Francuski predsjednik Emanuel Makron poručio je Francuzima da se pripreme na potpuni prekid snabdijevanja ruskim gasom i nestašicu energenata. Rekao je da će troškovi zbog rata u Ukrajini ostati visoki.
Za Moldaviju je bolje da teži dobrim odnosima sa Rusijom, istakao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Bio je to njegov komentar na raniju izjavu predsjednice Moldavije Maje Sandu kako ta država mora da ojača vojsku zbog ruske prijetnje.
"Rusija nije nikakva prijetnja Moldaviji", poručio je Peskov.
Broj mrtvih u ruskom raketnom napadu na grad Vinicu u centralnoj Ukrajini popeo se na 20, uključujući dvoje djece, prema kancelariji ukrajinskog glavnog tužioca.
Rusija je izvela raketni napad na centar ukrajinskog grada Vinica.
Broj poginulih nakon raketnog napada porastao je na 17, uključujući dvoje djece, saopštila je kancelarija ukrajinskog državnog tužioca.
Oko 90 ljudi je tražilo medicinsku pomoć, a među njima je oko 50 u kritičnom stanju, nakon raketnog udara u kojem je uništen i medicinski centar, saopštila je policija.
Agencije su predhodno izvijestile, pozivajući se na ljekarsko osoblje, da su ruske rakete pogodile civilne objekte i kulturni centar u gradu, pri čemu je poginulo najmanje 12 ljudi, među kojima je navodno jedno dijete i njegova majka, dok je 50 ljudi ranjeno,
Napad na Vinicu, koji je udaljen od linija borbi, je izvršen usred jutra kada su ulice bile pune ljudi, prenio je Gardijan. Kako se ispostavlja, pogođen je poslovni centar, a više automobila je zapaljeno. Iznad grada se dizao gusti oblak dima.
Prema prvim informacijama, u napadu je poginulo dvoje ljudi, ali je kasnije služba za vanredne situacije saopštila da je život izgubilo 12 ljudi.
„Izveden je vazdušni napad u Vinici. Ima mrtvih i ranjenih. Procenjuje se njihov broj“, rekao je guverner regionaSergij Bozov,dodajući da je nekoliko raketa oboreno.
Prema nekim izvieštajima, sedam krstarećih raketa, koje su bile lansirane sa Crnog mora, pogodile su grad dok su četiri presrele ukrajinske vazdušne snage odbrane.
Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitri Kuleba obećao je da će se suditi ruskim "ratnim zločincima za svaku kap ukrajinske krvi i suze" nakon što je ruski raketni napad usmrtio najmanje 12 ljudi u gradu Vinica u centralnoj Ukrajini.
"Najmanje jedno dijete je ubijeno, među ostalim žrtvama raketnog napada na Vinicu. Ruskim ratnim zločincima ćemo suditi za svaku kap ukrajinske krvi i suze", poručio je Kuleba.
Ruske rakete pogodile su središnji ukrajinski grad Vinicu jutros, ubivši najmanje dva civila, saopšrila je policija.
"Ima mrtvih i ranjenih", napisao je Serhiy Borzov, guverner regije.
Rojters javlja kako je policija kasnije procijenila da je prvotni bilans dvoje mrtvih i šestero ranjenih te da je oko 50 vozila izgorjelo.
Ukrajinski guverner Luganska Serhij Hajdaj objavio je na Telegramu:
"Neprijatelji su izveli 12 raketnih i zračnih napada na naseljena područja na granici Luganske oblasti i Donjecke oblasti. Nastavljaju se masovni topnički i minobacački napadi, a koriste se i sistemi rafalne vatre. Kroz mala naselja Rusi se pokušavaju probiti do Siverska i otvoriti put prema Bakhmutu, zbog čega ruše sve pred sobom. Sada su u ofanzivi u smjeru Verhnokamijanskom, neprijateljstva se nastavljaju."
Siversk i Bahmut su naselja na putu ako idete prema zapadu za Slovjansk i Kramatorsk iz smjera Severodonjecka i Luganske regije.
Ukrajinske snage pogodile su danas dvije vojne kontrolne točke i uzletište, u drugom napadu ove sedmice na područje pod kontrolom Rusije u južnoj Ukrajini, rekli su ukrajinski zvaničnici. U novom napadu na Novu Kahovku u regiji Herson ubijeno je 13 "okupatora", citirao je Operativno zapovjedništvo Jug Serhij Bratčuk, portparol regionalne uprave Odese. Nije naveo nikakve dokaze o broju mrtvih.
Rusko ministarstvo odbrane nije zasad komentarisalo napad. Ukrajinska vojska saopštila je u utorak da su u napadu njenih snaga na Novu Kahovku poginule 52 osobe. Vlasti u gradu koje je postavila Rusija rekle su da je u tom napadu ubijeno najmanje sedam ljudi, izvijestila je ruska novinska agencija TASS.
Broj mrtvih u ruskom raketnom napadu na grad Časiv Jar u subotu porastao je na 48.
