Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko izjavio je da su napetosti na granici s Ukrajinom navodno riješene, pa je naredio povlačenje bjeloruskih trupa s pograničnog područja.
Lukašenko je rekao da su napetosti na granici s Ukrajinom riješene, navodno nakon značajne eskalacije prije nekog vremena, na što je bjeloruska strana "morala reagovati".
"Nakon što smo preduzeli akciju, Ukrajinci su povukli svoje oružane snage i dodatne jedinice s naše granice i uošte s bjelorusko-ukrajinskog graničnog područja. Trenutno nemamo nikakvih napetosti s Ukrajincima i nadam se da ih neće biti bilo što u budućnosti", kazao je on.
Petoro civila je ubijeno u ruskom napadu u subotu, 13. jula, u regijama Harkiv i Herson, saopštili su njihovi guverneri.
"Troje ljudi je ubijeno, a petoro povrijeđeno, kao rezultat ruske agresije danas", napisao je na društvenim mrežama Oleksandr Prokudin, guverner regije Herson na jugu.
Troje žrtava su 72-godišnja žena, 50-godišnja žena i 41-godišnji muškarac, naveo je Prokudin.
Poljska i Ukrajina su potpisale ugovor o sigurnosnoj saradnji, a među dogovorenim tačkama nalazi se i ideja da poljska vojska obara rakete koje na ukrajinske gradove ispaljuje Rusija.
Kako je ministar vanjskih poslova Poljske Radoslav Sikorski nedavno otkrio u Vašingtonu na samita NATO-a, ovo je zasad samo ideja.
"To stoji u sporazumu kao nešto što ćemo razmotriti u budućnosti", rekao je Sikorski.
Ukrajina je već dala dopuštenje Poljskoj da koristi njihov vazdušni prostor u ovu svrhu, a bilo koja ruska raketa koja "zaluta" preko poljsko-ukrajinske granice je legitimna meta za Varšavu.
Ipak, za punu implementaciju i dogovor oko ove ideje, kako ističu iz Poljske, biće potrebna saglasnost NATO-a, zbog moguće eskalacije sukoba s Rusijom.
Poljski ministar odbrane Vladislav Kosiniak-Kamiz već je rekao da Poljska neće donijeti tu odluku individualno, odnosno bez konzultacija s njihovim saveznicima iz NATO-a.
Ukrajina bi trebala ovog ljeta dobiti šest borbenih aviona F-16 od zapadnih partnera, a maksimalno 20 do kraja 2024. godine, piše Ukrajinska Pravda.
Navode da je proces upućivanja vojnih aviona u Ukrajinu sada otežan nedostatkom rezervnih dijelova i jezičkom barijerom između ukrajinskih pilota i njihovih stranih instruktora.
Viši oficir NATO-a identifikovao je tri glavne brige za planere isporuke F-16.
Prvo, avioni se moraju mijenjati prema njihovoj misiji, kao što su izviđački ili borbeni.
Drugo, Ukrajini nedostaje nekoliko dugih, visokokvalitetnih aerodroma potrebnih za F-16, kao i odbrambena skloništa od ruskih napada.
Treće, logistika podrške avionima je složena, od potrebe za zamjenskim komponentama preko održavanja pa do pronalaženja inženjera.
Drugi predstavnik NATO-a je napomenuo da Ukrajina pokušava da postigne za nekoliko mjeseci ono što obično traje tri do četiri godine.
Češki predsjednik Petr Pavel najavio je 12. jula da će Češka u julu i avgustu poslati Ukrajini 50.000 granata. Od septembra do kraja godine Ukrajina će primati 80.000 do 100.000 granata mjesečno, dodao je on.
Ova inicijativa dio je plana Češke Republike za isporuku pola miliona granata Ukrajini 2024. godine, navodi češka televizijska kompanija.
U februaru je Pavel objavio da je Prag identifikovao 500.000 granata od 155 mm i 300.000 granata od 122 mm izvan Evrope koje bi se mogle kupiti i poslati u Ukrajinu kada se izdvoje potrebna sredstva.
Krajem marta češki ministar vanjskih poslova Jan Lipavski rekao je da je nekoliko zemalja dalo sredstva za češku inicijativu, što bi potencijalno rezultiralo isporukom 1,5 miliona metaka Kijevu.
Češki premijer Petr Fiala je krajem juna objavio da je prva serija municije stigla u Ukrajinu.
