Rusija ostaje fokusirana na istočni front, saopštili su danas ukrajinski vojni zvaničnici.
"Pravci Liman, Bahmut, Avdivka i Mariinka ostaju glavni fokus neprijateljskih napora. Teške borbe se nastavljaju. U proteklom danu bilo je 39 borbenih dejstava“, saopštio je Generalštab Oružanih snaga Ukrajine.
Serhij Čerevatji, portparol istočne ukrajinske vojne grupe, rekao je za državnu televiziju da su ruske trupe „koristile pješadijske jedinice, vazdušno-desantne jedinice, kao i jurišne jedinice ’Oluja Z’“ (osuđene)“ na istoku i granatirale tamo ukrajinske položaje juče sa više od 500 puta.
Njemački kancelar Olaf Šolc upozorio je da bi rat u Ukrajini mogao potrajati duže i da se za to treba pripremiti.
On je, na zajedničkoj konferenciji u Berlinu s generalnim sekretarom NATO-a Jensom Stoltenbergom, kazao da je glavna tema sastanka bila priprema za NATO samit u Viljnusu, prenosi Anadolija.
Šolc je, navodeći da će se na samitu detaljno raspravljati o ratu Rusije protiv Ukrajine i kako se nositi s njegovim posljedicama, rekao da bi "rat mogao potrajati duže”.
"Moramo biti spremni na to", kazao je Šolc.
Čini se da Rusija premješta svoje osoblje i tešku vojnu opremu iz drugih djelova Ukrajine kako bi ojačala liniju fronta u Zaporožju, kažu ukrajinski i britanski zvaničnici. Ukrajinski gradonačelnik Melitopolja Ivan Fedorov izvijestio je o prebacivanju resursa iz Nove Kahovke i oblasti Kahovskog preko Melitopolja u Hersonu na liniju fronta u Zaporožju.
Ministarstvo odbrane Velike Britanije je takođe izvijestilo u današnjem izvještaju o situaciji u Ukrajini da je „velika vjerovatnoća” da Rusija pomjera „elemente Grupe snaga Dnjepar (DGF) sa istočne obale rijeke Dnjepar da bi ojačala sektore Zaporožje i Bahmut".
„Ovo potencijalno uključuje nekoliko hiljada vojnika iz 49. armije, uključujući njenu 34. odvojenu motorizovanu brigadu, kao i jedinice Vazdušno-desantnih snaga (VDV) i pomorske pješadije“, saopštilo je ministarstvo, dodajući da je to vjerovatno zbog „onog što Rusija smatra da je zbog rušenja brane Kahovka i poplava sada manje vjerovatan veliki ukrajinski napad preko Dnjepra“.
Zamjenik ministra odbrane Ukrajine rekao je da je situacija na istoku zemlje teška i da Rusija nije odustala od ambicije da zauzme cijeli Donbas.
„Situacija na istoku je sada teška. Neprijatelj je ojačao svoje snage i vodi aktivnu ofanzivu u pravcu Limana i Kupjana, pokušavajući da preuzme inicijativu od nas“, rekla je Hana Maliar na Telegramu.
„Intenzivne borbe se nastavljaju. Neprijatelj ne odustaje od svojih planova da dođe do granica Donjecke i Luganske oblasti. Trenutno je ovo glavna ofanzivna linija neprijatelja. Stoga je on koncentrisao znatan broj trupa na istoku. posebno desantne i jurišne trupe. Uprkos nadmoći neprijatelja u snagama i oružju, naše trupe su hrabre i ne dozvoljavaju ruskim snagama da napreduju“, dodala je ona.
Ruski zvaničnik na Krimu povrijeđen je nakon što mu je danas eksplodirao automobil. Vladimir Jepifanov, pomoćnik zamjenika prijemijera okupirane Zaporoške oblasti, bio je u automobilu sa dva putnika kada je vozilo eksplodiralo na auto-putu, na Krimu. Sva trojica su povrijeđena i zadobila teške opekotine.
„Rano jutros, oko četiri sata, na auto-putu Jevpatorija u Simferopolju, eksplodirao je automobil u kome se nalazio Vladimir Jepifanov, pomoćnik potpredsjednika vlade za ekonomski razvoj regiona Zaporožja i kandidat za poslanika "Jedinstvene Rusije"", napisao je lokalni zvaničnik Vladimir Rogov u Telegramu.
Ukrajinsko ministarstvo odbrane tvrdi da su tokom noći njihove vazdušne snage oborile četiri krstareće rakete Kalibr i četiri bespilotne letilice Shahed. Tvrdnje nisu nezavisno provjerene.
