Šef čečenskog parlamenta Magomed Daudov kazao je kako čečenski borci u Ukrajini vode džihad za odbranu islama, te da će - ako ih Vladimir Putin ne zaustavi - ići sve do Berlina.
"Bog će dati da osvojimo Donjeck, Mikolajev, Herson i Odesu. Dok nas Putin ne zaustavi, doći ćemo do Berlina. Pobjeda je naša, nema sumnje u to", kazao je Daudov.
Ukrajinske snage tvrde kako su opet zauzele grad Solodke u Donjeskoj oblasti.
Izvještaji, koji za sada nijesu potvrđeni, govore kako je Ukrajina ponovo uspostavila kontrolu nad gradom koji se nalazi između Donjecka i Voljnovahe.
Najmanje jedna osoba je poginula, a tri osobe su ranjene nakon što su ruske snage napale pijacu u istočnom ukrajinskom gradu Slavjansku u Donjeckoj oblasti, saopštila je policija.
Nije jasno koliko je ljudi bilo na pijaci u trenutku napada, saopštila je policija, ali pijaca je bila u procesu zatvaranja tokom dana, a neke prodavnice su i dalje bile otvorene.
Učesnici međunarodne Konferencije o obnovi Ukrajine danas su u švajcarskom Luganu potpisali deklaraciju koja sadrži niz principa za proces rekonstrukcije i oporavka te zemlje na koju je Rusija izvršila invaziju, a akcenat je na oštroj borbi protiv korupcije i na jačanju vladavine prava, prenosi Beta pozivajući se na AFP.
U Deklaraciji iz Lugana, koju su na kraju dvodnevnog skupa potpisali predstavnici gotovo 40 država i 15 međunarodnih organizacija, navodi se da “proces oporavka mora doprinijeti ubrzanju, produbljivanju, proširenju i realizaciji reformskih napora Ukrajine u skladu sa njenim evropskim putem”.
Potpisnici, među kojima su države saveznice Ukrajine, ali i Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) i Evropska investiciona banka (EIB), naveli su da će snažno podržavati Ukrajinu na njenom putu ka EU. U Deklaraciji se ističe da se vladavina prava u Ukrajini “mora sistematski jačati” i da “korupcija mora biti iskorijenjena”.
Ruske vlasti planiraju da održe referendume u okupiranim dijelovima ukrajinske regije Donbas do avgusta, objavile su ruske novine Kommersant.
Izvor je za Kommersant rekao da su "u toku tehničke pripreme" u regijama Lugansk i Donjeck. Plan je, rekao je, da se dva referenduma održe simultano.
Prošlog mjeseca proruske vlasti okupirane regije Herson, koja se nalazi sjeverozapadno od aneksiranog ukrajinskog poluostrva Krima, takođe su tvrdile da su počele s priprema za referendum o priključenju Rusiji.
Ukrajinska vojska tvrdi da je odbila nekoliko pokušaja napredovanja ruskih snaga u regiji Donjecka.
Predsjednik donjeg doma ruskog parlamenta, Vjačeslav Volodin, rekao je da je "Ukrajina postala teroristička država" govoreći o ratu koji je Rusija pokrenula protiv te evropske države.
Ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog opisao je kao "čelnika kriminalnog režima".
Volodin je dodao kako "Ukrajina čini sve da osigura da ruske snage ne zaustave svoju specijalnu vojnu operaciju" na granicama samoproglašenih proruskih paradržava Narodne Republike Donjeck i Narodne Republike Lugansk, prenosi ruska prorežimska agencija RIA Novosti.
Britansko ministarstvo obrane objavilo je novu kartu ratnih događaja u Ukrajini. Nema zabilježenih značajnijih promjena.
Švedska ministarka vanjskih poslova An Linde i ministar vanjskih poslova Finske Peka Havisto potpisali su pristupne protokole za članstvo u NATO savezu u Briselu.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da će sa 32 nacije za stolom biti još jači.
Opširnije OVDJE.
Jevgenij Balicki, šef proruske administracije u okupiranoj ukrajinskoj regiji Zaporožje, rekao je da ta regija planira da prodaje ukrajinsko žito na Bliskom istoku, objavila je ruska prorežimska agencija Tass.
Opširnije OVDJE.
Japan je danas proširio individualne i izvozne sankcije Rusiji zbog napada na Ukrajinu.
Izvozne sankcije, kojima je obuhvaćena i Bjelorusija, uvedene su za 90 subjekata, a donijeta je odluka o zamrzavanju imovine za 57 ruskih fizičkih lica i šest pravnih lica, saopštilo je danas japansko ministarstvo finansija, prenosi TASS.
Ukrajina vodi razgovore sa Turskom i Ujedinjenim nacijama (UN) kako bi obezbijedila garancije za izvoz žitarica iz ukrajinskih luka, izjavio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
"Sada se vode razgovori sa Turskom i UN o bezbjednosti žitarica koje napuštaju naše luke", rekao je Zelenski na konferenciji za novinare sa premijerkom Švedske Magdalenom Anderson, prenosi Rojters
On je istakao da veoma važno da neko, osim Rusije u koju Kijev nema povjerenja, garantuje sigurnost brodova koji transportuju žitarice u neku zemlju.
