Brazilski predsjednik Luiz Inasio Lula da Silva kritikovao je danas rusku invaziju na Ukrajinu, ali je rekao da niko ne govori o miru u, kako je rekao, "nenormalnom ratu". Govoreći tokom posjete Španiji, Lula je rekao da je posvećen pronalaženju mirovne formule za okončanje sukoba.
"Razumijem evropski pogled na ovaj rat. Neprihvatljivo je da jedna zemlja napadne drugu, ali ovo je rat u kome ne vidim da neko govori o miru", rekao je on u govoru na poslovnoj konferenciji.
Lula je ovog mjeseca razbjesneo mnoge na Zapadu kada je pozvao američke i evropske saveznike da prestanu da isporučuju oružje Ukrajini, rekavši da oni produžavaju rat, što je navelo Bijelu kuću da ga optuži za „ponavljanje ruske i kineske propagande“.
Poslije oštre reakcije, brazilski lider je moderirao svoje komentare i tokom posjeta Portugalu i Španiji osudio rusko kršenje teritorijalnog integriteta Ukrajine.
Lula je u Španiji ponovo pozvao na više mirovnih napora "kako bi Ukrajina mogla da zadrži svoju teritoriju", distancirajući se od nedavnih izjava da bi napadnuta zemlja trebalo da učini teritorijalne ustupke kako bi okončala rat i da Rusija treba da vrati nedavno osvojenu teritoriju, ali da zadrži Krim.
Dvije njemačke kompanije koje proizvode Leopard 2, jedan od najnaprednijih borbenih tenkova na svijetu, uvučene su u pravni spor oko prava intelektualne svojine tenka, čak i dok prodaja raste zbog rata u Ukrajini. Rajnmetal AG, koji je prošle godine bio u centru pažnje kada je Njemačka povećala vojnu potrošnju, tuži Kraus-Mafei Vegman, a ročište će biti održano u sudu u Minhenu 2. maja.
Pod pritiskom saveznika, njemačka vlada je ove godine pristala da pošalje tenkove Leopard u Ukrajinu, koji su važni za Kijev da pripremi kontraofanzivu. Rheinmetall, kompanija sa sedištem u Dizeldorfu, proizvodi top za Leopard 2, dok KMV iz Minhena pravi njegovu šasiju.
KMV osporava izjavu šefa Rajnmetala Armina Papergera za Neue Zurcher Zeitung u martu. Paperger je pomenutom listu rekao da je Rajnmetal vlasnik prava na model Leopard 2A4.
Okružni sud u Minhenu saopštio je u utorak da KMV traži pravnu zaštitu kako bi spriječio Rajnmetal da daje izjave koje smatra "neistinitim, obmanjujućim tvrdnjama koje krše njena prava". KMV i Rheinmetall su odbili da komentarišu slučaj.
Još nije jasno kakav bi uticaj spor mogao da ima na saradnju dvije kompanije, koje su prošle nedjelje najavile da će zajednički unaprijediti 143 borbena vozila Puma za nejmačku vojsku, navodi Rojters.
Procjenjuje se da je ovaj nalog vrijedan 770 miliona eura. Zbog većeg vojnog budžeta, Rheinmetall je prošle godine ostvario rekordnu dobit.
Kremlj je odbacio teze da Putin koristi dvojnike. Kažu da su to laži. Portparol Kremlja Peskov je takođe demantovao glasine da Putin većinu vremena provodi u bunkeru.
"Vjerovatno ste čuli da ima mnogo dvojnika koji rade za njega dok on sjedi u bunkeru“, rekao je Peskov na konferenciji u Moskvi. „Još jedna laž“, dodao je smijeući se.
„Vidite i sami kakav je naš predsjednik: on je uvijek bio i sada je megaaktivan, a oni koji sa njim rade teško mogu da ga prate“, dodao je Peskov.
"Naravno, on ne sjedi ni u kakvim bunkerima. I to je laž", rekao je on.
Kremlj je takođe smatrao prikladnim da više puta odbaci spekulacije da je Putin bolestan.
Ukrajinska vojska je potvrdila da su danas vođene intenzivne borbe sa ruskim agresorima u zapadnim četvrtima grada Bahmut.
Grad koji mjesecima trpi velika razaranja i pod opsadom je ruske agresorske vojske, Ukrajinci brane uglavnom još u zapadnom dijelu, najbližem obližnjem gradu Časiv Jar.
