Oleksij Kovaljov, poslanik iz stranke predsjednika Volodimira Zelenskog, otišao je u okupiranu Hersonsku oblast i javno podržao rusku okupaciju.
Državni istražni biro pokrenuo je krivični postupak protiv poslanika.
"Izdao je ukrajinski narod, izdao svoje birače, izdao Ukrajinu", rekla je Julija Palijčuk, portparol stranke i dodala da će Kovaljov biti izbačen iz parlamenta i stranke.
Savjetnik gradonačelnika Mariupolja Petro Andriushchenko rekao je da u gradu katastrofalno nedostaje medicinskog osoblja.
„Mariupolj se suočava s 'medicinskim kolapsom'. Ruske okupatorske snage uvjeravaju lokalno stanovništvo starije od 80 godina da se vrate na posao u bolnicama", napisao je.
Oko 100.000 Ukrajinaca ostaje zarobljeno u blokiranom Mariupolju bez komunalnih usluga, hrane i vode.
Ruska vojska se priprema za novu ofanzivu na Slavjansk u Donjeckoj oblasti, saopštio je generalštab ukrajinske vojske.
Dodaju da Rusi i dalje granatiraju gradove u blizini Slavjanska, uključujući Adamivku i Dolinu.
Dana 8. juna, ruski vazdušni napad je takođe pogodio Slavjansk. U gradu je i dalje ostalo oko 24.000 ljudi.
Bivši britanski obavještajac rekao je da ne vidi Vladimira Putina na mjestu predsjednika Rusije "za tri do šest mjeseci".
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i njemački kancelar Olaf Šolc razgovarali su telefonom i složili se da je potrebno učiniti sve kako bi se pokrenuo ukrajinski izvoz žitarica, posebno morskim putevima, rekao jeportparol njemačke vlade.
Šolc je Zelenskom govorio o svom telefonskom razgovoru 28.maja s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, dodao je portparol.
Zelenski je tvitao da je pokrenuo pitanje ruskog postupanja prema ratnim zarobljenicima, kao i integraciju Ukrajine u EU.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov razgovarao je s novinarima na svom redovnom brifingu, gdje je ponovio da svaki sastanak ruskog i ukrajinskog predsjednika mora biti "produktivan i dobro pripremljen".
"Naš stav je dobro poznat. Svaki sastanak na najvišem nivou mora biti produktivan i dobro pripremljen", kazao je.
Peskov je takođe govorio o tekućoj krizi s hranom i rekao da se zapadne sankcije moraju ukinuti kako bi se rusko žito moglo isporučivati na međunarodna tržišta.
"Nijesu bile u toku nikakve suštinske rasprave o ukidanju sankcija", rekao je Peskov.
Lideri evropskih institucija optužili su u Evropskom parlamentu u Strazburu Rusiju da hranu koristi kao oružje i ugrožava milione ljudi u svijetu.
"To je hladna, bezosjećajna i proračunata opsada (ruskog predsjednika Vladimira) Putina nekih od najranjivijih zemalja u svijetu. Hrana je postala dio arsenala terora koji koristi Kremlj", rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen tokom rasprave u EP.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov danas se u Ankari sastao s turskim ministrom Mevlutom Čavušogluom. Nakon sastanka održali su konferenciju za medije.
Lavrov je rekao da je uslov za direknti sastanak Volodimira Zelenskog i Vladimira Putina da se ponovno otvore mirovni pregovori. Lavrov je takođe potvrdio da ono što je nazvao "ruska specijalna vojna operacija" ide prema planu.
Kina se izjasnila "protiv pokušaja trećih strana da uvukuzemlje regije u sukob svjetskih sila", izvještavaruska državna medijska agencija TASS.