„Od 19 časova tijelo jedne osobe pronađeno je u petospratnici u gradu Časiv Jar. Ukupno je pronađeno 48 tijela , uključujući jedno dijete, a 9 ljudi je izvučeno iz ruševina“, saopštila je ukrajinska državna služba za vanredne situacije.
"Ruske snage nijesu postigle nikakav značajan teritorijalni napredak u posljednja 72 sata u Donbasu", objavilo je ministarstvo obrane Ujedinjenog Kraljevstva.
Iz ukrajinskog operativnog zapovjedništva izvijestili su da je da su 13.jula dva ruska borbena vazduhoplova pokušala napasti strateško ostrvo u Crnom moru, ali nisu uspjela jer su bombe pale u more.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Anton Heraščenko dodao je: "Par lovaca Su-27 pokušao je bombardovati Zmijsko ostrvo, bombe su pale u more".
Američki državni sekretar Entoni Blinken optužio je Rusiju da je nasilno deportovala stotine hiljada Ukrajinaca iz oblasti koje kontroliše na istoku i jugu zemlje u Rusiju, piše Radio Slobodna Evropa.
Blinken je rekao da je oko 900.000 do 1,6 miliona ukrajinskih građana ispitano, pritvoreno i deportovano iz svojih domova u Rusiju, uključujući izolovana područja na Dalekom istoku, kroz operacije "filtracije".
Među njima je 260.000 djece od kojih su neka odvojena od svojih roditelja i stavljena u sirotišta da budu usvojena, dodao je on.
Ti programi prebacivanja izgleda da su dugoročno planirani i da su slične operacije sprovedene u drugim sukobima, uključujući u Čečeniji, rekao je on.
Uoči konferencije u Hagu o navodima o ratnim zločinima u Ukrajini državni sekretar SAD rekao je da Rusija sprovodi operaciju "filtriranja", premještanjem na rusku teritoriju Ukrajinaca koji žive na istoku i na jugu zemlje, koji su pod kontrolom ruske vojske ili proruskih separatista.
On je u saopštenju od 13. jula pozvao Rusiju da prekine ove operacije, kojima se, kako je rekao, krše Ženevske konvencije. Blinken je rekao da je transfer i deportacija zaštićenih osoba "teško kršenje Četvrte ženevske konvencije o zaštiti civila i ratni zločin".
U operacijama "filtracije" razdvajaju se porodice, oduzimaju ukrajinski pasoši i izdaju ruske pasoše "u očiglednom naporu da se promijeni demografski sastav djelova Ukrajine", rekao je Blinken.
Ljudi koji su "filtrirani" uključuju Ukrajince za koje se smatra da su prijetnja zbog njihove potencijalne pripadnosti ukrajinskoj vojsci, medijima, vladi i grupama civilnog društva, naveo je američki državni sekretar.
"Zato podržavamo napore ukrajinskih i međunarodnih vlasti za prikupljanje, dokumentovanje i očuvanje dokaza o zločinima", naveo je Blinken.
Ukrajinski zvaničnici su saopštile da su ruske snage u srijedu 13. jula nastavile da granatiraju Donjeck u nastojanju da zauzmu Donbas.
U susjednoj oblasti Luganjsk ukrajinski vojnici su se borili da zadrže kontrolu nad dva sela dok su bili izloženi ruskoj artiljeriji, rekao je Sergej Hajdaj, guverner Luganska.
Rusi "namjerno pretvaraju Donbas u pepeo", rekao je Hajdaj. Ruska državna novinska agencija TASS citirala je izjavu zvaničnika separatista koje podržava Rusija, da su ruske snage i snage ušle u grad Soledar u Donjecku i da bi ga mogle zauzeti za nekoliko dana.
Nije bilo moguće nezavisno proveriti tvrdnje bilo koje strane. Grad Bahmut se suočava sa teškim granatiranjem, rekao je Pavlo Kirilenko, načelnik regionalne vojne administracije Donjecka.
Rusija je takođe napala gradove u regionu Mikolajeva koji se graniče sa Crnim morem, ubivši najmanje pet civila, rekao je zamjenik šefa kabineta predsjednika Ukrajine.
Broj ljudi za koje je potvrđeno da su poginuli u raketnom napadu tokom vikenda na stambeni blok u gradu Časiv Jar porastao je na 48, što ga čini jednim od najtežih u ovom ratu.
Sud u Moskvi odredio je u srijedu 13. jula pritvor opozicionaru Ilji Jašinu koji je optužen za kritikovanje ruske ofanzive u Ukrajini.
Tridesetdevetogodišnji Jašin, odbornik u gradskom parlamentu u Moskvi i jedan od posljednjih poznatih kritičra Kremlja koji se još nalazi u Rusiji, nakon represije nad simpatizerima uhapšenog opozicionara Alekseja Navaljnog, ostaće u zatvoru namanje do 12. septembra, objavio je sud odgovarajući na zahtjev tužilaštva.
