Danska premijerka Mete Frederiksen naznačila je na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji da će Danska donirati Ukrajini svoju kompletnu artiljeriju.
Opširnije OVDJE.
Estonska premijerka Kaja Kalas odbacila je u nedjelju nalog za njeno hapšenje koji je izdala Rusija, rekavši da je to samo pokušaj zastrašivanja usred špekulacija da bi mogla dobiti visoko mjesto u Europskoj uniji, javio je Reuters.
Opširnije OVDJE.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je sve što se dešava oko Ukrajine za Rusiju pitanje života i smrti, sudbina zemlje, dok je za Zapad to samo pitanje njihove taktičke pozicije.
Putin je u intervjuu za TV Rusija 24, osvrćući se na istorijski dio svog intervjua američkom novinaru Takeru Karlsonu, rekao da je važno da i ruski, a još više slušaoci i gledaoci u inostranstvu, shvate koliko je za Rusiju osjetljivo i važno sve što se dešava na ukrajinskom pravcu, prenosi RIA Novosti.
"Za njih (Zapad) ovo je poboljšanje taktičke pozicije. Ali za nas je ovo sudbina, ovo je pitanje života i smrti", istakao je Putin, prenosi Tanjug.
On je tako odgovorio na pitanje o dijelu svog nedavnog intervjua koji je dao Karlsonu, a koji je posvetio istoriji, odnosno porijeklu ruske državnosti.
"Želio sam da ljudi koji će to slušati to shvate. Da li sam u tome uspio ili ne, nije na meni da sudim", dodao je Putin.
Istakao je da dio intervjua koji se odnosi na istoriju zapadni gledaoci neće moći lako da razumiju, ali da je taj dio važan kako bi u inostranstvu mogli da razumiju kako Rusija razmišlja.
Američki novinar Teker Karlson objavio je 9. februara intervju sa Putinom, a Putin je na početku intervjua govorio o nastavku ruske države.
Intervju je privukao veliku pažnju u cijelom svijetu, pošto je riječ o prvom Putinom intervjuu jednom zapadnom novinaru poslije početka napada Rusije na Ukrajinu u februaru 2022. godine.
U ruskom udaru na Kramatorsk, u Donjeckoj oblasti, ubijene su dvije osobe, saopštio je šef vojne regionalne administracijeVadim Filaškin, prenosi Ukrinform.
Spasioci su pronašli dvije osobe pod ruševinama. Izvučeno je tijelo 23-godišnjaka, napisao je Filaškin na Telegramu.
Prema njegovim riječima, još 24 spasioca su kod škole u Slavjansku, koja je takođe bila na udaru ruskih snaga. Pretpostavlja se da je jedna osoba pod ruševinama.
Generalni sekretar NATO-aJens Stoltenbergizjavio je da je NATO vojno jači od Rusije, kao i da je Sjevernoatlanska alijansa postala snažnija nego prije.
“NATO je najjača vojna sila na svijetu danas. Predstavljamo, grubo rečeno, oko 50 odsto ukupne svjetske vojne moći. A vojno smo jači od Rusije. U isto vrijeme, smatram da je rat u Ukrajini pokazao da postoje neki ozbiljni nedostaci. Na primjer, kada je riječ o održavanju, jedna stvar je da svi imaju napredne oružane sisteme, ali su potrebni i rezervni djelovi i održavanje. Najblaže rečeno, potrebna je municija”, rekao je Stoltenberg na Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji.
On je rekao da je cilj NATO-a da “spriječi ratove” i da ne dozvoli prostor Moskvi da pogrešno procijeni spremnost NATO-a da odbrani svoje članice, i ponovio da bi napad na jednu članicu Alijanse značio odgovor celog saveza.
“Dokle god ta poruka bude jasna Moskvi, nijedna članica neće biti napadnuta. Tako da je naše odvraćanje kredibilno i ne vidimo nijednu vojnu prijetnju protiv NATO saveznika. Naš fokus ne bi trebalo da se pomjeri sa pomoći Ukrajini, jer ne moramo isključivo da pričamo o NATO državi”, istakao je Stoltenberg.
On je rekao da je od ruske aneksije Krima 2014. godine, NATO povećao potrošnju na odbranu.
“Ove godine očekujemo da 18 članica ispuni kvotu od dva odsto BDP-a potrošnje na odbranu. To je povećanje u odnosu na 2014. godine, značajno uvećanje, jer su evropski saveznici i Kanada dodali 600 milijardi dolara za troškove odbrane. I članice koje još nisu spremne da izdvoje dva odsto BDP-a, uradiće to uskoro”, rekao je Stoltenberg.
Generalni sekretar NATO-a je napomenuo da je na početku rata u Ukrajini, zapadna vojna alijansa iscrpjela svoje zalihe, koje su sada na niskom nivou, ali da se fokusira na to kako da poveća proizvodnju.
“Imamo dobre vijesti. Nove fabrike se grade, proizvodnja je povećana, ali postoji hitna potreba da se uradi još. Tako da smatram da jesmo naučili neke ozbiljne lekcije iz rata u Ukrajini. SAD su uradile mnogo na pomoći Ukrajini, posebno vojnoj, ali sada je problem zakon o pomoći Ukrajini u američkom Kongresu, koji mora da se donese kako bi se pomoglo Kijevu. To ima direktan uticaj na prvu liniju fronta u Ukrajini”, istakao je Stoltenberg.
Ukrajinski brigadni general Aleksandar Tarnavski rekao je da su neki ukrajinski vojnici zarobljeni od strane Rusije tokom povlačenja iz Avdejevke.
“U završnoj fazi operacije (povlačenja), pod pritiskom nadmoćnih neprijateljskih snaga, određeni broj ukrajinskih vojnika je zarobljen“, napisao je Tarnavski na Telegramu.
Rekao je da su ukrajinske trupe sada prešle na drugu liniju odbrane kod Avdejevke.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kazao je da želi da bivši predsjednik SAD-a Donald Tramp dođe u Ukrajinu i svojim očima vidi rat protiv Rusije.
“Ako Donald Tramp dođe, spreman sam čak i da idem sa njim na liniju fronta”, rekao je Zelenski u subotu ujutro na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji.
Tramp vodi u anketama kao kandidat Republikanske stranke na predsjedničkim izborima u SAD-u u novembru ove godine i više puta je obećavao da će zaustaviti pomoć Ukrajini i primorati Kijev da sjedne za pregovarački sto sa Rusijom.
“Mislim da ako pričamo o tome kako da završimo rat, moramo pokazati ljudima koji donose odluke šta to znači – pravi rat, a ne na Instagramu”, rekao je Zelenski.
U svom nastupu na konferenciji u Minhenu, Zelenski je ponovo pozvao na brže isporuke artiljerijskih granata i raketa dugog dometa.