TASS citirariječi kineskog ministra vanjskih poslova Wang Yija tijekom sastanka s kazahstanskim predsjednikom Kasim-Žomartom Tokajevim u gradu Nur-Sultan u utorak, koje su očito usmjerene prema Zapadu:
"Kina je uvijek igrala konstruktivnu ulogu u pomoći mirnim pregovorima.U današnjoj situaciji potrebno je biti svjestan pokušaja trećih strana da uvuku zemlje regije u sukob svjetskih sila i izbjeći njihove zahtjeve da zauzmu određenu stranu.Kina nikada neće slijediti geopolitičke interese u središnjoj Aziji i neće dopustiti vanjskim silama da pokrenu haos u ovoj regiji".
Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel poručila je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da je rat u Ukrajini "velika greška" u svom prvom intervjuu od kako je otišla sa vlasti.
- To je brutalni napad, kojim se krši međunarodno pravo i za šta ne postoji nikakvo opravdanje - kazala je ona tokom razgovora s novinarima u pozorištu Berliner Ensemble.
Ruska novinska agencija RIA Novosti prenijela je riječi Vladimira Rogova, koji je dio ruske administracije u okupiranoj Zaporižji u južnom dijelu Ukrajine.
On je RIA-i rekao da postoji napredak u pripremi referenduma o regiji koja je pripojena Rusiji:
- Referendum će biti održan ove godine. Pripreme će trajati nekoliko mjeseci. Formulacije pitanja biće predstavljene u bliskoj budućnosti. Velika većina stanovnika naše regije želi se što prije vratiti u rodnu luku i postati dio velike Rusije - kazao je Rogov.
Pat pozicija s Rusijom nije opcija, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, ponovivši molbu za pomoć Zapada u ratu s Rusima.
Žestoki otpor Ukrajine ruskoj invaziji doveo je do pat pozicije u djelovima zemlje, a Moskva je ponovno fokusirala svoje snage na istok.
U intervjuu za Fajnenšel Tajms (Financial Times) u utorak rekao je da se "pobjeda mora postići na bojnom polju".
- Inferiorni smo što se tiče opreme i zato nismo sposobni za napredovanje.Pretrpjećemo još gubitaka, ljudi su mi prioritet - istakao je Zelenski.
Upitan što bi Ukrajina smatrala pobjedom Zelenski je rekao da bi vraćanje granica koje je Ukrajina kontrolisala prije ruske invazije 24. februara bila "ozbiljna privremena pobjeda".
No rekao je da je konačni cilj "potpuna deokupacija" cijele njihove teritorije.
Upitan o razgovorima s Rusijom, koji su prekinuti od kraja marta, Zelenski je rekao da nije promijenio stav, dodajući da je rat trebalo završiti za pregovaračkim stolom.
Kazao je da je spreman za direktne razgovore s Vladimirom Putinom, dodajući da nema "ni s kim drugim razgovarati osim s ruskim predsjednikom".
Ukrajinski guverner Luganska Sergej Hajdaj objavio je na Telegramu da "niko neće predati Sjeverodonjeck".
Navodi da se u regionalnom središtu Luganska vode žestoke borbe.
- Naši se branitelji bore za svaki pedalj grada - piše Hajdaj.
Ustvrdio je kako će se ukrajinske snage možda morati pomoći na bolje utvrđene položaje tog sada ključnog grada na istoku Ukrajine koji se neprekidno bombardira, ali da neće predati grad.
- Borbe i dalje traju i nitko neće predati grad čak i ako se naša vojska bude morala povući na bolje utvrđene položaje. To ne znači da neko odustaje od grada - niko neće odustati ni od čega. Ali je moguće da će se morati povući - rekao je Hajdaj.
U svojoj posljednjoj poruci tvrdi da Rusi "ne kontrolišu rutu Lisičansk-Bahmut, već snažno pucaju".
- Ne koristimo ovu cestu, preopasna je - napisao je Hajdaj.
Dodaje da se "planovi rasista nisu promijenili".
- Oni žele okupirati Sjeverodonjeck i naš način života do 10. juna. Sve rasističke snage su bačene u ovo. Osim toga, orci (rurske snage) ponovno planiraju preći rijeku Sjeverni Donjec kako bi stvorili mostobran za ofanzivu - napisao je Hajdaj.
