Turski ministar obrane Hulusi Akar rekao je da je planirano da tri broda sa žitom isplove iz ukrajinskih luka, saopštilo je njegovo ministarstvo.
Rusija bi mogla pokrenuti ofanzivu na regiju Herson, rekao je ukrajinski general Oleksij Hromov.
Rusija drži djelove juga Ukrajine koje je zauzela u ranim fazama svoje invazije, ali Kijev planira pokrenuti veliku protivofanzivu i upotrijebiti sofisticirano zapadno oružje da pogodi ruske linije snabdijevanja i skladišta municije, izvještava Reuters.
Hromov je rekao da je Rusija dopremila veliku količinu oružja i opreme na sjeveroistok strateški važne južne regije Herson, čiji je veliki dio okupiran od strane Rusije.
“Moguće je da neprijatelj može ili hoće pokušati izvesti ofanzivne operacije duboko u našu teritoriju kako bi preuzeo inicijativu i zaprijetio razvoju našeg uspjeha”, rekao je Hromov.
Finski ministar vanjskih poslova Peka Havisto predstavio je plan za ograničavanje izdavanja turističkih viza Rusima.
Budući da su letovi iz Rusije u EU zaustavljeni, Finska je postala tranzitna zemlja za mnoge Ruse koji žele putovati dalje u Evropu.
"Mnogi su to vidjeli kao zaobilaženje režima sankcija", rekao je ministar vanjskih poslova Havisto za AFP.
Kremlj je saopštio danas da dogovor o deblokiranju ukrajinskog izvoza žitarica iz Crnog mora nije „jednokratni mehanizam“ i da se nada da će nastaviti da funkcioniše efikasno.
„Ovo nije jednokratni mehanizam, već mehanizam koji je osmišljen da obezbjedi izvoz žitarica koje su se nakupile u ovim lukama. Stoga se nadamo da će ovaj mehanizam nastaviti da funkcioniše jednako efikasno“, izjavio je na konferenciji za novinare portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Litvanske željeznice nastavile su da prevoze robu između Rusije i njene eksklave Kalinjingrada prošlog mjeseca, međutim, čini se da bi moglo da dođe do još jedne krize, jer litvanske banke planiraju da obustave obradu plaćanja iz Rusije, uključujući onih za tranzit do Kalinjingrada.
Rusiji ne bi trebalo dozvoliti da dobije rat u Ukrajini, izjavio je danas generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.
"U našem je interesu da ne uspije ova vrsta agresivne politike", . rekao jeStoltenberg u Norveškoj.
Olga Kachur, komandant jedne od divizija separatističke Narodne Republike Donjeck poznate po napadima na civile u Donbas ubijena je u akciji, javljaju ukrajinski mediji.
Ukrajinske oružane snage potvrdile su njenu smrt i navode da bi se Kachur, poznata i pod imenom Korsa, često prerušila u ukrajinsku vojnikinju i činila ratne zločine kako bi krivicu za iste svalila na ukrajinsku vojsku.
Zapadni zvaničnici rekli su za CNN kako procjenjuju da je, od kako je Moskva pokrenula invaziju na Ukrajinu, ubijeno do 20.000 ruskih vojnika.
Dodali su da je ranjeno njih 55.000.
"Bitka se usporila pa su se usporile i statistike", rekli su danas zvaničnici za CNN.
Predsjednici Rusije i Turske Vladimir Putin i Redžep Tajip Erdogan razgovaraće sjutra u Sočiju o energetici i proširenju trgovinsko-ekonomskih veza, saopštio je Kremlj.
Biće to drugi susret Erdogana i Putina za 17 dana, pošto su se prethodno sastali u Teheranu, na trilateralnom sastanku s predsjednikom Irana Ebrahimom Raisijem.
Najmanje osam osoba je poginulo, a četiri su povrijeđene u ruskom artiljerijskom napadu na grad Toreck u Donjeckoj oblasti, saopštio je regionalni guverner Pavlo Kirilenko.
Kirilenko je na Telegramu naveo da je u granatiranju pogođena stanica javnog prevoza, na kojoj su se okupili ljudi, prenosi Reuters.
Među povrijeđenima je troje djece, naveo je.
Direktor Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) Rafael Grosi zatražio je pristup ukrajinskoj nuklearnoj elektrani Zaporožje koja je pod kontrolom ruskih snaga, kako bi se utvrdilo da li ona predstavlja opasnost.
Prema njegovim riječima, kontakt sa najvećom evropskom nuklearkom koju vode ukrajinski stručnjaci su “krhki” i komunikacija ne funkcioniše svakog dana.
“Ne možemo da priuštimo nedostatak komunikacije sa postrojenjem u oblastima bitnim za sigurnost. Znamo za optužbe da je u nuklearnoj elektrani uskladištena bojeva municija i da se na nju izvode napadi”, naveo je Grosi u intervjuu za švicarski list Tages-Anzeiger.
Dodao je da su Ujedinjene nacije u razgovoru sa stranama u konfliktu ponudile sporazum o sigurnosnim zonama oko nuklearki, ali da u ovom trenutku ne vidi volju da dogovor bude postignut, prenosi Reuters.
Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da vojni savez nastoji da spriječi da se sukob u Ukrajini preraste u „veliki rat“.
Ruski zvaničnici tvrde da su njihovi sistemi vazdušne obrane odbili još jedan pokušaj ukrajinske vojske da napadne most Antonovski, ključnu strukturu nad rijekom Dnjepar u okupiranom Hersonu.
