U Severodonjecku, ključnom gradu regije Lugansk, već danima se vode žestoke bitke ruskih snaga i ukrajinskih branioca. Večeras je situaciju na svom Telegram kanalu opisao ukrajinski guverner Luganska Serhij Hajdaj.
"Rusi umiru kao muve... u Severodonjecku se nastavljaju žestoke borbe", napisao je Hajdaj.
"Ruski gubici su znatno veći od naših", stoji u objavi.
Hajdaj navodi da se žestoke borbe vode i u obližnjim gradovima Hirske i Popasjanskoj.
Ruski predsjednik Vladimir Putin odao je počast caru Petru Velikom na 350. godišnjicu njegovog rođenja, upoređujući navodnu istorijsku težnju tadašnje i današnje Rusije za povratkom ruskih zemalja.
„Petar Veliki je 21 godinu vodio Veliki sjeverni rat. Ratovao je sa Švedskom i činilo se kao da im je nešto uzeo. Nije im uzeo ništa, vratio je ono što je bilo rusko“, rekao je Putin nakon posjete izložbi posvećenoj caru.
Tadašnju kampanju Petra Velikog uporedio je sa situacijom u kojoj se trenutno nalazi Rusija.
„Očigledno je i na nama da vratimo (ono što je rusko) i ojačamo zemlju. Ako pođemo od činjenice da su te temeljne vrijednosti temelj našeg postojanja, sigurno ćemo uspjeti da riješimo probleme koje su pred nama“, rekao je.
U razgovoru za BBC, Mihailo Podoljak rekao je da je jedan od glavnih razloga za tako visok broj žrtava "nesrazmjeran odnos snaga između ukrajinske i ruske vojske".
"Ukrajini su potrebne stotine, a ne šačica moćnih artiljerijskih sistema koje joj može da pošalje Zapad", dodao je Podoljak.
Podoljak tvrdi da Ukrajini trebao do 300 višecijevnih bacača raketa kako bi mogli da uspostave ravnotežu s borbenom moći ruske vojske i oslobode okupiranu teritoriju.
"Sve dok Rusija ne pretrpi ozbiljan vojni poraz, nikakav oblik dijaloga neće biti moguć i nastaviće da zauzima dijelove naše zemlje", dodao je Podoljak.
Dvojica Britanaca i jedan Marokanac koje su zarobile ruske snage u Ukrajini osuđeni su na smrt, javlja ruska novinska agencija RIA Novosti, a prenosi BBC.
Ukrajinska vojska objavila je da je uništila jedinicu elitnih ruskih vojnika nakon bitke koja je trajala više od 14 sati.
U objavi na Facebooku u utorak 80. jurišna brigada ukrajinskih oružanih snaga objavila je da su njene trupe zaustavile pokušaj ruske jedinice da prijeđe "strateški važan autoput" u istočnoj Ukrajini.
Ukrajinci nisu naveli grad u kojem se dogodila bitka, iako se trenutno najžešće borbe vode u Severodonjecku, glavnoj ruskoj meti u pokušaju da zauzme cijelu istočnu regiju Donbas, koju ruski separatisti svojataju.
Nazvali su ga, doduše, "grad B.", što bi moglo značiti da se radi o Bahmutu, strateški bitnom gradiću u Donjeckoj oblasti jugoistočno od Kramatorska, koji se nalazi blizu ukrajinsko-ruske fronte na tom području.
Rusko ministarstvo odbrane saopštilo je da je raketama iz vazduha uništilo ukrajinsku vojnu bazu, u kojoj su navodno obučavani strani borci.
Portparol ministarstva Igor Konašenkov rekao je da se centar za obuku nalazi u Žitomirskoj oblasti u centralnoj Ukrajini, oko 125 kilometara zapadno od Kijeva.
Iz Ukrajine nema još komentara na ruske tvrdnje.
Ruska specijalna vojna operacija u Ukrajini biće okončana kada se ostvare njeni ciljevi, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
„Predsjednik Rusije Vladimir Putin iznio je zadatke za ovu specijalnu vojnu operaciju. Ispunjavanje ovih zadataka značiće kraj specijalne vojne operacije“, istakao je portparol Kremlja, piše TASS.
Ovako je odgovorio na zahtjev da se odredi datum završetka specijalne vojne operacije.
Istovremeno, Peskov nije komentarisao izjavu da se rezultati specijalne operacije ne mogu postići pod aktuelnim ukrajinskim režimom.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je, najavljujući početak vojne specijalne operacije u Ukrajini 24. februara, postavio nekoliko ciljeva. Među njima su bile "denacifikacija i demilitarizacija" zemlje.
Čelnici političkih grupa Evropskog parlamenta (EP) pozvali su lidere zemalja članica da na samitu 23. i 24. juna pozitivno odluče o zahtjevima Ukrajine, Moldavije i Gruzije za pristupanje Evropskoj uniji (EU) i da zadrže posvećenost evrointegracijama Zapadnog Balkana.
Opširnije OVDJE.
Američki predsjednik Džo Bajden izjavio je da je razlog sve većeg priliva izbjeglica u SAD pogoršanje globalne ekonomije zbog rata koji je ruski predsjednik Vladimir Putin pokrenuo protiv Ukrajine.
Govoreći na Samitu Amerika u Los Anđelesu, Bajden je kazao kako je demokratija najvažniji faktor razvoja, te kako demokratiju treba podržati saradnjom među zemljama.
Spominjući priliv izbjeglica u Sjedinjene Američke Države, posebno iz zemalja Srednje i Južne Amerike, Bajden je rekao: “Globalni pritisci inflacije su se pogoršali s Putinovim brutalnim ratom protiv Ukrajine. Porodicama je postalo teže zadovoljiti svoje potrebe. Svi ti faktori uzrokuju priliv izbjeglica na zapadnoj hemisferi.”
