Međunarodni fond za Ukrajinu obezbijediće Kijevu opremu vrijednu više od 240 miliona dolara za poboljšanje ukrajinskih sposobnosti, objavilo je britansko Ministarstvo odbrane.
“Ukrajina će dobiti milionske kapacitete, uključujući rezervne tenkove, vazdušne sisteme bez posade, elektronsko ratovanje i protivvazdušnu odbranu“, navodi se u saopštenju Ministarstva.
Dodaje se da su prvi paket opreme dogovorile Velika Britanija, Holandija, Norveška, Švedska i Danska, koje su zajedno sa Islandom i Litvanijom ukupno uložile u fond više od 520 miliona funti, prenosi Al Džazira Balkans.
Britanski ministar odbrane Ben Valas rekao je da će paket pružiti značajno povećanje sposobnosti za ukrajinsku vojsku i njihovu sposobnost da brane svoju zemlju.
“Međunarodni fond za Ukrajinu predvođen Velikom Britanijom pokazuje posvećenost nas i naših saveznika da osiguraju da Ukrajina dobije vitalnu vojnu pomoć neophodnu za odbranu od ruske ilegalne invazije”, rekao je Valas.
Američka vojska objavila je da je sklopila ugovore o narudžbi u iznosu od 522 miliona dolara s dvije firme o proizvodnji artiljerijske municije od 155 mm za Ukrajinu.
Narudžbe, o kojima je službeno odlučeno 30. januara, otišle su u Northrop Grumman Systems Corp.-u i Global Military Products Inc.-u i dolaze usred zabrinutosti da Ukrajina brzo iscrpljuje zalihe artiljerijskih granata koje su joj dali Sjedinjene Američke Države i drugi saveznici.
Isporuke nove municije trebale bi početi u martu ove godine, navodi se u saopštenju američke vojske.
Ugovor je finansiran iz Pentagonove inicijative za sigurnosnu pomoć Ukrajini.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas je rekao da je situacija u istočnom ukrajinskom Bahmutu "najteža u cijeloj Ukrajini". "U tom području vode se najteže, najžešće bitke. Želim takođe pomenuti i područje grada Vuhledara, ni tamo nije lako. Sve u svemu, našim borcima na istoku nije lako", rekao je Zelenski na zajedničkoj press-konferenciji sa švedskim premijerom Ulfom Kristerssonom.
"Ovaj rat jako puno košta našu zemlju. No, naši ljudi su jaki. Brane se i drže položaje. Razumiju da su oni tvrđava i da pomažu Ukrajini da se pripremi za deokupaciju svih naših teritorija", rekao je Zelenski pa dodao:"Čvrsto stoje i ispunjavaju svoje zadatke, maksimalno uništavaju neprijateljske snage. Teško je, ali se drže."
Ministar odbrane SAD-a Lojd Ostin izjavio je danas da Ukrajina ima stvarno dobre šanse da preuzme inicijativu na bojnom polju.
“Mislim da će imati dobre šanse da naprave značajnu razliku na bojnom polju i uspostave inicijativu. I moći će da iskoriste tu inicijativu da krenu naprijed”, rekao je on novinarima poslije sastanka sa ministrima odbrane NATO-a u Briselu”, prenio je Reuters.
Ostin je, takođe, rekao da će za svaki sistem koji će NATO obezbjediti, obučiti trupe.
“Intezivno smo fokusirani na to da obezbjedimo mogućnost, a ne samo platformu”, rekao je on.
Nakon što je u Kijevu oglašena vazdušna uzbuna, nad glavnim gradom Ukrajine začule su se eksplozije, a gradske vlasti objavile su da protivvazdušna odbrana puca po neprijateljskim metama.
"Neprijateljska vazdušna meta detektovana je na nebu iznad Kijeva. Zbog toga djeluju i borbeni avioni. Molimo vas da ostanete mirni i u skloništima", objavila je gradska vojna administracija na svom Telegram kanalu.
Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je danas deseti paket sankcija Rusiji zbog invazije na Ukrajinu, vrijedan 11 milijardi eura.
Već skoro godinuruski agresivni rat sije smrt i uništenje. Počinilac mora da plati za ovo", poručila je fon der Lajen u video izjavi.
Ona je kazala i da će Iran biti meta sankcija, jer je povezan sa nabavkom dronova korištenih u napadima Rusije na Ukrajinu. Sankcionisano je sedam iranskih organizacija.
Više o tome pročitajte OVDJE.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg upravo drži konferenciju za novinare.
Ministri odbrane trenutno su na dvodnevnom sastanku u Briselu, a na dnevnom redu je nekoliko tačaka, uključujući pružanje veće pomoći Ukrajini.
Stoltenberg je započeo rekavši da pozdravlja "nova obećanja podrške NATO saveznika, uključujući više oružja i vojne obuke".
Rekao je da "Ukrajina ima priliku da preokrene ravnotežu snaga".
Stoltenberg nije direktno odgovorio na pitanje je li zabrinut hoće li Ukrajina ostati bez oružja, ali je rekao da su zemlje NATO-a potpisale ugovore kojima se obvezuju da moraju pojačati proizvodnju.
“Ono što vidimo je enormna potrošnja municije”, rekao je.
"Ovim smo se pitanjem bavili u različitim zemljama NATO-a i vidimo da se stvari kreću u pravom smjeru."
Rekao je da sukob "postaje teški rat iscrpljivanja... rat logistike".
Ukrajina je odbila napade u regionu Luganska, dok se nastavlja intenzivno rusko granatiranje linije fronta, saopštio je kabinet predsjednika Vladimira Zelenskog.
