Parlament u Vilniusu zabranio je u utorak uvoz gasa iz Rusije u Litvaniju.
Litvanski parlament jednoglasno je usvojio zakonske amandmane kojima se dobavljačima iz zemalja koje se smatraju prijetnjom nacionalnoj sigurnosti uskraćuje pristup litvanskom gasnom transportnom sistemu.
Te zemlje takođe neće moći koristiti terminal za ukapljeni prirodni gas (LNG) u Klaipedi.
Litvanija je objavila da je već prije nešto više od mjesec potpuno obustavila uvoz energenata iz Rusije.
Ruski predsjednik Vladimir Putin počeo je 28. juna jednodnevnu posjetu Tadžikistanu tokom koje vodi razgovore sa svojim tadžikistanskim kolegom Emomalijem Rahmonom, jer ničim izazvana ruska invazija na Ukrajinu i dalje izaziva zabrinutost u Centralnoj Aziji.
Rahmon se sa Putinom sastao na Međunarodnom aerodromu u Dušanbeu, a dvojica lidera su odmah otišli na razgovor, prenosi Radio Slobodna Evropa.
Na ruskim državnim televizijama gotovo na dnevnoj bazi prijeti se uništenjem Zapadu. Prijetilo se tako potapanjem Velike Britanije i nuklearnim uništenjem SAD-a, a to je tek mali dio prijetnji koje su izrečene.
Ukrajinska bezbjedonosna služba u utorak je objavila da je uhapsila bivšeg KGB-ovog agenta koji je pomagao usmjeravanju ruskih raketa za napad u kojem je na zapadu države u martu poginulo preko 50 vojnika.
Osumnjičeni je poslao lokacije centra za vojnu obuku Javoriv, na samom zapadu Ukrajine uz poljsku granicu, neimenovanoj ruskoj agenciji putem aplikacije Telegram, objavila je bezbjedonosna služba Ukrajine SBU, prenijela je Hina, pozivajući se na Reuters.
''U raketnom napadu na Javoriv poginulo je više od 50 vojnika, a više od 150 bilo je povrijeđeno'', objavio je SBU na Telegramu.
Ukrajina je nakon napada objavila da je tada poginulo 35 njenih vojnika, dok Rusija tvrdi da su ti brojevi puno veći.
Osumnjičeni, stanovnik zapadnog grada Lavova, u pritvoru je i istražuje ga se zbog izdaje, objavio je tužiteljev kancelarija.
Države članice NATO-a dogovoriće se o sveobuhvatnom paketu pomoći Ukrajini kako bi pomogle toj zemlji da održi pravo na samoodbranu, najavio je generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.
Njemačka i Holandija isporučiće Ukrajini šest haubica, objavile su ministarke odbrane dvije zemlje.
Svaka zemlja daće tri haubice, rekle su njemačka ministarka Christine Lambrecht i njena holandska kolegica Kasja Ollongren, uz 12 haubica koje su već isporučene Ukrajini.
Bugarsko ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je zatražilo od Rusije da povuče 70 članova diplomatskog osoblja do 3. jula, uz obrazloženje da bi Rusija trebala smanjiti broj osoblja ambasade kako bi se uskladila sa bugarskim predstavništvom u Moskvi.
Navodi se da je prvi razlog za takav zahtjev reciprocitet, prenosi Reuters.
“Drugi razlog su aktivnosti ruskih zvaničnika za koje su nadlježni bugarski organi utvrdili da nisu u skladu sa Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima”, kaže se u saopštenju.
Plan Ujedinjenih nacija za iznošenje žitarica iz Ukrajine bezbjednim morskim koridorima mogao bi da uštedi i mjesec dana u pražnjenju silosa pred jesenju žetvu, jer ne zahtijeva deminiranje luka, izjavio je italijanski premijer Mario Dragi.
Dragi je rekao da su informacije koje su lideri Grupe sedam najbogatijih liberalnih demokratija (G7) dobili o tom planu od generalnog sekretara UN Antonija Gutereša “među najvažnijim” na danas završenom samitu u Njemačkoj. On je kazao da taj plan UN predstavlja “sve u svemu, dobru vijest”, ali da je za njegovo sprovođenje potrebno brzo odobrenje Rusije.