“Nisu uspjeli da napadnu most. Pokušali su, ali smo ih odbili sistemom vazdušne obrane. Ništa na mostu nije razneseno, to je laž", rekao je Kirill Stremousov, zamjenik šefa regionalne civilne vojne uprave, za rusku državnu novinsku agenciju TASS.
Ukrajina već nekoliko sedmica napada mostove na tom području nadajući se da će prekinuti snabdijevanje ruskih trupa u Hersonu.
Ruski ambasador u Japanu odao je danas počast na komemoraciji u Hirošimi ističući napore Rusije da smanji nuklearno oružje, prenose mediji.
Opširnije OVDJE.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski apelovao je na direktne pregovore s kineskim predsjednikom Si Đinpingom, istovremeno pozivajući Peking da iskoristi svoj politički i ekonomski uticaj na Rusiju i okonča rat u njegovoj zemlji.
Zelenski je u intervjuu koji je objavljen uSouth China Morning Post (SCMP) rekao da od početka ruske invazije traži razgovor s kineskim predsjednikom, ali da do njega još uvijek nije došlo.
“Želio bih direktno razgovarati s njim. Imao sam jedan razgovor s predsjednikom prije godinu”, rekao je hongkonškim novinama preko Zooma. “Od početka velike agresije 24. februara službeno smo tražili razgovor, ali on nije uslijedio, iako sam uvjeren da bi bio od koristi.”
Kina, najvažniji saveznik Rusije, tek treba da osudi ono što ruski predsjednik Vladimir Putin naziva “specijalnom vojnom operacijom” u Ukrajini, za koju kaže da ima za cilj “denacifikaciju” i demilitarizaciju zemlje.
Zelenski i njegovi zapadni saveznici nazvali su rusku invaziju agresijom, ali Peking kaže da je napad Moskve isprovociran, između ostalog, i širenjem NATO-a u Evropi.
Njemački kancelar Olaf Šolc izjavio je da bi produženje vijeka trajanja tri preostala njemačka nuklearna reaktora poslije kraja godine "moglo da ima smisla".
Opširnije OVDJE.
Ukrajina je odbacila komentare bivšeg njemačkog kancelara Gerarda Šredera da Rusija želi “pregovorno rješenje” rata i poručila da svaki dijalog zavisi od ruskog prekida vatre i povlačenju ruskih trupa.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak opisao je Šredera kao “glasnika ruskog kraljevskog dvora” i jasno dao do znanja da sporazum o žitaricama neće dovesti do mirovnih pregovora.
“Ako Moskva želi dijalog, to ovisi o njoj, lopta je u njenom dvorištu. Prvo prekid vatre i povlačenje trupa, a zatim konstruktivan dijalog”, napisao je Podoljak na Twitteru.
Portparol ruskog Ministarstva odbraneIgor Konašenkovkaže da su ruski PVO sistemi oborili pet ukrajinskih bespilotnih letilica u Donjecku dok su presreli blastičke rakete kod Harkova.
Pored vazdušnog udara na, kako navodi, skladište oružja koje je stiglo iz Poljske na zapadu zemlje, kod Lavova, u Donjecku je ubijeno 50 ukrajinskih vojnika.
Ruske trupe su se približile jugoistočnoj periferiji ukrajinskog grada Soledara, izjavio jeVitalij Kiseljev,pomoćnik ministra unutrašnjih poslova Luganske Narodne Republike, koja je proglasila nezavisnost.
Sa druge strane, južna vojna komanda ukrajinske vojske saopštila je da je Rusija počela da priprema snage za napad na rodni grad predsjednikaVolodimira Zelenskog, Krivi Rog.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski oštro je kritikovao svjetsku bezbjednosnu arhitekturu kao potpuno neodgovarajuću, ukazujući ne samo na rat u sopstvenoj zemlji, već i na sukobe na Balkanu, Tajvanu i Kavkazu.
"Sve te situacije izgledaju drugačije, iako ih ujedinjuje jedan faktor: globalna sigurnosna arhitektura nije funkcionisala", rekao je Zelenski u svom dnevnom video obraćanju u srijedu uveče, koje prenosi agencija Dpa.
U njemu je još jednom optužio Rusiju za kršenje međunarodnog prava u svojoj ničim izazvanoj invaziji na Ukrajinu.
Zelenski je 2014. godinu nazvao "prekretnicom", nakon koje je međunarodna zajednica jednostavno pustila Rusiju da se izvuče s nezakonitim radnjama poput aneksije Krima ili obaranja letilice Malaysia Airlinesa iznad regije Donbas u istočnoj Ukrajini.
Rat u Ukrajini pokazao je koliko je sloboda krhka, rekao je Zelenski, dodajući da je svijetu potrebna "efikasna globalna sigurnosna arhitektura koja osigurava da nijedna država više nikada ne može upotrijebiti teror protiv druge države".
Zelenski je također optužio Rusiju da se samo pretvara da je otvorena za mirovne pregovore, navodeći da se Moskva, da zaista želi mirno rješenje sukoba, trenutno ne bi pregrupisala u južnoj Ukrajini.
Načelnik vojne uprave grada Avdijevke Vitalij Barabaš rekao je da civili čine 10 odsto stanovništva grada prije invazije u punom obimu 24. februara.
Uslovi u gradu su „nehumani“, bez vode, gasa i struje. Prema Barabašu, ruske snage granatiraju grad do 20 puta dnevno.
Prema riječima guvernera Sumske oblasti Dmitrija Živickog, Rusija je napala zajednice Junakivka, Miropilja i Krasnopolja.
Guverner je prijavio štetu na privatnim rezidencijama i civilnoj infrastrukturi u zajednici Krasnopillja.