Zelenski je rekao da po tom pitanju Ukrajina sarađuje "direktno" sa generalnim sekretarom UN Antoniom Guterešom i naglasio da ta organizacija "igra vodeću ulogu, ali ne kao moderator".
U skorašnjim novinskim izvještajima je nagovešteno da će se takvi razgovori uskoro održati i u Turskoj.
"U nedavno okupiranim područjima Rusi postavljaju vlastita pravila, govore gluposti o otvaranju škola od 1. septembra, brzom popravku telekomunikcijske mreže. Sve je to laž, ista stvar se dogovorila u Mariupolju. Jedina stvar koju su Rašisti (Hajdajev termin za ruske fašiste, op.a.) sposobni je da terorizuju lokalnu populaciju. Orci (pogrdni termin za ruske i proruske snage) već traže porodice aktivista i vojne porodice, a kolaboratori im pomažu", rekao je Hajdaj.
Sličnu poruku uputilo je ukrajinsko ministarstvo unutarnjih poslova, koje upozorava na ruske sabotere i kolaboratore. Tvrde da ih je više od 800 uhvaćemo od početka ruske invazije na Ukrajinu.
"U ovih par mjeseci, više od 800 sabotera je uhvaćeno i predato SBU-u (ukrajinska sigurnosna služba) na daljnje postupanje. Često se prodaju "za 30 srebrnjaka" . Cijena izdaje domovine često ne iznosi više od 300 dolara", rekao je ukrajinski ministar unutrašnjih poslova Jevhen Jenin.
Ruska pobjeda u istočnoj ukrajinskoj regiji Lugansk donijela je Kremlju malu stratešku prednost, ali "ključna bitka u ratu tek dolazi", rekao je za Neil Melvin, iz britanskog sigurnosnog think tanka Royal United Services Institute.
Melvin je posljednje bitke, u kojima su Rusi osvojili gradove Sjeverodonjeck i Lisičansk, usporedio s velikim bitkama iz Prvog svjetskog rata za sitne dijelove teritorija.
"Ovo je taktička pobjeda za Rusiju, ali cijena koju su platili je golema. Trebalo im je 60 dana za ovako mali napredak", rekao je Melvin.
"Mislim da bi Rusi mogli da proglase neku vrstu pobjede, ali ključna bitka u ratu tek dolazi", dodao je analitičar
U novom izvještaju britanski obavještajci navode da su ruske snage "relativno brzo" osvojile Lisičansk itako proširile svoju kontrolu "praktično na cijelu teritoriju regije Lugansk".
Za razliku od ranijih faza u ratu, Rusija je, navode obavještajci, "vjerojatno ostvarila učinkovitu koordinaciju između najmanje dvije svoje jedinice".
U međuvremenu, ukrajinske snage su se najvećim dijelom iz Lisičanska povukle "u skladu s postojećim planovima" i "organizivano", navodi se u izvješću.
"Postoji realistična vjerojatnoća da će se ukrajinske snage sad moći povući na lakše branjive pozicije, postavljene u ravnoj liniji bojišnice", navode obavještajci.
Borbe u Donbasu dosad su bile obilježene "sporim ruskim napredovanjem i učestalim korištenjem artiljerije", navode britanski obavještajci, pa dodaju: "Borbe u Donjecku će se gotovo sigurno nastaviti na isti način".
Članice NATO-a potpisaće danas pristupne protokole nužne za pozivanje Švedske i Finske u vojni savez na svečanosti u sjedištu NATO-a u Briselu.
Švedska ministarka vanjskih poslova An Linde i njen finski kolega Peka Havisto učestvovaće na svečanosti uz predstavnike 30 članica zapadnog vojnog saveza.
Protokoli omogućuju glavnom sekretaru NATO-a Jensu Stoltenbergu da uputi službeni poziv Švedskoj i Finskoj da se pridruže savezu, no proces ratifikacije mogao bi potrajati. Buduće članice moraju proći protokole, proces koji obično uključuje nacionalne parlamente. Procjenjuje se da će proći još šest do osam mjeseci prije nego što Švedska i Finska uđu u NATO.
Visoki predstavnik Evropske unije (EU) za spoljnu politiku Žozep Borelj ocijenio je da sankcije protiv Rusije "već snažno pogađaju Vladimira Putina i njegove saučesnike i njihovi efekti po rusku ekonomiju će se vremenom povećavati".
"Hoće li ovi značajni i rastući uticaji navesti Vladimira Putina da modifikuje svoje strateške proračune? Vjerovatno ne u bliskoj budućnosti: Njegovi postupci nisu vođeni prvenstveno ekonomskom logikom"; naveo je visoki predstavnik EU u autorskom tekstu za današnji list Politika.
Međutim, dodao je, "primoravajući da bira između privrednog rasta i oružja, sankcije ga stavljaju u stege koje se postepeno stežu".
"Suprotno onome što smo prilično naivno mislili prije koju godinu, ekonomska međuzavisnost ne podrazumijeva automatski pacifikciju međunarodnih odnosa. Zato je imperativ tranzicija na Evropu kao silu, na koju pozivam od početka svog mandata", ukazao je Borelj.