Dragi je rekao da ključni elementi plana uključuju korišćenje postojećih bezbjednih koridora do luka, usljed čega bi UN mogle da zaštite teretne brodove od mogućih ruskih napada.
Brodovi bi bili pregledani da bi se spriječilo dostavljanje oružja Ukrajini, na čemu je insistirao ruski predsjednik Vladimir Putin, dodao je Dragi.
Vitalij Kličko, gradonačelnik Kijeva, poslao je snažnu poruku liderima NATO-a koji su se danas sastali u Madridu, kazavši im da "urade što god je potrebno" da zaustave rat, javlja AP.
Turska je uprkos višenedjeljnom protivljenju konačno odlučila da podrži članstvo Finske i Švedske u NATO-u, rekao je danas finski predsjednik Sauli Ninisto.
Ninisto je rekao da je do preokreta došlo nakon što su tri zemlje potpisale memorandum kako bi "pružile punu potporu protiv prijetnji sigurnosti sve tri zemlje" nakon sastanka na summitu NATO-a u Madridu.
Informaciju je potvrdio i glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg.
Spasioci su okončali potragu za preživjelima u šoping-centru u Kremenčuku, kojeg su juče raketirale ruske snage.
Ukrajinski ministar unutarnjih poslova Denis Monastirski objavio je da "više nema živih" pod ruševinama, prenosi Reuters.
Najmanje 18 ljudi ubijeno je u napadu koji je izazvao oštre međunarodne osude, uključujući i lidere najmoćnijih zemalja svijeta koji su se okupili na samitu u Njemačkoj.
Ruske snage, tvrde ukrajinski zvaničnici, danas su ispalile šest raketa na grad Dnjepar. Guverner regije Valentin Rezničenko rekao je da su pogođeni željeznička infrastruktura i industrijski pogon u gradu te je u napadu izbio požar u zgradi jedne kompanije.
Spasilačke službe tragaju za preživjelima, objavio je guverner.
"Veliki neprijateljski napad na regiju Dnjepropetrovsk. Šest raketa. Naša protivvazdušna obrana oborila je tri rakete iznad Dnjepra i iznad okruga Sinelnikov", naveo je na svom Telegram kanalu.
"Spasioci rade na mjestu napada, traže civile pod ruševinama", dodao je Rezničenko.
Diageo, najveći svjetski proizvođač žestokih alkoholnih pića, najavio je postupno povlačenje sa ruskog tržišta.
Kompanija koja je vlasnik i brenda Smirnof votke, između ostalih, poručila je da će prekinuti svoje operacije u Rusiji u narednih pola godine.
"Naš fokus ostaje na podršci našim radnicima u regiji i omogućavanju produženih otkaznih rokova, dok u isto vrijeme pazimo da su oni u skladu s lokalnim zakonima", poručio je portparol kompanije.
Dvije velike zapadne kompanije, Nike i Cisco, prošle nedjelje takođe su najavile povlačenje s ruskog tržišta.
SAD su uvele nove sankcije Rusiji čime su povećale pritisak na Rusiju zbog invazije na Ukrajinu, u skladu sa obavezama preuzetim na ovonedeljnom samitu G7, javila je agencija Rojters.
Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je danas da će zapadne sankcije Rusiji prestati tek kada ruski predsjednik Vladimir Putin prihvati da njegovi planovi u Ukrajini neće uspjeti.
“Sve sankcije koje smo uveli zbog Krima i dalje su tu. Sve sankcije koje smo uveli zbog pobune u Donbasu koju je pokrenula Rusija, i dalje su tu. Isto će važiti i za odluke donijete sada, koje su mnogo strože”, poručio je njemački kancelar na završnoj konferenciji za novinare trodnevnog samita G7 u Njemačkoj, prenosi Rojters.
Kako je dodao, postoji samo jedan izlaz, a to je da Putin prihvati da njegovi planovi u Ukrajini neće uspjeti.
Gradonačelnika Harsona Igora Kolihajeva uhapsile su ruske snage u utorak, saopštila je portparolka Galina Ljaševskaja.