Ukrajinski zapovjednik kaže da se borbe u Sjeverodonjecku, ključnom gradu regije Lugansk, vode od kuće do kuće.
Petro Kuzik, zapovjednik Nacionalne garde pod nazivom Sloboda, rekao je da se borbe u Severodonjecku odvijaju pod teškim napadima ruske artiljerije koje ugrožavaju vojnike na obje strane.
"Borimo se za svaku kuću i svaku ulicu. Juče je bio uspješan dan za nas. Krenuli smo u protivnapad i u nekim područjima smo uspjeli da ih potisnemo jedan ili dva bloka. U drugima smo ih potisnuli za jednu ili dvije kuće", rekao je Kuzik.
Tvrdi da su Ukrajinci u nekim područjima "iz puke odbrane krenuli u male protivnapade, u nadi da će ruske snage smanjiti intenzitet artiljerijske vatre".
Kuzik je isključio mogućnost povlačenja ukrajinskih snaga:
"Naše je naređenje da držimo svoje pozicije i mi ih držimo."
Britanski premijer Boris Džonson rekao je da rastući troškovi života u Velikoj Britaniji ne bi trebalo da budu razlog za odustajanje od podrške Ukrajini.
Džonson je rekao da, iako je rat povisio cijene, napuštanje Ukrajine bilo bi "moralno odbojno".
Gazprom neće obustavljati isporuke plina drugim evropskim klijentima nakon zatvaranja gasovoda Bugarskoj, Finskoj i Poljskoj, objavio je portparol Kremlja, ističući da model plaćanja plina u rubljima funkcioniše po planu.
Ruski plinski gigant obustavio je isporuke budući da su tri zemlje odbile novi model plaćanja u rubljima. Bez plina su ostali i danski Orsted, nizozemskaGasTerrai Shell Energyza ugovore o snabdijevanju klijenata u Njemačkoj.
Upitan treba li očekivati obustavu isporuka i drugim kupcima u Europi, Peskov odgovorio je na redovnoj konferenciji za novinare: "Ne."
Gotovo pet miliona Ukrajinaca raseljeno je širom Evrope od početka rata, prema podacima UN-ove agencije za izbjeglice.
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski pozvao je na izbacivanje Rusije iz UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO).
"Ne može se raspravljati o produžavanju ruskog članstva u FAO-u. Što Rusija može da učiniti ako uzrokuje glad za najmanje 400 miliona ili potencijalno više od milijardu ljudi?", rekao je Zelenski.
Više desetina ruskih brodova danas je učestvovalo u vojnim vježbama u Baltičkom moru u jeku rastućih tenzija oko te strateške oblasti gdje NATO takođe trenutno izvodi manevre.
Opširnije OVDJE.
Evropska unija obećala je dodatnu pomoć od 205 miliona eura Ukrajini.
U saopštenju Evropske komisije navedeno je kako je zbog sve veće potrebe ljudi u Ukrajini, donesena odluka o dodatnoj pomoći.
Time je vrijednost pomoći od početka rata do danas dostigla 700 miliona eura, a od toga, 13 miliona eura je odvojeno za projekte u Moldaviji.
Ukrajinska vojska još drži industrijsku zonu i susjedna područja u Sjeverodonjecku, a situacija je „teška, ali se uspijevamo izboriti s njom“, rekao je gradonačelnik Oleksandr Strjuk.
Naveo je da se linije odbrane drže uprkos snažnoj ruskoj artiljerijskoj paljbi, ali da je nemoguće evakuisati ljude iz grada.
Tvrdi da je u gradu ostalo oko deset hiljada osoba.
Ukrajina u ratu sa Rusijom dnevno ima do 100 poginulih vojnika i do 500 ranjenih, izjavio je ukrajinski ministar odbrane Oleksij Reznikov.
Reznikov je na Facebooku napisao da je situacija na frontu teška, da Rusija trpi ogromne gubitke, ali da napreduje na nekim dijelovima fronta, prenosi Interfax Ukrajina.
On smatra da je najvažnije dostignuće od početka sukoba očuvanje sinergije cjelokupnog vojno-političkog rukovodstva Ukrajine, a da je glavni cilj “pobijediti Rusiju, ma koliko to bilo teško”.
Dvadesetosmogodišnja Ukrajinka prepričala je horor iz Mariupolja, gdje su ona, njena porodica i komšije bili okruženi uništenjem i smrću.
Opširnije OVDJE.
Predsjednik Poljske Andrzej Duda kritikovao je što predsjednik Francuske Emanuel Makron i njemački kancelar Olaf Šolc, i pored agresije Rusije na Ukrajinu, dalje razgovaraju s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.
Opširnije OVDJE.
Najmanje dvije osobe poginule su tokom sinoćnjeg granatiranja Harkova, saopštili su ukrajinski mediji.
Sve se dogodilo uoči ponoći po lokalnom vremenu, a u granatiranju je uništeno nekoliko objekata. Pored stradalih, četiri osobe su povrijeđene.
Okupatorska administracija u Oblasti Zaporožje najavila je kako ima u planu organizaciju referenduma o priključenju tog dijela teritorije Ukrajine Rusiji.
Oni su saopštili kako drže dvije trećine pomenute oblasti, te da će referendum biti održan ove godine.
Ušli smo u 106. dan ruske invazije na Ukrajinu.
Zanimljiv grafički prikaz svega što se dešavalo od 24. februara do kraja prošlog mjeseca u Ukrajini pogledajte u nastavku.