Predsjednik Evropskog savjeta, Šarl MIšel, poručio je iz Strazbura da Rusija koristi hranu kao oružje u ratu i optužio Kremlj da je isključivi krivac za globalnu nestašicu hrane, poskupljenja i glad u svijetu.
”Kremlj svoje akcije okružuje lažima u sovjetskom stilu. Moramo da se udružimo i nazovemo ove laži čistim izmišljotinama. Ruski brodovi i rakete blokiraju izvoz žitarica, tenkovi, bombe i mine zaustavljaju ukrajinsku poljoprivredu. Istovremeno EU nije uvela sankcije na ruske poljoprivredne proizvode. Svi koji su pogođeni ne smeju da budu u zabuni zbog ruske popagande”, poručio je Mišel.
Norveška je donirala Ukrajini 22 samohodne haubice, uključujući rezervne dijelove, streljivo i drugu opremu, saopštilo je norveško ministarstvo obrane.
“Norveška vlada čekala je da javno objavi donaciju iz sigurnosnih razloga. Buduće donacije možda se neće najavljivati ni komentarisati”, stoji u današnjem saopštenju.
Institut za proučavanje rata objavio je novu analizu i kartu sukoba u Ukrajini.
Ruske snage nastavile su ofanzivne operacije na nekoliko lokacija u istočnoj Ukrajini, ali nisu osigurale nikakve potvrđene dobitke u kopnenim napadima 7. juna.
Ruske snage na južnoj osovini navodno se premještaju od Zaporiške oblasti prema Hersonskoj oblasti, vjerovatno kako bi podržale ruske odbrambene položaje koji su bili ugroženi ukrajinskim protivnapadima duž granice Nikolajevsko-Hersonske oblasti.
Bivši agent FSB-a Igor Girkin (takođe poznat kao Strelkov) optužio je ukrajinske vojnike za "terorističke napade" na stambena naselja u Donjecku, Horlivku i Makiivku.
Napori Kremlja da cenzuriše informacije o preminulom vojnom osoblju i stalna prisilna mobilizacija unutar DNR-a i LNR-a navodno pogoršavaju domaće napetosti i protivljenje ratu u Rusiji.
Ukrajinsko vojno obavještajno ravnateljstvo (GUR) izvijestilo je da je Kremlj dodijelio advokate i psihologe da uvjere porodice osoblja potopljene krstarice Moskva da se suzdrže od otkrivanja bilo kakvih informacija o smrti svojih rođaka u nastojanju da slome rastuće društvene napetosti u Rusiji.
GUR je naveo da Kremlj prijeti poništavanjem finansijske naknade porodicama članova posade Moskve ako javno progovore o potonuću krstarice. Ukrajinski medijski izvori zasebno su izvijestili da je Donjecka Narodna Republika izmijenila mobilizacijske protokole i da sada obećava odštetu za ranjeno i umrlo osoblje zbog nereda vojnika DNR-a na ratištu.
- Borba za Sjeverodonjeck je ruska informacijska operacija. Jedan od glavnih ciljeva Moskve je stvoriti dojam da je Rusija povratila svoju snagu i da će sada preplaviti Ukrajinu. Taj dojam je lažan. Ruska vojska u Ukrajini sve je više potrošena i neće ostvariti pobjedu ako ukrajinske snage ne popuste - piše za ISW profesor vojne istorije Frederik Kagan
Rusija je predala Ukrajini tijela 210 ukrajinskih boraca, od kojih je većina poginula braneći grad Marijupolj u kompleksu ogromne čeličane Azovstal, saopštila je ukrajinska vojska.
Ukrajinci su nedjeljama bili skriveni u kompleksu čeličane Azovstal dok je Rusija pokušavala da osvoji grad, ali su se ukrajinski vojnici predali na kraju, podseća Rojters.
- Proces vraćanja tijela palih branilaca Marijupolja je u toku. Do danas su vraćeni posmrtni ostaci 210 naših vojnika. Većina njih su herojski branili Azovstal - saopšteno je na Tviteru iz ukrajinskog Odbrambeno-obaveštajnog direktorata.
