Ukrajina će znatno smanjiti diplomatsko prisustvo Irana u zemlji, kao odmazdu zbog iranske isporuke oružja Moskvi, saopštilo je ukrajinsko ministarstvo spoljnih poslova.
Ovo je objavljeno na dan kada je u ruskom udaru iranskim dronovima poginula jedna osoba u Odesi.
„Kao odgovor na taj tako neprijateljski čin ukrajinska strana odlučila je da oduzme iranskom ambasadoru u Ukrajini akreditaciju i da znatno smanji broj članova diplomatskog osoblja u iranskoj ambasadi u Kijevu, saopštilo je ukrajinsko ministarstvo.
Više o tome pročitajte OVDJE.
NATO će pojačati svoju pomoć Kijevu kao odgovor na ruske lažne referendume koji se održavaju na teritorijama Ukrajine, izjavio je danas generalni sekretar Alijanse Jens Stoltenberg.
"Naš odgovor, odgovor NATO je da pojačamo podršku", rekao je Stoltenberg u intervjuu za CNN.
Kako je rekao generalni sekretar NATO, najbolji način da se okonča ovaj rat je da se dodatno ojačaju Ukrajinci na bojnom polju kako bi u nekom trenutku mogli da postignu rješenje koje je prihvatljivo za Ukrajinu i koje čuva tu državu kao suvjerenu, nezavisnu naciju u Evropi.
Više o tome pročitajte OVDJE.
Lideri Grupe sedam najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) osudili su ruske lažne referendume, navodeći da su to pokušaj Moskve da stvori lažni izgovor za promjenu statusa ukrajinske suverene teritorije.
"Nikada nećemo priznati ove referendume koji izgledaju kao korak ka ruskoj aneksiji i nikada nećemo priznati navodnu aneksiju ako do nje dođe", napisali su lideri G7 u zajedničkom saopštenju koje prenosi portparol njemačke vlade, prenio je Rojters.
Jutros su u 8:00 časova u samoproglašenim Donjeckoj i Luganskoj Narodnoj Republici (DNR i LNR), kao i u Hersonskoj oblasti i djelovima Zaporoške oblasti u Ukrajini, koje su pod kontrolom ruskih snaga, počeli referendumi o pristupanju Ruskoj Federaciji.
Glasanje će trajati do 27. septembra, kada će početi prebrojavanje glasova, prenijela je agencija TAS S.
NATO je osudio planove Rusije da održi referendume u regionima Ukrajine i pozvao sve države da odbace, kako se kaže, očigledne ruske pokušaje teritorijalnog osvajanja.
Tim eksperata koje su Ujedinjene nacije poslale u Ukrajinu saopštio je da početna istraga pokazuje da postoje dokazi o ratnim zločinima u toj zemlji od početka ruske invazije 24. februara.
Eksperti iz Istražne komisije za Ukrajinu, koju je ranije ove godine ustanovio UNHRC, do sada su se fokusirali na četiri regiona – Kijev, Černigov, Harkov i Sumi.
Predstavljajući svoje najopsežnije nalaze do sada, oni su citirali svjedočenja bivših pritvorenika o premlaćivanju, strujnim udarima i prisilnom svlačenju u objektima u kojima su ih ruski vojnici držali zarobljene.
Više o tome pročitajte OVDJE.
Moskva želi da vjeruje da se odnosi sa Vašingtonom nisu toliko pogoršali da bi mogli da eskaliraju do nuklearnog konflikta, izjavio je danas ruski ambasador u SAD Anatolij Antonov.
"Želio bih da vjerujem da, uprkos svim poteškoćama, nismo prišli opasnom pragu padanja u ambis zbog nuklearnog konflikta sa Amerikancima", rekao je Antonov, prenosi TAS S.
Dva automobila s ukrajinskim diverzantima ušla su u regiju Zaporožja na jugoistoku Ukrajine, koja je pod kontrolom Rusije, objavila je proruska administracija.
Grupa je pronađena u blizini grada Polohi i s njima se “postupalo”, citirala je novinska agencija RIA Novosti službenika Jevgenija Balickog.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova rekao je da Moskva nikome ne prijeti nuklearnim oružjem.
Sergej Rjabkov dodao je da otvorena konfrontacija sa Sjedinjenim Državama i NATO-om nije u interesu Rusije, prenijela je novinska agencija TASS.
Ruski nezavisni medij Meduza piše da je požar izbio u najmanje pet centara za mobilizaciju.
Među njima je i onaj u Sankt Peterburgu.
Američka predstavnica u Savjetu UN-a za ljudska prava, Mišel Tejlor, izjavila je danas, pozivajući se na neimenovane izvore, da je Rusija prisilno deportovala između 900.000 i 1,6 miliona Ukrajinaca.
Ona je istovremeno pozvala nadležnu Komisiju UN-a da sprovede istragu u vezi sa tim navodima, prenosi Reuters.
“Pozivamo članove Komisije da nastave da istražuju sve veći broj dokaza o ruskim operacijama prisilnog deportovanja i nestancima”, rekla je američka ambasadorka Tejlor u obraćanju Savjetu UN za ljudska prava u Ženevi.
“Brojni izvori ukazuju da su ruske vlasti privodile i prisilno deportovale između 900.000 i 1,6 miliona ukrajinskih građana”, dodala je Tejlor, prenijela je britanska agencija.
Kineski ministar vanjskih poslova Wang Li rekao je ukrajinskom ministru vanjskih poslova Dmitru Kulebi da se "suverenitet i teritorijalni integritet svih zemalja moraju poštovati". To je objavila kineska državna novinska agencija Xinhua.
