“Ono što se sada događa (nagomilavanje snagaNATO-a u istočnoj Evropi) uvijek će potaknuti mjere kompenzacije s naše strane”, rekao je u srijedu zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov, prenijela je novinska agencija TASS.
“Nećemo zatvarati oči pred ovim potezom. Imamo sposobnosti i resurse za to. Sigurnost će biti 100 posto zajamčena”, rekao je Rjabkov.
Moskva je prošle godine ponudila Vašingtonu razgovore o međusobnim sigurnosnim jamstvima kako bi se izbjegao scenarij eskalacije, podsjetio je Rjabkov, prenosi agencija Interfax.
Ukrajinska obavještajna služba tvrdi da su 144 ukrajinska vojnika, među kojima su i neki branitelji čeličane Azovstal u Mariupolju, oslobođeni u razmjeni zarobljenika s Rusijom.
„Ovo je najveća razmjena od početka ruske invazije. Među 144 oslobođenih je 95 branitelja Azovstala“, naveli su oni.
Nije objavljeno kad i gdje je izvršena razmjena, niti koliko je ruskih zarobljenika bilo uključeno u nju.
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan je u razgovoru sa predsjednikom SAD Džozefom Bajdenom rekao da vjeruje u otvaranje koridora za izvoz ukrajinskog žita na globalna tržišta tokom rata.
Erdogan je, tokom sastanka sa Bajdenom na marginama samita NATO, izjavio da pokušava da riješi proces „politikom balansiranja“.
„Nadamo se da će ova politika ravnoteže dovesti do rezultata i omogućiti da se žito izveze koridorima što je prije moguće u zemlje koje se trenutno suočavaju sa nestašicom“, rekao je on.
Britanski premijer Boris Džonson rekao je da će najverovatnije prisustvovati ovogodišnjem samitu G20 na Baliju čak iako ruski predsednik Vladimir Putin odluči da ode, rekavši da bi bojkot samo išao naruku Rusiji i njenim saveznicima.
Džonson je istakao da bi bio apsolutno zadivljen ako bi Putin lično otišao na samit lidera grupe 20 zemalja u novembru na indonežanskom ostrvu, prenosi Gardijan.
Sirija je priznala nezavisnost samoproglašenih Donjecke i Luganske Narodne Republike (DNR i LNR), koje su najavile namjeru da se otcijepe od Ukrajine 2014. godine, a Rusija ih je zvanično priznala u februaru.
Sirijska arapska novinska agencija (SANA) objavila je odluku u srijedu popodne, pozivajući se na izvore u Ministarstvu spoljnih poslova u Damasku.
„Izražavajući zajedničku volju i želju za uspostavljanjem odnosa na svim poljima, Sirijska Arapska Republika je odlučila da prizna nezavisnost i suverenitet Luganske Narodne Republike i Donjecke Narodne Republike“, navodi se u izvještaju.
Šef ukrajinske diplomatije Dmitrij Kuleba izjavio je da je NATO Madridu dokazao da može da donese teške, ali suštinske odluke.
„Pozdravljamo jasan stav o Rusiji, kao i pristupanje Finske i Švedske. Jednako jaka i aktivna pozicija prema Ukrajini će pomoći u zaštiti evroatlantske bezbjednosti i stabilnosti“, naglasio je Kuleba.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je snimak nadzorne kamere koji prikazuje trenutak napada na tržni centar u Kremenčuku.
Šefovi država članica NATO saveza usvojili su danas u Madridu novi Strateški koncept alijanse koji postavlja prioritete i ključne zadatke za narednu deceniju.
Kako se navodi na stranici NATO saveza, novi strateški koncept opisuje sigurnosno okruženje s kojim se Alijansa suočava te se navodi ključna svrha NATO-a da osigura kvalitetnu kolektivnu odbranu.
Više o tome pročitajte OVDJE.
Velika Britanija je dodala 13 novih pojedinaca na svoj popis sankcija protiv Rusije - uključujući rođaku Vladimira Putina Anu Tsivilevu. Oligarha Vladimir Potanin, drugog najbogatijeg čovjeka Rusije i ključnog pobornika Kremlja.
Papa Franjo osudio je bombaški napad na prepun trgovački centar u gradu Kremenčuku kao posljednji u nizu "varvarskih napada" na Ukrajinu.
Najmanje 18 ljudi je poginulo, a oko 60 povrijeđeno u raketnom napadu na trgovački centar.
Ukrajinski predsjednik upozorio je da bi Rusija mogla da napadne članice NATO-a, rekavši da ta zemlja želi "porobiti" Litvaniju.
Rekao je da bi se situacija mogla pogoršati iduće godine, s napadom Rusije na druge zemlje.
"Ovo nije rat koji Rusija vodi samo protiv Ukrajine", rekao je. "Ovo je rat za pravo da diktira uslove u Europi - za to kakav će biti budući svjetski poredak", rekao je.
Na samitu NATO saveza koji se trenutno održava u Madridu, američki predsjednik Džo Bajden najavio je da će SAD povećati vojno prisustvo širom Evrope.