“Odveli su Igora Kolihajeva”, napisala je ona na Facebook-u.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je danas da, što više zapadne zemlje šalju oružje Ukrajini, to će duže trajati sukob.
Lavrov je na konferenciji za novinare tokom posjete Turkmenistanu, rekao da “Rusija juče nije gađala tržni centar u ukrajinskom gradu Kremenčuku”, gdje je najmanje 18 ljudi poginulo, prenosi Rojters.
Postoji realna opasnost da bi Vladimir Putin mogao napasti i izvan granica Ukrajine, rekao je danas britanski ministar obrane Ben Valas.
Govoreći na press-konferenciji, Valas je opisao Rusiju kao "najdirektniju i najveću prijetnju Evropi".
Kritikovao je prethodne britanske vlade, kako konzervativne tako i liberalne, koje su pokušavale da uštede novac smanjivanjem broja britanskih vojnika, dodavši kako će vojni proračun u budućnosti morati biti povećan.
"Ako se mijenja nivo prijetnje, mora se mijenjati i proračun", rekao je Valas.
Francuski predsjednik Emanuel Makron i njemački kancelar Olaf Šolc rekli su u utorak po završetku samita G7 u Njemačkoj da ruski planovi u Ukrajini neće uspjeti.
Francuski predsjednik rekao je da Rusija ima samo jedan cilj, a to je da se Ukrajina preda, no da Moskva neće dobiti rat.
"Rusija ne može niti smije pobijediti" u ratu u Ukrajini, a sankcije će trajati "dok to bude potrebno", rekao je Makron na konferenciji za novinare nakon Samita G7 u Njemačkoj.
Makron je rekao da ruski napad na ukrajinski tržni centar predstavlja "ratni zločin" i da će Francuska podržavati Ukrajinu dok god je to potrebno. Vlasti kažu da je u napadu u ponedjeljak na tržni centar u ukrajinskom gradu Kremenčuku poginulo 18 ljudi, a 36 se smatra nestalima.
Makron je takođe, uoči Samita NATO-a, rekao da zemlje članice saveza moraju poslati poruku jedinstva. "Radi se o bezbjednosti evropskog kontinenta", izjavio je.
Ruske snage otele su gradonačelnika Hersona, javljaju ukrajinski mediji. Gradonačelnik Igor Kolihajev je ostao u gradu i nakon ruske okupacije.
Savjetnica gradonačelnika je otmicu potvrdila za Kyiv Independent i ukrajinsku Pravdu.
Herson je glavni grad istoimene regije i prije rata je imao oko 300.000 stanovnika. Ruske snage su ga okupirale u ožujku.
Rusija je na listu sankcija dodala suprugu predsjednika SAD Džoa Bajdena, DžilBajden i ćerku Ešli kao znak odmazde zbog sankcija Amerika u vezi sa ratom u Ukrajini.
Opširnije OVDJE.
Ukrajina može prekinuti rat prije kraja dana, a sve što je potrebno da se to dogodi je zapovijed ukrajinskog predsjednika da vojska položi oružje i ispuni uslove Moskve, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov, prenosi ruska državna agencija RIA Novosti.
"Ukrajinska strana može sve zaustaviti prije kraja dana, potrebna nam je naredba da nacionalističke jedinice polože oružje, naredba ukrajinskoj vojsci da položi oružje, a uslovi Ruske Federacije moraju biti ispunjeni. Sve može završiti prije kraja dana. Ostalo su misli šefa ukrajinske države", rekao je Peskov komentarišući i izjavu Zelenskog o planovima da se rat završi prije zime.
Rusko Ministarstvo odbrane potvrdilo je da je u ponedjeljak izvršen napad na Kremenčuk, ali tvrde da nijesu gađali tržni centar u kojem je poginulo najmanje 18 ljudi.
"Vazdušni napad na zalihe municije u Kremenčuku u Ukrajini izazvao je požar u zatvorenom tržnom centru u blizini", tvrdi rusko Ministarstvo odbrane.
Ministarstvo odbrane Rusije tvrdi da se lokacija koja je bila meta nalazi u blizini fabrike "Kredmaš". Tvrde da je "zapadna municija detonirala i izazvala požar u tržnom centru, koji više nije radio".