Wang je takođe rekao Kulebi da se "moraju podržati svi napori koji dovode do mirnog rješenja u Ukrajini".
Dodao je da Kina uvijek stoji na strani mira.
Promet u Finsku preko jugoistočne granice s Rusijom gust je u petak, rekao je granični službenik, dodajući da je broj Rusa koji je juče prešao granicu dvostruki veći od broja ljudi koji su došli tjedan prije.
„Unaprijed je odštampano 300.000 poziva za mobilizaciju u Rusiji, ali se rusko rukovodstvo sprema da mobiliše do milion ljudi“, rekao je Zelenski u video obraćanju.
Prema njegovoj ocjeni, sada je vrijeme da se napravi izbor.
„Za muškarce u Rusiji ovo je izbor da umru ili žive, da budu osakaćeni ili da ostanu zdravi. Za žene u Rusiji izbor je da zauvijek izgube svoje muževe, sinove, unuke ili da pokušaju da ih zaštite od smrti, od rata, od jednog čovjeka“, rekao je Zelenski.
Pozvao je Ruse da protestuju, bježe ili da se predaju, dodajući da su im to opcije da prežive.
Ruski ministarvanjskih poslova Sergej Lavrov pozvao je generalnog sekretara Ujedinjenih nacija Antonija Gutereša da od ukrajinskih vlasti traži da objave spisak ljudi ubijenih u ukrajinskom gradu Buča.
„Molim vas, pitajte ukrajinske vlasti da preduzmu ovaj jednostavan korak i objave imena ljudi čija su tijela razbacana po Buči. Tražio sam ovo mjesecima, ali niko ne želi da odgovori. Gospodine generalni sekretare, najmanje što biste mogli je da iskoristite svoj autoritet“, rekao je Lavrov na sjednici Savjeta bezbjednosti UN o Ukrajini, prenio je TAS S.
Ukrajina je 3. aprila optužila ruske snage da su izvršile masakr u Buči, kod Kijeva, a lokalne vlasti su saopštile da je ubijeno 419 ljudi.
Lavrov je rekao da se tragedija u Buči dogodila dva dana nakon što su se ruski i ukrajinski pregovarači skoro dogovorili u Istanbulu krajem marta.
Ruski ministar tvrdi i da je tragedija „nedvosmisleno inscenirana“.
„Htio bih da vam skrenem pažnju na činjenicu da su naše zapadne kolege postale histerične odmah nakon te prevare i uvele novi paket sankcija Rusiji, neosnovano nas optužujući da smo ubijali civile. Posledice ove propagande su ispunile svoju svrhu, ali sada su svi osim nas, čini se, zaboravili na incident u Buči“, naveo je Lavrov.
Ramzan Kadirov, vjerni saveznik ruskog predsjednikaVladimira Putina, kazao je da u Čečeniji neće biti mobilizacije.
Kako je rekao gostujući u jednoj televizijskoj emisiji, Čečenija je “prebacila plan za 254 odsto”.
“Taj plan u Čečenskoj Republici preispunjen je za 254 odsto. Takvi pokazatelji postignuti su ranije formiranjem novih jedinica Ministarstva odbrane Ruske Federacije. Svi kandidati za službu prošli su kroz Vojni komesarijat. Taj smo mehanizam razradili od samog početka, i prije objave djelimične mobilizacije”, rekao je Kadirov.
Rekao je da je u rat u Ukrajini dosad otišlo 20.000 Čečena te da je Čečenija i više nego ispunila sve planove.
“Osim toga, Čečenija ima rezervu od hiljadu dobrovoljaca koji će, ako bude potrebno, moći ući u redove branitelja domovine”, rekao je.
U Groznom, glavnom gradu Čečenije, prije dva dana održan je manji protest protiv mobilizacije. Kadirov je zaprijetio svima koji budu protestovali. No, dodao je da čečenske majke i žene mogu ostati mirne, misleći pritom da ne će biti mobilizacije njihovih članova porodice.
“Stoga pozivam stanovništvo Čečenske Republike, posebno naše voljene i poštovane majke, da ostanu mirni”, kazao je.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov počeo je govor u Ujedinjenim nacijama rekavši da je bilo pokušaja nametanja ideje o "ruskoj agresiji" u Ukrajini.
Dalje je govorio o istorijskom odnosu između Ukrajine i Rusije i opisao je Ukrajinu kao "totalitarnu".
Dodao je da je "zabrinut za sudbinu ruskih vojnika koje je Ukrajina zarobila". Nakon govora je napustio sjednicu.
Počeli su referendumi o pripajanju Rusiji u okupiranim dijelovima Ukrajine, javlja AFP.
Podsjetimo, naglo organizivani referendumi u okupiranim dijelovima Ukrajine trajaće četiri dana.
Sekretar za štampu američkog ministarstva odbrane Patrik Rajder rekao je 22. septembra da saopštenje Rusije neće uticati na podršku SAD i njenih saveznika Ukrajini.
Guverner Zaporoške oblasti Oleksandr Staruh izvijestio je kasno 22. septembra da su ruske snage ispalile oko 10 projektila i pogodile infrastrukturu.
Za sada nema informacija o žrtvama i šteti.
Ukrajinska operativna komanda „Jug” izvijestila je da je 22. septembra upotrijebila dvije rakete da obori četiri ruska drona Šahed-136.
Ukrajinska operativna komanda „Jug” izvijestila je da su ukrajinske snage 22. septembra ubile 18 ruskih vojnika i uništile tri haubice Msta-S i Msta-B, dva tenka i dva oklopna vozila.