Do sada je bilo relativno malo informacija o sudbini oko dvije hiljade branilaca čeličane Azovstal.
Istovremeno, Kijev zahtijeva primopredaju svih ratnih zarobljenika, ali neki poslanici Dume žele da se pojedinim ukrajinskim vojnicima sudi u Rusiji.
Prošle sedmice je ukrajinsko ministarstvo za reintegraciju privremeno okupiranih teritorija objavilo da su Rusija i Ukrajina razmijenile posmrtne ostatke oko 160 vojnika.
Guverner LavovaMaksim Kozicki jutros je poručio kako je u regiji noćas oglašena uzbuna zbog prijetnje napada krstarećim projektilima, ali "opasnost se nije obistinila".
Kazao je da je juče evakuacijskim vozovima u regiju stiglo 405 interno raseljenih osoba.
Ruska novinska agencija Tass izvještava o izjavi ruske Ambasade u Sjedinjenim Državama u kojoj se vrlo kritično osvrće na američku isporuku oružja i opreme Ukrajini, tvrdeći da je to neodgovorno.
- Bajdenova administracija takođe pokazuje neodgovornost u vezi s prenosom dalekometnih topničkih sistema u Ukrajinu. Glavni rizik je eskalacija sukoba ako oružane snage Ukrajine koriste ove sisteme za napad na teritorij Ruske Federacije. To je ispunjeno nepredvidivim posljedicama. Osim toga, Vašington ignoriše očitu prijetnju stavljanja modernog visokopreciznog oružja u ruke radikalnih nacionalista, terorista i razbojničkih formacija ne samo na teritoriju Ukrajine, već i u inostranstvu - navedeno je u izjavi.
Poljska će potpisati sa Ukrajinom najveći ugovor o isporuci oružja Kijevu u poslednjih 30 godina, najavio je premijer Mateuš Moravjecki.
On je tokom posjete fabrici oružja Huta Stalova Vola u Stalovoj Voli objasnio da ugovor podrazumijeva isporuku više od 50 haubica Ukrajini u vrijednosti od 650 miliona eura.
Moravjecki je rekao da će Ukrajina platiti samo deo cijene poljskog naoružanja, a da će ostatak pokriti Evropska unija, prenose agencije.
Poljska je Ukrajini već isporučila oko 250 tenkova T-72, višecijevne raketne sisteme Grad i samohodne haubice.
Britansko Ministarstvo odbrane objavilo je novi izvještaj o stanju na istoku Ukrajine, u kom navode da Rusija nastavlja s pokušajima napada na Sjeverodonjeck iz tri smjera iako se ukrajinska odbrana drži.
- Malo je vjerovatno da je ijedna strana stekla značajniji pomak u posljednja 24 sata - pišu Britanci.
I dok Rusi većinu svojih snaga koncentrišu u Donbasu, pišu dalje, na bokovima su slabiji i natjerani u defanzivu.
- Ukrajinske snage su postigle određeni uspjeh protivnapadom u jugozapadnoj regiji Herson, uključujući ponovno zauzimanje uporišta na istočnoj obali rijeke Ingulec - rekli su iz britanskog resora za odbranu.
Linija je u ovom trenutku dugačka oko 500 kilometara te se i Rusija i Ukrajina susreću sa sličnim problemima, a to je održavanje linija te dovođenje novih jedinica sposobnih za borbu.
Za to vrijeme, navode Britanci, Rusi nasilno u okupiranoj regiji Herson uvode rubalj kao sredstvo plaćanja te zapošljavaju ruske učitelje i uvode ruski program u škole
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je stvorilo uslove za otvaranje dva pomorska humanitarna koridora kako bi se omogućilo sigurno kretanje brodova u Crnom i Azovskom moru, navodi se u saopštenju objavljenom putem aplikacije Telegram.
Ova izjava dolazi usred međunarodne osude Rusije zbog višemjesečne blokade ključnih luka.
- Ruska Federacija preduzima čitav niz mjera kako bi osigurala sigurnost civilne plovidbe u vodama Crnog i Azovskog mora - navodi se u saopštenju ministarstva.