Američki predsjednik istakao je da NATO mora biti u stanju odbiti prijetnje iz svih pravaca, u zraku, na moru i kopnu. Bajden je kazao i da će SAD poslati dvije dodatne eskadrile borbenih aviona F-35 u Evropu, a broj razarača koji se nalaze u američkoj bazi u Španiji biće povećan sa četiri na šest.U narednome periodu biće povećan i broj američkih rotacijskih trupa u baltičkim državama, a SAD će osigurati i prisustvo dodatne brigade u Rumuniji koja će uključivati 3.000 vojnih i 2.000 civilnih zaposlenika.
Američki protuvazdušni sistemi odbrane nalazit će se u Italiji i Njemačkoj.
Rusija će doživjeti deflaciju, a potrošači će težiti štednji, a ne trošenju, tvrdi ruski ministar Maksim Rešetnikov.
Njegove primjedbe ukazuju na to da bi rat u Ukrajini, popraćen sankcijama koje je uveo Zapad, mogao uzeti danak na finansije zemlje.
Rusija nije uspjela da plati kamate na državnu obveznicu i podmiri obaveze prema inostranim kreditorima prvi put od revolucije 1917. godine, ali njena privreda ne pokazuje znakove posrtanja, uprkos sankcijama, piše Rojters.
Ruski milijarder Oleg Deripaska, poznat kao bliski saveznik Vladimira Putina i ruski kralj aluminijuma, osudio je rusku invaziju na Ukrajinu.
"Muči me koliko smo brzo napustili sve što smo ekonomski postigli 90-ih, onda smo napustili sve što smo postigli 2000-ih, a sada samo sjedimo i čekamo pobjedu. Pobjeda čega? Čija pobjeda?" upitao je Deripaska.
Turska je danas saopštila da će tražiti izručenje 33 osumnjičenika za terorizam iz Švedske i Finske u skladu sa sporazumom koji je otvorio put Ankari da podrži kandidature nordijskih zemalja za članstvo u NATO.
"Tražićemo izručenje terorista iz relevantnih zemalja u okviru novog sporazuma koji su juče potpisali ministri vanjskih poslova Turske, Švedske i Finske", rekao je turski ministar pravosuđa Bekir Bozdag.
Rusija predstavlja "direktnu prijetnju" bezbjednosti zemalja NATO-a koje su se okupile na samitu u Madridu, rekao je glavni sekretar Saveza Jens Stoltenberg. "Jasno ćemo reći", na samitu koji bi trebalo da revidiraa smjernice NATO-a prvi put od 2010,"da Rusija predstavlja direktnu prijetnju našoj bezbjednosti", naglasio je Stoltenberg.
Čelnici NATO-a usvojiće na samitu novi Strateški koncept za narednih 10 godina, u kojem će biti definisani bezbjednosni izazovi s kojima se Savez suočava i dati obrisi političkih i vojnih zadataka koje NATO treba da sprovede za njihovo rješavanje. U posljednjem Strateškom konceptu usvojenom 2010. godine Rusija je bila definisana kao strateški partner NATO-a.
Saveznici u NATO-u će nastaviti da snabdijevaju Ukrajinu oružjem tokom rata protiv Rusije onoliko dugo koliko je potrebno, rekao je njemački kancelar Olaf Šolc u Madridu.
„Dobro je što zemlje koje su ovdje okupljene, ali i mnoge druge, daju svoj doprinos kako bi Ukrajina mogla da se odbrani – obezbjeđivanjem finansijskih sredstava, humanitarne pomoći, ali i pružanjem oružja koje je Ukrajini hitno potrebno“, rekao je Šolc.
Dvije osobe su poginule, a tri su ranjene u napadu ruskih snaga na stambenu zgradu u gradu Nikolajev, na jugoistoku Ukrajine, saopštio je regionalni guverner Vitalij Kim.
On nije precizirao da li je riječ o raketnom napadu ili artiljerijskom granatiranju, prenosi Reuters.
Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je tokom posjete Dušanbeu u Tadžikistanu da njegova zemlja želi da poboljša odnose sa talibanima.
Opširnije OVDJE.
Boris Džonson tvrdi da Vladimir Putin ne bi napao Ukrajinu da je žena i vjeruje da je rat savršen primjer toksične muškosti.
U intervjuu njemačkim medijima nakon samita G7 Džonson je naveo pol ruskog predsjednika kao faktor koji doprinosi sukobu.
Džonson je za televizijsku kuću ZDF rekao: "Da je Putin žena, što očito nije, da jeste, stvarno mislim da se ne bi upustio u ludi, mačo rat pun nasilja na način na koji je to učinio. Ako želite savršen primjer toksične muškosti, to je ono što on radi u Ukrajini."
Ruske snage su pokrenule masivan raketni napad ispalivši blizu 20 projektila iz helikoptera koji su gađali zajednice u Sumskoj oblasti, rekao je guverner Dmitro Živicki.