Kako je naveo, "suočeni sa invazijom na Ukrajinu počeli smo da prelazimo sa namjere na akciju, pokazujući da, kada je isprovocirana, Evropa može da djeluje".
"Pošto ne želimo da ratujemo sa Rusijom, ekonomske sankcije su sada u središtu ovog odgovora. One već počinju da djeluju i to će činiti još više u narednim mjesecima", istakao je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku.
Sekretar Savjeta za bezbjednost Rusije Nikolaj Patrušev rekao je da će ciljevi ruske specijalne operacije biti ostvareni uprkos činjenici da SAD i druge zapadne zemlje pružaju vojnu pomoć Ukrajini.
On je na sastanku o pitanjima nacionalne bezbjednosti u Habarovsku rekao da su ciljevi specijalne operacije da se obezbijedi zaštita ljudi od, kako je naveo, "genocida ukrajinskog neonacističkog režima" i demilitarizacija i "denacifikacija" teritorije Ukrajine, odnosno njen neutralan status, što je navedeno u ukrajinskom ustavu, prenosi RIA Novosti.
NATO neće promijeniti svoj stav o članstvu Ukrajine u bliskoj budućnosti, izjavio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba.
Kuleba je rekao da trenutno ne vidi nikakvu mogućnost da NATO promijeni svoju politiku u pogledu članstva Ukrajine. Ističući odlučnost Ukrajine da se integriše u NATO.
"Ali, kratkoročno ne vidim potencijal da NATO promijeni svoj stav kao Evropska unija i da počne da čini opipljive stvari da bi prihvatio Ukrajinu u savez", kazao je Kuleba.
Naveo je da je NATO neslužbenu odluku o Ukrajini donio.
"NATO će imati sporednu ulogu da Rusija ne bi koristila argument da je u ratu s NATO-om. Sada su restrukturirali svoje pakete pomoći, tu će se nešto dogoditi, ali strateški je odlučeno da NATO neće biti na čelu podrške Ukrajini", dodao je Kuleba.
Proruske lokalne vlasti ističu da ukrajinske snage konstantno granatiraju Donjeck. Prema riječima gradonačelnika Alekseja Kulemzina, situacija u gradu teška, ali i da su sve službe angažovasne na saniranju štete.
Sa druge strane, gradonačelnik Slavjanska, koji je pod kontrolom Kijeva, kaže da grad postao linija fronta budući da se ruska vojska nalazi na sedam do deset kilometara od grada.
Oleksij Arestovič, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, rekao je kako se Ukrajina nada da će pokrenuti ofanzivu na jugu zemlje.
„Pad Luganska je zadnja pobjeda Rusa na ukrajinskoj teritoriji. Ovo su bili gradovi srednje veličine (Sjeverodonjeck i Lisičansk, op.a.), a za to im je trebalo od 4. aprila do 4. jula, to je 90 dana. Toliko gubitaka...“, rekao je Arestovič
„Zauzimanje gradova na istoku znači da je 60 odsto ruskih snaga sad koncentrirano na istoku i biće im teško preusmjeriti ih na jug, a više nema snaga koje mogu dovesti iz Rusije. Platili su visoku cijenu za Sjeverodonjeck i Lisičansk“, rekao je savjetnik Zelenskog.
Guverner Luganska Serhij Hajdaj je nakon višesedmične bitke za Lisičansk, grad čijim je osvajanjem Rusija preuzela kontrolu nad Luganskom, rekao da ta bitka omogućila ukrajinskih snagama da utvrde položaje u Donjecku kako bi "tamo otežala Rusima situaciju".
Hajdaj je još jednom zamolio ukrajinske saveznike na Zapadu da pošalju još oružje, ustvrdivši da će ukrajinska vojska pokrenuti protivofanzivu čim bude imala dovoljno dalekometnog oružja.
„Ruska taktika će biti ista. Prvo će pucati na sve artiljerijom, ali biće im teško osvojtii teritorije“, rekao je Hajdaj.
Operativna komanda „Jug“ javlja da su na južnoj liniji fronta uništili ruski tenk T-62, višecijevni bacač raketa „Uragan“, haubicu „Msta-B“, 8 vojnih vozila i 2 skladišta municije.
Rusija je takođe navodno izgubila 30 vojnika u istom vremenskom periodu.
Američki istraživački centar saopštio je da je Vladimir Putin vjerovatno naložio svojim trupama da naprave „operativnu pauzu“ nakon što su zauzele Sjeverodonjeck i Lisičansk.
Putin je zauzimanje Lisičanska i Luganske oblasti predstavio kao veliku pobjedu ruskih snaga u Ukrajini i poručio da ruske jedinice koje su učestvovale u bici za Lisičansk treba da se odmore kako bi povećale svoje borbene sposobnosti.
Putinov javni komentar je vjerovatno imao za cilj da signalizira njegovu zabrinutost za dobrobit njegovih trupa suočenih sa periodičnim pritužbama u Rusiji na tretman ruskih vojnika, rekli su stručnjaci.