On je optužen za "širenje lažnih informacija" o vojsci i prijeti mu visoka zatvorska kazna.
Širenje lažnih vijesti o ruskoj vojsci je novo krivično djelo, uvedeno posle početka rata u Ukrajini, za koje može da se dobije 15 godine zatvora.
"Nemojte se plašiti ovih ništarija, Rusija će biti slobodna", uzviknuo je opozicionar u sudu poslije objave o određivanju pritvora.
On je na Fejsbuku napisao da je "apsurdna" tvrdnja da je svojim izjavama "naštetio interesima Rusije". Jašin ističe da je branio Rusiju, "a njenim interesima nanosi štetu ruski predsjednik Vladimir Putin, koji je uvukao moju Rusiju u rat [sa Ukrajinom], stvorio diktaturu lopova i zastrašuje sve koji se s njim ne slažu".
Desetak ljudi bilo je okupljeno oko suda da mu pruže podršku.
Jašinov advokat juče je javio da je ruski istražni komitet otvorio istragu protiv opozicionara zbog "širenja lažnih vijesti" o ruskoj vojsci, što je bilo dan prije nego što je Jašin trebalo da izađe poslije odsluženja 15-odnevne zatvorske kazne.
Jašin je osuđen 28. juna na 15 dana zatvora zbog "neposlušnosti prema policiji", što je on nazvao namještenim, i trebalo je po tom osnovu da u srijedu izađe iz zatvora.
Krivična istraga protiv njega, zbog koje mu je određen pritvor, pokrenuta je zato što je 7. aprila govorio na Jutjubu o "ubistvu civila u Buči" u Ukrajini.
Još jedan poznati opozicionar Vladimir Kara-Murza je u pritvoru od aprila zbog sličnih optužbi kao one upućene Jašinu. Moskovski gradski odbornik Aleksej Gorinov osuđen je 8. jula na sedam godina zatvora zbog osude ruskog napada na Ukrajinu.
Postoji tračak nade u pregovorima održanim u Istanbulu između Rusije i Ukrajine o oslobađanju žitarica blokiranim u Ukrajini i o olakšanju izvoza ruskih žitarica i đubriva, rekao je generalni sekretar UN Antonio Gutereš.
U izjavi za medije Gutereš je izrazio nadu da bi uskoro mogao biti postignut zvanični dogovor, ali da “još nisu stigli do toga”, navodeći da ima još da se radi na “tehničkim pitanjima”.
Izjave šefa UN date su poslije održavanja sastanka u Istanbulu vojnih delegacija Ukrajine, Rusije i Turske i predstavnika UN. To je bio prvi sastanak Ukrajinaca i Rusa uživo od kraja marta tokom koga su pokušali da postignu sporazum o planu UN da se izvoze blokirane ukrajinske žitarice na svetska tržišta preko Crnog mora.
Turska je odvojeno saopštila da su Rusija i Ukrajina ostvarili dovoljno napretka na današnjim pregovorima o rješavanju spora oko blokade izvoza žitarica iz ukrajinskih luka da mogu da imaju nove razgovore na tu temu “iduće nedjelje”.
“Dogovoreno je da se delegacije Rusije i Ukrajine ponovo sastanu u Turskoj iduće nedjelje”, rekao je u saopštenju turski minsitar odbraneHlusi Akarposlije održanog sastanka dvije delegacije na tu temu u Istanbulu juče.
Sporazum o kome pregovaraju Gutereš i dva njegova pomoćnika više od dva mjeseca ima za cilj da se preko Crnog mora izveze okko 20 miliona tona žitarica blokirano u ukrajinskim silosima konkretno u Odesi, na jugu zemlje, i da se za Rusiju olakša njen izvoz žitarica i đubriva.
Guverner Donjecke oblasti Pavlo Kirilenko rekao je da su ruske trupe pucale na rezidencije, koristeći višecijevne raketne bacače Uragan. Oštećeno je najmanje osam kuća.
Takođe, ubijen je jedan civil, a njih pet je povrijeđeno.
Američki istraživački centar saopštio je 13. jula da je Rusija, u pokušaju da nastavi ratne napore, ali spriječi opštu mobilizaciju, pozvala svojih 85 federalnih regiona (uključujući okupirani Sevastopolj i Krim) da stvore „dobrovoljačke bataljone“ kroz visoke plate i podsticaje.
Svaki region mora da obezbijedi najmanje jednu dobrovoljačku jedinicu, muškarce do 50 godina, koji potpisuju šestomjesečne ugovore. Eksperti su citirali ruske medije koji potvrđuju stvaranje ili raspoređivanje dobrovoljačkih bataljona u 10 oblasti, uključujući grad Moskvu, krajem juna i početkom jula.
Gradonačelnik Nikolajeva Oleksandr Sjenkevič je izvijestio da se u gradu čuju eksplozije ujutru 14. jula i pozvao stanovnike da ostanu u skloništima.