Ranije jutros, rusko Ministarstvo odbrane je izvijestilo da su ruske trupe probile ukrajinsku odbranu u dijel regiona, ali nije jasno o kojoj se oblasti radi.
Ukrajinske snage su se povukle sa dvije utvrđene linije na istočnom frontu, saopštili su Rusi.
Zelenski nije pomenuo nikakva povlačenja, ali je rekao: „Situacija u regionu ostaje teška".
"Moskva planira da povrati sva naselja koja je prošle godine predala Ukrajini u sjeveroistočnoj oblasti Harkova", kazao je jutros ruski zvaničnik.
Ruske snage su uspjele da zauzmu glavne gradove u regionu Harkova na početku invazije, uključujući Izjum, Kupijansk i Balakliju.
Međutim, ukrajinska kontraofanziva početkom septembra dovela je do vraćanja većine naselja u Harkovu pod ukrajinsku kontrolu.
Ruski zvaničnik je jutros potvrdio da obnovljena ofanziva Moskve uključuje planove da ponovo zauzme oblast Harkova.
Mrtvi ruski vojnici kremiraju se "24 sata na dan" na anektiranom području Krima, kažu u ukrajinskoj vojsci.
Dodaju da se koristi lokalni krematorijum u selu Krazna Zorka. Krematorijum, dodaju, radi uz "stalnu kolonu vojnih vozila" od do 10 kamiona koji prevoze mrtve vojnike i plaćenike, rekao je Glavni štab Ukrajinske vojske.
Dodali su da Rusija ima za cilj da "sakrije broj mrtvih".
Ukrajina je objavila novu procjenu ruskih gubitaka.
Sjevernoameričko zapovjedništvo vazdušne i svemirske odbrane (NORAD) je objavilo kako je na Aljasci pratilo i presrelo četiri ruska aviona koji su prekjuče ulazili i djelovali unutar zone vazdušne identifikacije.
Iz NORAD-a su dodali kako su ruski avioni ostali u međunarodnom prostoru, odnosno nijesu ušli u američki ili kanadski suvereni vazdušni prostor.
Dva lovca F-16 presrela su ruske avione, pri čemu su imali podršku dva lovca F-35A, jednog E-3 Sentry i dva KC-135 Stratotankera, prenio je Index.
"Ova ruska aktivnost u sjevernoameričkoj zoni vazdušne identifikacije događa se redovno i ne smatra se prijetnjom, niti se aktivnost smatra provokativnom", navodi se u saopštenju.
Ruske trupe pucale su na naselja Bilopilja, Junakivka i Seredina-Buda, saopštila je 14. februara vojna uprava Sumske oblasti.
Novinarima se u Briselu nakon američkog ministra odbrane Lojda Ostina i vrhovnog zapovjednika američke vojske Marka Milija obratio i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, koji je kazao da je ruski predsjednik Vladimir Putin napravio dvije velike strateške pogreške.
“Kao prvo, podcijenio je snagu i hrabrost ukrajinskog naroda i Oružanih snaga Ukrajine. I drugi, podcijenio je jedinstvo i odlučnost NATO-a i njegovih saveznika”, rekao je Stoltenberg, dodavši kako NATO i saveznici daju “podršku Ukrajini bez presedana”.
Stoltenberg je ponovio da će Sjevernoatlantski savez nastaviti podržavati Ukrajinu “koliko god bude potrebno”.
Ruske snage su postepeno napredovale u posljednjih dan-dva u pokušaju da zauzmu Bahmut, ali nije jasno hoće li taj grad pasti, rekao je portparol Bijele kuće Džon Kirbi.
Kirbi je, odgovarajući na pitanja novinara, rekao da, ako bi Bahmut pao u ruke Rusa, “to ne bi imalo strateški uticaj na cjelokupni rat”.
Šef Pentagona Lojd Ostin rekao je da SAD i njegovi partneri “naporno rade” na snabdijevanju Ukrajine potrebnom opremom, uključujući tenkove i municiju, prije očekivane ofanzive u narednim mjesecima.
“Ono što Ukrajina želi učiniti što je prije moguće je stvoriti zamah i uspostaviti uslove na ratištu koji joj idu u prilog”, rekao je Ostin.
“Očekujemo da ćemo vidjeti njihovu ofanzivu u proljeće”, dodao je.
Vrhovni američki genera lMark Mili rekao je da Rusija nije uspjela postići svoje ciljeve u Ukrajini jer je zemlja ostala nezavisna.
“Ukratko, Rusija je izgubila”, rekao je Mili.
“Izgubili su strateški, operativno i taktički”, rekao je on.
Dodao je da ruske snage plaćaju “ogromnu cijenu” na ratištu i da su posljednjih mjeseci pribjegle slanju “regruta i zarobljenika u neizbježnu smrt”.
“Ali sve dok Putin ne okonča rat po svom izboru, međunarodna zajednica će nastaviti podržavati Ukrajinu opremom i obukom, što joj je potrebno da se odbrani”, rekao je Mili.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u utorak uveče da je „ekstremno teško“ na istoku zemlje gdje ruske trupa poslednjih nedjelja teritoriju osvjajaju malo po malo, posebno blizu grada Bahmuta.
„Situacija na liniji fronta, posebno u regionima Donjeck i Lugansk ostaje ekstremno teška. To je bukvalno borba za svaki metar ukrajinske zemlje“, rekao je Zelenski u večernjoj video-poruci građanima.
Oko uništenog grada Bahmuta se mjesecima vode žestoke borbe.