Tužioci su jutros za Gardijan potvrdili da se 36 osoba i dalje vodi kao nestalo nakon jučerašnjeg ruskog raketnog udara na tržni centar u Kremenčuku.
Ruske snage izvele su raketni napad na Nikolajev i gađale Očakov, na jugu Ukrajine, saopštio je danas načelnik regionalne uprave Vitalij Kim.
On je rekao da su u granatiranju Očakova poginule dvije odrasle osobe i jedno dijete, a povređeno još šest ljudi, prenosi Unian. Prema njegovim riječima, pogođena je gradska pijaca, dom kulture i dva stambena objekta. U pojedinim djelovima grada nema vode, gasa, struje i interneta, rekao je Kim.
Naveo je da je na Nikolajev ispaljeno oko 11 projektila, od kojih je neke oborila protivvazdušna odbrana.
Načelnik poltavske oblasti Dmitro Lunin izjavio je da je najmanje 18 osoba poginulo, te da je najmanje njih 60 ranjeno u ruskom raketnom napadu na tržni centar u Kremenčuku.
Više od 40 osoba je prijavljeno kao nestalo, saopštila je kancelarija državnog tužioca Ukrajine.
Bilo kakvo zadiranje neke od zemaljačlanica NATO-a na poluostrvo Krim moglo bi predstavljati objavu rata Rusiji, što bi moglo dovesti do "trećeg svjetskog rata", rekao je u ponedjeljak bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev.
„Za nas je Krim dio Rusije. A to znači zauvijek. Svaki pokušaj zadiranja na Krim je objava rata našoj zemlji“, rekao je Medvedev za novinski sajt Argumenti i fakti, prenosi Rojters.
Ukrajinski zvaničnici javili su da je broj poginulih u ruskom raketnom napadu na šoping-centar u Kremenčuku porastao na 14 a da je na desetine ranjenih.
Spasilačke službe i dalje tragaju za preživjelima, a očekuje se da je pod ruševinama još mrtvih.
Najmanje 40 prijava nestalih osoba podnijeli su mještani u potrazi za najmilijima koji su nestali u raketiranom šoping-centru.
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski nazvao je jučerašnji raketni napad na krcati šoping-centar u Kremenčuku “jednim od najdrskijih terorističkih napada u istoriji Evrope”. Dodao je da je riječ o proračunatom činu. Ruske snage nazvao je “terorističkom ološi”.
“Miran grad, običan trgovački centar. Unutra su žene, djeca, obični civili. Oko 1000 ljudi je bilo unutra prije nego što je oglašena zračna uzbuna”, rekao je Zelenski u video obraćanju objavljenom na društvenim mrežama.
“Samo potpuno bezobzirni teroristi, kakvima nema mjesta na zemlji, mogu ispaliti projektile na takve objekte”, istakao je Zelenski, pa rekao da je napad bio namjeran.
“Ovo nije slučajni pogodak projektila. Ovo je planirani ruski napad na trgovački centar”, rekao je Zelenski, dodao: “Operacija spašavanja se nastavlja, ali moramo biti svjesni da bi gubici mogli biti značajni”.
Za kraj je apelovao na sve Ukrajince da poštuju znakove vazdušne uzbune: “Molim vas sve, kad čujete sirene, krenite prema skloništima. Obavezno. Rusi ne prezaju ni od čega”, rekao je Zelenski.
Ukrajina je zatražila da se danas održi hitan sastanak Savjeta bezbjednosti UN zbog ruskog granatiranja civilnih objekata u Kijevu i Kremenčuku.
Portparol diplomatske misije Albanije pri UN saopštio je da će nedavni napadi na stambeni kompleks u Kijevu i na tržni centar u Kremenčuku od strane Rusije "biti glavna tema" zasijedanja.
Predsjednik Ukrajine Vladimir Zelenski izjavio je juče da je u napadu na tržni centar ubijeno najmanje 13, a ranjeno više od 40 osoba.
Gradonačelnik Nikolajeva Oleksandr Sjenkevič rekao je da su se u gradu rano 28. juna čule eksplozije.
Upozorenje o vazdušnom napadu počelo je da se oglašava u Nikolajevu u 5 sati ujutro po lokalnom vremenu.
