Finska će produžiti zatvaranje svoje granice sa Rusijom, koje je inače trebalo da prestane 15. januara, izjavio je ministar poljoprivrede i šumarstva Sari Esaja za nacionalnu radiodifuziju ILE.
"Granica će ostati zatvorena“, rekao je Esaja na pitanje da li će granica ostati zatvorena još mjesec dana.
Papa Franjo izrazio je zabrinutost da se međunarodna pažnja skreće sa skoro dvogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine, saopštila je danas ukrajinska katolička crkva istočnog obreda.
U pismu poglavaru Ukrajinske grkokatoličke crkve, Franjo je rekao da mu je žao što se “u sve tragičnijoj međunarodnoj situaciji, rizikuje da rat u Ukrajini postane zaboravljen”, navodi se u saopštenju crkve.
Citira se kako je papa odgovorio na pismo glavnog nadbiskupa Svjatoslava Ševčuka, koji je izrazio sličnu zabrinutost u vezi sa ratom i obavijestio 29. decembra papu o ruskim vazdušnim udarima, najvećim od početka sukoba.
Papa je rekao da su udari na civile i vitalnu infrastrukturu “podli, neprihvatljivi i da se ne mogu ni na koji način opravdati” i pozvao međunarodnu zajednicu i sve uključene u sukob da traže mirna rješenja, navodi se u saopštenju, prenosi Rojters.
NATO saveznici su na sastanku sa Ukrajinom jasno stavili do znanja da će nastaviti da pružaju toj zemlji veliku vojnu, ekonomsku i humanitarnu pomoć, saopštila je Alijansa 10. januara.
U saopštenju nakon video-konferencije, NATO je dodao da su zemlje članice iznijele planove da Ukrajini, koja je skoro dvije godine suočena sa ruskom invazijom, obezbijede “milijarde eura” pomoći tokom 2024. godine.
“NATO oštro osuđuje ruske raketne i napade dronovima na ukrajinske civile, uključujući oružje iz Sjeverne Koreje i Irana”, rekao je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.
“Dok Moskva intenzivira udare na ukrajinske gradove i civile, saveznici iz NATO-a će ojačavati protivvazdušnu odbranu Ukrajine”, dodaje se.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je njegova zemlja pokazala svijetu da se ruska vojska može zaustaviti.
Opširnije OVDJE.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski stigao je u iznenadnu posjetu Litvaniji, nakon čega će otputovati u Letoniju i Estoniju.
"Estonija, Letonija i Litvanija su naši pouzdani prijatelji i principijelni partneri. Danas sam stigao u Viljnus prije puta u Talin i Rigu", napisao je Zelenski na društvenoj mreži X.
Litvansko predsjedništvo je saopštilo da će Zelenski i litvanski predsjednik Gitanas Nauseda nakon sastanka održati zajedničku konferenciju za novinare, prenosi Hina.
“Predsjednici će razgovarati o ratu u Ukrajini, podršci Ukrajini i njenoj integraciji u EU i NATO”, navodi se u saopštenju.
Iznenadna posjeta Viljnusu, koji podržava Kijev, dolazi u trenutku kada se bliži druga godišnjica ruske invazije na Ukrajinu.
Njemački kancelar Olaf Šolc iskoristiće predstojeći samit EU u februaru kao priliku da izvrši pritisak na evropske saveznike Ukrajine da povećaju pružanje vojne pomoći, izvijestio je Politiko 9. januara, pozivajući se na anonimnog njemačkog zvaničnika.
"Koliko god da je njemački doprinos značajan, on neće biti dovoljan da se osigura bezbjednost Ukrajine na duži rok.
Zato pozivam saveznike u Evropskoj uniji da pojačaju svoje napore u vezi sa Ukrajinom. Planirane isporuke oružja Ukrajini većine zemalja članica EU nisu dovoljne", rekao je Šolc na konferenciji za novinare 8. januara.
Više od 14,6 miliona Ukrajinaca unutar te zemlje, otprilike 40 odsto ukupnog stanovništva, ove godine će trebati humanitarnu pomoć jer rat Rusije nastavlja da uzrokuje smrt i razaranja, navodi Organizacija UN-a za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA).
Humanitarna situacija će se vjerovatno dodatno pogoršati ove godine ako se neprijateljstva nastave a napadi budu usmjereni na energiju i drugu infrastrukturu ove zime, dodali su oni.
Ruski mediji prenijeli su kako je rano jutros iznad te države srušen još jedan dron.
Kako su precizirali, letilica je srušena u regionu Saratova, a to su potvrdile i vlasti te države.
Ruski propagandisti planirali su da u italijanskoj Modeni upriliče promociju filma o - 'preporodu' ukrajinskog Mariupolja, kojeg su u prvoj godini agresije razrušili do temelja.
No, to se neće dogoditi, pošto je tamošnja gradska vlast zabranila emitovanje proruske propagande.
Projekcija je bila zakazana za 20. januar, a tom prilikom je prisutnima o 'vaskrsnuću' Mariupolja trebalo da govori čak i ruski ambasador u Italiji Dmitri Šodin, ali i italijanski novinar Elizeo Bertolasi, inače aktivni ruski propagandista, koji je svojevremeno bio i 'posmatrač' na 'referendumu' koji je Rusija organizovala u okupiranim oblastima Ukrajine.
U promotivnim objavama kojima su najavljivali događaj, organizatori su navodili kako je u pitanju film o 'oslobođenju i preporodu' Mariupolja.
Tokom ruske opsade 2022. godine, u Mariupolju su ubijene hiljade ljudi, kompletna infrastruktura je razrušena, mnogi žitelji otišli su u izbjeglištvo, a potom su satelitski snimci otkrili više masovnih grobnica na obodima grada.
