Ukrajinske snage odbijaju stalne ruske napade na grad Bahmut u istočnoj regiji Donbasa i drže svoje položaje u obližnjem Soledaru u vrlo teškim uslovima, rekao je ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski.
Ukrajina je demantovala ruske tvrde kako su ubili 600 ukrajinskih vojnika u jednom napadu.
"To nije istina", rekao je vojni portparol Serhij Čeravatji.
"Ruska vojska napala je Kramatorsk sa sedam projektila juče u 23.30. Ali to nije imalo nikakvog uticaja na ukrajinsku vojsku", dodao je.
Snage ruskog predsjednika Vladimira Putina možda su već izgubile ključnu bitku u Ukrajini, izjavio je bivši ruski vojni komandant. Borbe su i dalje koncentrisane na jugoistočnu Ukrajinu i grad Bahmut, koji je mjesecima poprište nekih od najintenzivnijih bitki u ratu.
Ruske trupe u toj regiji predvodi skupina Wagner, privatna vojna snaga koju je osnovao Putinov saveznik Jevgenij Prigožin, a koju se naširoko optužuje za teška kršenja ljudskih prava i napade na civile. Borbe u Bahmutu, gdje se nalaze rudnici koji sadrže strateške resurse, uključujući sol i gips, nastavile su se tokom vikenda. Čini se da je Rusija napredovala u obližnjem Soledaru, a ruski vojni stručnjaci sugerisali su da bi Rusi tamo mogli okružiti ukrajinsku vojsku.
Ruski raketni napad na ukrajinski grad Kramatorsk izazvao je štetu, ali nije uništio zgrade i nema očitih dokaza o žrtvama, rekao je Rojtersov svjedok nakon što je Rusija saopštila da je u tom napadu ubila 600 ukrajinskih vojnika.
Reporteri Rojtersa posjetili su dvije zgrade studentskog doma u kojima su, po ruskim navodima, bili privremeno smješteni ukrajinski vojnici blizu prve crte bojnog polja u vrijeme ruskog noćnog raketnog napada.
Čini se da nijedna od dvije zgrade nije ni ozbiljno oštećena. Takođe, nema očitih znakova da su tamo bili vojnici, kao ni tragova tijela ili krvi. Neki su prozori jedne zgrade pukli, a u dvorištu je veliki krater. Druga je zgrada, koju je rusko ministarstvo obrane nazvalo Hostel br. 28, netaknuta. Vlasti u Kijevu nisu odmah komentarisale ruske navode o nekoliko stotina žrtava, dok je gradonačelnik Kramatorska ranije kazao kako nema žrtava.
na liječenje i rehabilitaciju.
Kijev je prethodno potvrdio da je u okviru nove razmjene sa Moskvom, oslobođeno 50 ukrajinskih vojnika.
Dvije osobe su poginule i devet je povrijeđeno u posljednja 24 sata u Ukrajini, uprkos prekidu vatre koji je proglasio ruski predsjednik Vladimir Putin, a koji je okončan sinoć u ponoć, saopštile su danas ukrajinske vlasti.
Rusija i Bjelorusija pojačale su zajedničke vojne vježbe, pri čemu se oslanjaju na iskustva Moskve u borbama u Ukrajini s naglaskom na urbanom ratovanju, saopštio je u nedjelju TV kanal bjeloruskog ministarstva obrane.
Ruski poslovni lideri, zvaničnici i analitičari u intervjuu za “Vašington post” naveli su da Putin, koji je karijeru započeo kao agent KGB, se uvijek držao svojih savjeta, oslanjajući se na uzak unutrašnji krug starih prijatelja, ali naizgled nikad potpuno ne dajući povjerenje bilo kome. Ali, sada se pojavljuje novi jaz između njega i većeg dijela ruske elite.
“Putin osjeća da gubi moć i prijatelje. Lukašenko je jedini kod kojeg može da ode u smislenu posjetu. Svi drugi ga viđaju samo kad je neophodno”, rekao je listu anonimni ruski državni zvaničnik blisko povezan sa diplomatskim krugovima.
Čak je i papa, ukazuje “Vašington post”, u decembru uporedio rat u Ukrajini sa nacističkim genocidom nad Jevrejima. Među ruskom elitom rastu pitanja oko Putinovih taktika za 2023, nakon ponižavajućih vojnih povlačenja tokom jeseni. Pojavljuje se jaz između onih u eliti koji žele da Putin zaustavi konflikt i onih koji vjeruju da mora dodatno da ga eskalira. Pripadnici ruske elite rekli su “Postu” da ne mogu da predvide šta bi moglo da se desi 2023. godine i da sumnjaju da i sam Putin zna šta će da uradi.
“Prisutna je velika frustracija među ljudima oko njega. On očigledno ne zna šta da uradi”, rekao je jedan ruski milijarder koji održava kontakte sa top zvaničnicima.