Kako se navodi u zvaničnom dnevnom izvještaju ukrajinskog generalštaba, ruske agresorske snage izvele su 62 vazdušna udara i šest raketnih udara na ukrajinske vojne položaje i civilne ciljeve.
Ukrajinski branioci su takođe odbili 43 ruska napada na Bahmut i Marinku, navodi se u izvještaju.
Po posljednjim procjenama, Ukrajina kontroliše oko 15 procenata gradske teritorije Bahmuta, grada u regiji Donbas. Brojčano brojne snage skoncentrisane su ciljane u tom području, kako bi se smanjila ubojitost ruskih agresora u drugim djelovima fronta.
Saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina rekao je u danas da je svijet vjerovatno na ivici novog svjetskog rata i da se povećavaju rizici od nuklearne konfrontacije.
"Svijet je bolestan i vrlo je vjerovatno na ivici novog svjetskog rata", rekao je Dmitrij Medvedev, zamjenik predsjednika Putinovog savjeta za bezbjednost, na konferenciji u Moskvi.
On je kazao da takav novi svjetski rat nije neizbježan, ali da su rizici od nuklearne konfrontacije sve veći i ozbiljniji od zabrinutosti zbog klimatskih promjena.
Putin kaže da je pred svijetom najopasnija decenija od Drugog svjetskog rata. Opisuje rat u Ukrajini kao egzistencijalnu bitku sa agresivnim i arogantnim Zapadom, i rekao je da će Rusija koristiti sva raspoloživa sredstva da se zaštiti od svih agresora.
Predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen izjavila je u utorak da će Ukrajini biti poslata pomoć u iznosu od 1,5 milijardi eura.
“Danas pružamo Ukrajini još 1,5 milijardi eura kao dio našeg godišnjeg paketa makrofinansijske pomoći”, napisala je na svom nalogu na Twitteru, prenijela je Beta.
Ona je u objavi dodala da će Evropska unija nastaviti pomagati Ukrajini da se odbrani od ruske agresije, da održi funkcionisanje njene infrastrukture i institucija i u sprovođenju važnih reformi.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da u ruske snage pogodile muzej u Kupjansku, prilikom čega je jedna osoba poginula, dok je deset povrijeđeno.
“Za sada, znamo da je ubijen radnik muzeja i da je ranjeno deset osoba. Pod ruševinama je zatrpano još ljudi”, napisao je Zelenski na Telegramu.
Šef osoblja Zelenskog i regionalni guverner rekli su da je muzej pogodio ruski projektil S-300.
Rusko ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da protjeruje moldavskog diplomata kao odmazdu za prošlonedeljno protjerivanje ruskog diplomate u Moldaviji.
Ministarstvo je u saopštenju kazalo da je pozvalo ambasadora Moldavije kako bi najavili protjerivanje, ali i protestvovali protiv "neprijateljskih koraka prema Rusiji" i "redovnih antiruskih izjava" iz Kišinjeva.
Procjene ruskih borbenih gubitaka od 25. aprila, prema Oružanim snagama Ukrajine.
Ruske trupe lansirale su raketu S-300 u centru grada Kupijanska u oblasti Harkov 25. aprila ujutro, rekao je guverner Oleh Sinjehubov.
Projektil je pogodio lokalni istorijski muzej, ubivši jednog od njegovih zaposlenika i ranivši još najmanje deset ljudi, izvijestio je predsjednik Volodimir Zelenski.
Pod ruševinama su još najmanje dvije osobe dok je akcija spašavanja u toku.
Ukrajinska vojska već neko vrijeme javno govori o pripremama za veliku kontraofanzivu, ne precizirajući gdje i kada bi ona mogla biti pokrenuta. Jedno od mjesta gdje se trenutno opaža njihovo kretanje i napredak je Hersonska oblast u području rijeke Dnjepar.
Samo je jedan predsjednik, kirgistanski Sadir Japarov, pristao pridružiti se ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu na paradi povodom Dana pobjede u Moskvi 9. maja.
Odbrambeni napori Ukrajine u središtu su pozornosti vojnih stratega od početka ruske invazije na tu zemlju, ali Ukrajina je takođe izvela i niz ciljanih napada unutar granica Rusije.
Pripadnici partizanskog pokreta Ateš uništili su eksplozivom ruski kontrolni punkt u blizini grada Oleški u okupiranom dijelu Hersonske oblasti, saopštio je 24. aprila Nacionalni centar otpora.
