ukrajinci odbiti da se vrate na svoja radna mjesta ako Rusi ponovno pokrenu čeličanu i još jednu fabriku u vlasništvu kompanije.
"Nikada nećemo raditi pod ruskom okupacijom", naglasio je.
Ruska vojska tvrdi da je uništila veliku pošiljku oružja zapada u Žitomiru u Ukrajini, zapadno od Kijeva, koristeći se raketama Kalibr.
Ministarstvo obrane kazalo je u da je pogođena velika količina oružja i vojne opreme dostavljene iz SAD-a i evropskih zemalja koja je bila namijenjena ukrajinskoj vojsci u istočnoj regiji Donbasu gdje se vode bitke.
Rojters nije mogao potvrditi ovaj izvještaj u kojem je takođe pisalo da su ruske rakete pogodile skladišta goriva u blizini Odese na obali Crnog mora i srušile dva ukrajinska aviona Su-25 te 14 dronova.
Rusija je zabranila ulazak u zemlju za 963 Amerikanca, uključujući i predsjednika Džoa Bajdena.
Zabrana dolazi nakon što je Bajden potpisao paket podrške pomoći Ukrajini u iznosu od gotovo 40 milijardi dolara.
Zabrana važi i za državnog sekretara Entonija Blinkena i šefa CIA-e Viliama Brnsa, prenosi Rojters.
Moldavija bi trebala biti opremljena u skladu s NATO standardom kako bi joj se pomoglo da se zaštiti od prijetnje ruske invazije, rekla je ministarka vanjskih poslova Velike Britanije Liz Truss.
Ruska vojska danas je izvijestila o raketnom napadu na skladišta goriva u blizini ukrajinskog grada Odese.
"U Odeskoj oblasti, u lučkoj fabrici, visokoprecizne rakete ruskih Vazdušno-kosmičkih snaga uništile su skladišta sa gorivom namenjenim za oklopna vozila", saopštio je portparol ruskog Ministarstva odbrane Igor Konašenkov.
Zamjenica ukrajinskog ministra spoljnih poslova Emine Džepar objavila je na Tviteru snimak ruskih vojnika koji u Marijupolju vrše prisilnu evakuaciju civila na teritoriju Rusije.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski smatra da će sukob između Rusije i Ukrajine biti okončan diplomatskim putem, ali da će mirovni pregovori imati hibridni format.
Zelenski je u intervjuu za ukrajinske medije rekao da neka pitanja između Ukrajine i Rusije ne mogu biti riješena nigde osim za pregovaračkim stolom zato što, kako je objasnio, Ukrajina "želi sve da vrati, ali Ruska Federacija želi da ne vrati ništa", prenosi Ukrajinska pravda.
Rusko ministarstvo odbrane je objavilo da je nakon predaje posjlednjih ukrajinskih vojnika Rusija "u potpunosti oslobodila" čeličanu Azovstal u Mariupolju.
Od danas je i zvanično prekinut izvoz ruskog plina u Finsku, potvrdila je finska državna kompanija Gasum, prenose strane agencije.
"Vrlo je žalosno što će isporuka prirodnog plina prema našem ugovoru o snabdijevanju sada biti zaustavljena. Međutim, pažljivo smo se pripremali za ovu situaciju i obezbjedili da ne bude smetnji u mreži prenosa plina", saopštila je juče finska kompanija Gasum.
Gasum je odbio da plaća Gazpromu plin u rubljama kao što je Rusija zatražila od evropskih zemalja.
Bivši šahovski šampion Gari Kasparov i oligarh Mihail Hodorkovski, dvojica protivnika ruskog predsjednika Vladimira Putina u izgnanstvu, stavljeni su u Rusiji na spisak "stranih agenata", saopštilo je rusko Ministarstvo pravde.
Ta odrednica, koja podsjeća na naznaku „neprijatelj naroda“ iz sovjetske ere, masovno se koristi u Rusiji protiv opozicionara, novinara i aktivista za ljudska prava optuženih da vode političke aktivnosti finansirane u inostranstvu.
Sa oznakom strani agent, osoba ili entitet podliježu brojnim ograničenijima i procedurama pod prijetnjom teških kazni. Između ostalog, treba da navedu status svih svojih publikacija.
Na ažuriranom spisku objavljenom na internet stranici ministarstva navodi se da Mihail Hodorkovski (58) i Gari Kasparov (59) imaju „izvore“ u Ukrajini da finansiraju njihove aktivnosti.
Bivši šahovski šampion Kasparov se odavno protivi Vladimiru Putinu i gotovo deset godina živi u izgnanstvu u SAD.
Hodorkovski je bio jedan od najmoćnijih biznismena u Rusiji tokom 1990-ih prije nego što se suprotstavio Kremlju pri dolasku Putina na vlast 2000.
Prema zapadnim vladama i analitičarima, Moskva nije uspjela da postignesvoj početni cilj - munjeviti udar na Kijev kako bi srušila vladu. A uspjeh njenog plana B, ofanzive za potiskivanje ukrajinskih snaga natrag na istoku i jugoistoku zemlje, izgleda sve nerealniji.
U novoj fazi rata tenkovske bitke zamjenjuju razmjene u kojima dominira artiljerija. Rusi preduzimaju ofenzive na nekim mjestima, uključujući i istočnu regiju Lugansk. Konačno su svladali posljednji preostali ukrajinski džep otpora u južnom lučkom gradu Mariupolju. Drugdje Ukrajinci idu u protivnapad, ponajviše na sjeveru iza Harkova, piše Wall Street Journal.
"Rat ulazi u dugotrajnu fazu", rekao je ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov ministrima odbrane Evropske unije u utorak. Rekao je da postoje "mnoge naznake da se Rusija priprema za dugoročnu vojnu operaciju".
Ipak, prije ili kasnije, rat će završiti prekidom vatre ili primirjem. Wall Street iznosi pet mogućih scenarija o smjeru kojim će se sukob razvijati.
Očekuje se da će SAD zadržati 100.000 vojnika u Evropi u doglednoj budućnosti osim ako ne dođe do eskalacije te Rusija zaprijeti Švedskoj i Finskoj ili članicama NATO-a.
Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski je predložio uspostavu formalnog sporazuma sa zemljama saveznicima kako bi se obezbijedila ruska kompenzacija za štetu koju su njene snage uzrokovale tokom rata.
Ruski projektil uništili su kulturnu zgradu u istočnom gradu Lozovi, povrijedivši sedam osoba, uključujući 11-godišnje dijete.
Rusija je objavila da su se posljednji ukrajinski borci predali te da je Azovstal pod njihovom kontrolom. Ukrajina to još nije potvrdila. Ova vijest dolazi nakon što je ukrajinski zapovjednik u Azovstalu naredio vojnicima da sačuvaju svoje živote i zaustave obranu grada.
Zelenski je ruske vazdušne napade nazvao oličenjem "apsolutnog zla, apsolutne gluposti", nakon što je uništen kulturni centar.
"Kulturu, obrazovanje i čovječanstvo okupatori su prepoznali kao svoje neprijatelje. Za njih ne štede ni projektile ni bombe. Što je u glavama ljudi koji biraju takve mete? Apsolutno zlo, apsolutna glupost", rekao je Zelenski.
Dešavanja od prethodnog dana pročitajte OVDJE.