Švedska je uvjerena da će Turska odobriti njen zahtjev za pridruživanje NATO, ali ne može da ispuni sve zahtjeve koje je Ankara postavila kao cijenu svoje podrške, izjavio je danas švedski premijer Ulf Kristerson.
“I Turska potvrđuje da smo uradili ono što smo rekli da ćemo uraditi, ali takođe, kažu da žele stvari koje mi ne možemo ili ne želimo da uradimo”, rekao je Kristerson, prenio je Rojters.
Švedska, Finska i Turska potpisale su trilateralni sporazum 2022. godine koji je imao za cilj prevazilaženje primjedbi Turske na članstvo u NATO te dvije zemlje.
Raste zabrinutost da bi susjedna Bjelorusija, saveznica Rusije, mogla biti iskorištena za izvođenje napada na Ukrajinu sa sjevera jer je uočena pojačana vojna aktivnosti i prevoz ruskih vojnika.
Neslužbeni kanali Telegrama koji prate vojne aktivnosti u Bjelorusiji izvijestili su kasno u subotu da je oko 1.400 do 1.600 ruskih vojnika stiglo iz Rusije u sjeveroistočni grad Vitesb u Bjelorusiji u protekla dva dana.
Agencija Reuters nije mogla iz nezavisnih izvora provjeriti tu informaciju.
Ukrajina je izvijestila da je 111.170 ruskog vojnog osoblja poginulo u Ukrajini otkako je Moskva napala zapadnog susjeda 24. februara prošle godine.
U najnovijem izvještaju glavni ukrajinski stožer naveo je da je ubijeno još 430 ruskih vojnika. Ističe se i da je Rusija izgubila još tri tenka i tri topnička sistema.
U međuvremenu, ruske snage su tokom noći gađale predgrađe grada Zaporožja na jugoistoku Ukrajine, ispaljujući “kasetnu municiju”, rekle su lokalne vlasti.
“Rakete su oštetile skladišta i druge pomoćne objekte”, napisao je na Telegramu načelnik regionalne vojne uprave,Oleksandr Staruk.
Broj mrtvih Rusa u ratu sada iznosi 111.170, prema ukrajinskim vojnim službenicima.
U najnovijem izvještaju glavni ukrajinski stožer kazao je da je ubijeno još 430 ruskih vojnika.
Britansko Ministarstvo odbrane objavilo je nove podatke o napretku rata u Ukrajini.
U izvještaju se, između ostalog, navodi da je tokom ovih dana Rusija ojačala odbrambena utvrđenja u centru Zaporožja, posebno između gradova Vasilivka i Orihiv.
Moskva je nastavila borbena djelovanja nakon isteka samoproglašenog prekida vatre za Božić, a koji je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nazvao neuspjehom.
"Svijet je mogao ponovo da vidi kakve lažne izjave Moskva daje na svim nivoima”, rekao je Zelenski u video obraćanju u subotu veče, malo nakon isteka prekida vatre.
Pedesetogodišnji muškarac umro je u sjeveroistočnoj regiji Harkov u ruskom bombardovanju, objavio je na Telegramu Oleh Sinehubov, guverner regije, prenosi agencija Rojters.
Ruski PVO sistemi oborili su dron kod Sevastopolja, sjedišta ruske Crnomorske flote – koje je mjesecima meta ukrajinskih dronova.
Moskva je saopštila da su ukrajinski dronovi i rakete obarani i kod Bahmuta, Makijevke…
Ruske trupe granatirale su Hersonsku oblast, saopštio je Kijev.
Ruske snage ponovo su napale ukrajinski Harkov, prenose tamošnji mediji. U posljednjem napadu stradala je jedna osoba.
Osnivač ruske grupe Vagner, Jevgenij Prigožin, ruski oligarh, Putinov povjerenik i bivši osuđenik, rekao je 7. januara da želi da zauzme grad Bahmut na istoku Ukrajine zbog njegovih resursa i „podzemnih gradova“.
Ruska ofanziva na Soledar u Donjeckoj oblasti ne ukazuje na skoro opkoljavanje Bahmuta, suprotno tvrdnjama ruskih propagandista da je Rusija zauzela Soledar, saopštio je Institut za proučavanje rata.
Američka vlada poslaće Ukrajini dodatnu vojnu pomoć u vrijednosti većoj od tri milijarde dolara, što je najveći pojedinačni paket pomoći dosad, kazala je portparolka Bijele kuće Karin Žan-Pjer.
Nakon toga, državni sekretar SAD Entoni Blinken precizirao je kako je u pitanju pomoć vrijedna 3,75 milijardi, te da će jedan njen dio biti proslijeđen i drugim državama koje su pogođene ruskom invazijom.
Riječ je o paketu pomoći koji sadrži, između ostalog, borbena vozila "Bradley", borbene sisteme, oklopne transportere, rakete zemlja-vazduh i municiju.