Čelnici NATO-a neće uputiti poziv Ukrajini da se pridruži savezu na samitu u Viljnusu sredinom jula, potvrdio je Jens Stoltenberg, generalni sekretar NATO-a.
"Ne razgovaramo o izdavanju službenog poziva", rekao je novinarima nakon sastanka s njemačkim kancelarom Olafom Šholcom u Berlinu, dodajući da će čelnici razgovarati o tome kako Ukrajinu približiti savezu.
Istovremeno, Stoltenberg je upozorio da ne bi trebalo da prihvati zamrznuti sukob u Ukrajini kaozamjenu za prekid rata.
Sve su strane odavno prihvatile da Ukrajina ne može postati članica NATO-a usred rata, ali Kijev, uz podršku baltičkih država i Poljske, želi datum ili vremenski okvir do kojeg bi se zemlja mogla pridružiti savezu nakon što sukob završi.
Tokom noći u južnoj ukrajinskoj luci Odesi čulo se nekoliko eksplozija.
Ukrajinske vazdušne snage ranije su upozorile na raketnu prijetnju.
Svi sistemi protivvazdušne i raketne odbrane Patriot koje su SAD isporučile Ukrajini u aprilu još uvijek rade, suprotno tvrdnjama Rusije, rekao je ukrajinski predsjednikVolodimir Zelenskiu noćnom obraćanju.
“Oni su još uvijek ovdje, rade, svi obaraju ruske projektile. Što efikasnije. Nijedan Patriot nije uništen!” rekao je Zelenski.
Čini se da je komentar bio odgovor na izjave ruskog predsjednika Vladimira Putina na Međunarodnom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu prošle sedmice, u kojima je sugerisano da je Moskva uništila pet sistema Patriot u blizini Kijeva.
Zamjenica ukrajinskog ministra odbrane Hanna Maliar danas je potvrdila da su ukrajinske snage oslobodile osam naselja u posljednje dvije sedmice svojih ofanzivnih operacija, uključujući selo Piatikatki.
“Tokom dvije sedmice ofanzivnih operacija u smjerovima Berdianska i Melitopolja, oslobođeno je osam naselja”, rekao je Maliar u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram, prenosi Slobodna Evropa.
Zvaničnik postavljen u Rusiji rekao je ranije da je Ukrajina ponovo zauzela Piatikatki, selo u južnoj regiji Zaporižija, i da su se tamo ukopali.
Predsjednik Volodimir Zelenski istakao je da primarni fokus Rusije treba da bude na pripremi društva za posljedice uništavanja sopstvene budućnosti.
"Rusija će izgubiti okupirane teritorije. Nema i neće biti alternative našim koracima za deokupaciju", rekao je on.
„Naše trupe napreduju, položaj po položaj, korak po korak, mi idemo naprijed", poručio je Zelenski.
Generalni sekretar NATO-aJ ens Stoltenberg izjavio je da ne treba požurivati mirovne pregovore između Ukrajine i Rusije, ukoliko bi to značilo da Moskva diktira uslove mira.
Nakon što je južnoafrički predsjednik Cyril Ramaphosa ove sedmice u Kijevu rekao da “mir treba postići diplomatijom, što je prije moguće”, Stoltenberg se složio, ali ne po svaku cijenu.
“Svi želimo da se ovaj rat okonča. Ali da bi mir bio održiv, mora biti pravde. Mir ne znači zamrznuti konflikt i prihvatanje dogovora koji diktira Rusija”, rekao je Stoltenberg za nlemački list Welt am Sonntag, prenio je Tanjug.
Dodao je da “samo Ukrajina” može određivati koji su uslovi prihvatljivi.
“Najmanje 240 ukrajinske djece oduzeto je njihovim porodicama u zemljama EU-a zbog zakona o starateljstvu”, rekla je Irina Suslova, predstavnica ukrajinskog dječjeg pravobranitelja.
Govoreći za ukrajinski ogranak Radija Slobodna Evropa, Suslova je rekla da Ukrajina mora pojačati svoje napore u informisanju porodica o posebnim zakonima o starateljstvu u inostranstvu.
“Jedan takav primjer je kada majka odluči ostati u Ukrajini zbog posla, ali baka s djetetom ode u inostranstvo. Evropska socijalna služba može oduzeti dijete jer se baka zakonski ne smatra rodbinom i ne može se brinuti o djetetu ako nema punomoć”, navela je Suslova.
“Dob je takođe čest faktor. U Italiji ili Francuskoj osoba starija od 65 godina ne može biti staratelj”, dodala je.
