Ukrajina je danas saopštila da joj je Rusija predala tijela 563 ukrajinska vojnika, poginula u ratu te dvije zemlje.
To je najveći broj tijela poginulih ukrajinskih vojnika koji je dat od početka ruske invazije 2022. godine.
„Uspjeli smo da vratimo u zemlju i 154 tijela iz mrtvačnica u Rusiji,“ saopštila je ukrajinska organizacija za koordinaciju postupanja s ratnim zarobljenicima.
Ni Rusija ni Ukrajina ne objavljuju svoje vojne gubitke, ali mediji i analitičari ih procjenju čak i do stotina hiljada za dvije i po godine borbi.
Jedna osoba je poginula, a više od 30 ljudi je povrijeđeno u ruskim raketnim napadima na centralne, južne i sjeveroistočne djelove Ukrajine, saopštili su tamošnji zvaničnici.
Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da je jedna osoba poginula u južnoj ukrajinskoj oblasti Odesa kada su ruske snage napale dronovima, oštetivši civilnu infrastrukturu i stambene kuće.
Kako se navodi u saopštenju ministarstva na Telegramu, devet osoba je povrijeđeno u oblasti Odese.
Četiri osobe su ranjene u napadu dronom na centralni Kijevski region, a oštećeno je najmanje šest privatnih kuća i nekoliko automobila, saopštilo je ministarstvo.
Rusija je tokom noćnog napada udarila i grad Harkov na sjeveroistoku navođenim avio-bombama, pri čemu je ranilo najmanje 25 ljudi, rekao je Oleg Sinehubov, načelnik Harkovske oblasti.
Ukrajinski zvaničnici su rekli da su česti napadi dronovima očigledan pokušaj da se rastegne ukrajinska protivvazdušna odbrana i poveća pritisak na civilno stanovništvo dok se rat protiv Rusije približava granici od 1.000 dana, a ruske trupe stalno napreduju na istoku.
Ukrajinska vojska saopštila je da je Rusija u oktobru lansirala više od 2.000 dronova na civilne i vojne ciljeve širom zemlje.
SAD namjeravaju da učine sve što je u njihovoj moći da upute svu dodijeljenu pomoć Ukrajini prije kraja administracije predsjednika Džozefa Bajdena, rekao je danas novinarima portparol Stejt departmenta Metju Miler.
Istovremeno, Bijela kuća je saopštila da će SAD nastaviti da šalju pomoć Ukrajini uoči prenosa vlasti sa Bajdena na novoizabranog predsjednika Donalda Trampa u januaru, prenio je Rojters.
“To se neće promijeniti. Pojačaćemo i poslati (pomoć) Ukrajini. Razumijemo koliko je važno da se uvjerimo da imaju ono što im treba”, rekla je portparolka Bijele kuće Karin Žan Pjer novinarima.
Bijela kuća planira da požuri sa slanjem milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini pod predsjednikom Džozefom Bajdenom, koji napušta tu funkciju u januaru, prenio je Rojters.
Kako su za tu agenciju rekli neimenovani zvaničnici, sa slanjem pomoći Ukrajini se žuri da bi se vlada u Kijevu ojačala prije inauguracije Trampa 20. januara.
Tramp je kritikovao Bajdenovu pomoć Ukrajini, što je podstaklo zabrinutost za budućnost podrške Sjedinjenih Američkih Država predsjedniku Ukrajine Volodomiru Zelenskom, kada pod kontrolom republikanaca budu Bijela kuća, Senat i vjerovatno Predstavnički dom.
Predstavnički dom pod kontrolom republikanaca je posljednji put u aprilu odobrio pomoć za Ukrajinu, uključujući ovlašćenje da Bajden prenosi milijarde dolara u oružju iz američkih zaliha u Ukrajinu, osam mjeseci nakon što je Bajden prvi put zatražio dodatnu pomoć, uz podršku više demokrata nego republikanaca.
Od ovlašćenja za prenos oružja usvojenog u aprilu, preostala je realizacija još 4,3 milijarde, pored transfera u vrijednosti od 2,8 milijardi dolara koje su odobrene u prethodnim mjerama potrošnje, i dvije milijarde dolara za finansiranje kupovine novog naoružanja.
Bijela kuća nije odmah odgovorila na zahtjev za komentar.
Dok se kandidovao za drugi četvorogodišnji mandat, Tramp je insistirao da predsjednik Rusije Vladimir Putin nikada ne bi izvršio invaziju na Ukrajinu 2022. godine da je on bio na funkciji, dodajući da bi „mogao da riješi to za 24 sata“.
Tramp je prošle godine rekao da će Kijev možda morati da ustupi teritorije za postizanje mirovnog sporazuma sa Rusijom, što je Ukrajina odbila kao naznaku i što Bajden kao predsjednik SAD nikada nije predložio, navodi Rojters.
Novoizabrani potpredsjednik Džej D. Vens, je glasni kritičar pomoći Ukrajini, koji tvrdi da bi vlada sredstva bolje utrošila na domaće prioritete.