Dodaju da "i dalje postoji opasnost za plovidbu i oštećenje lučke infrastrukture zbog odnošenja ukrajinskih mina otkinutih sa sidrišta duž obale crnomorskih država":
Podsjetimo, svjetski lideri osudili su višemjesečnu blokadu ruskih snaga u ključnim lukama u Ukrajini, uključujući Marijupolj na Azovskom moru i Odesu na Crnom moru, zbog koje je više od 20 miliona tona žitarica ostalo zaglavljeno unutar zemlje.
Ukrajinska mornarica saopštila je u ponedjeljak da je oko 30 ruskih brodova i podmornica nastavilo blokadu civilnog brodarstva u Crnom moru.
Prema ruskom saopštenju, pomorski humanitarni koridor u Azovskom moru funkcionisaće 24 sata kako bi brodovi mogli izaći iz luke u Marijupolju.
U međuvremenu, kad je riječ o Crnom moru, rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da će pomorski humanitarni koridor funkcionisati u vrijeme radnog dana kako bi se "mogle napustiti luke Herson, Mikolajiv, Černomorsk, Očakiv, Odesa i Južne u jugozapadnom smjeru od teritorijalnog mora Ukrajine".
Ministarstvo je takođe optužilo ukrajinske vlasti da ne preduzimaju korake za rješavanje pitanja blokiranih brodova.
U utorak je portparol Kremlja Dmitrij Peskov ponovio da Ukrajina mora razminirati obalne vode kako bi brodovi za žito mogli proći i rekao da će Rusija olakšati njihov prolazak te da neće koristiti razminirane morske koridore za napad na Ukrajinu.
Više od 1.000 ukrajinskih vojnika koji su se predali u gradu Marijupolju prebačeno je u Rusiju radi istrage, izvijestila je agencija TASS navodeći izvor iz policije.
Bude li potvrđena, vijest bi mogla narušiti već ionako teške mirovne pregovore između dviju strana.
Kijev traži da mu se u sklopu razmjene zarobljenika preda svih 2.000 branitelja iz Azovstala, no zastupnici u ruskom parlamentu tražili su da se nekima od tih vojnika sudi.
- Više od hiljadu osoba iz Azovstala prebačeno je u Rusiju. Njima se bave tijela za sprovođenje zakona - rekao je izvor, kako je prenio TASS.
Izvor nije naveo pojedinosti o tome što bi moglo uslijediti, ali je rekao da će još ukrajinskih zarobljenika biti poslano u Rusiju.
Odbor izvršnih direktora Svjetske banke odobrio je 1,49 milijardi dolara dodatne finansijske pomoći Ukrajini, kao pomoć za isplatu plata državnih službenika i socijalnih radnika.
Uz novi iznos ukupna finansijska pomoć Svjetske banke Kijevu prelazi četiri milijarde dolara.
Svjetska banka odobrila je 8. marta pomoć u iznosu od tri milijarde, uz trenutnu isplatu od 489 miliona dolara, te su od tada isplaćene gotovo dvije milijarde dolara, navela je Svjetska banka u saopštenju.
Najnovije finansiranje za Ukrajinu omogućeno je garancijama Velike Britanije, Nizozemske, Litvanije i Latvije.
- Projekti Svjetske banke u Ukrajini omogućavaju poboljšanje rada javnih službi u području poput opskrbe vodom, dezinfekcije, grijanja, opskrbe električnom energijom, energetske efikasnosti, prometnica, socijalne zaštite, obrazovanja i zdravstva - ističe Svjetska banka u saopštenju.
Održavanje tih temeljnih službi nužno je za sprečavanje dodatnog pogoršanja životnih uslova i siromaštva u Ukrajini, izjavio je direktor Svjetske banke za Istočnu Evropu Arup Banerji.
Napomenuo je i da će omogućavanje funkcionisanja vlade biti "temelj svake obnove".
Desetine detektora radijacije oko nuklearne elektrane Černobil počeli su odašiljati podatke o zračenju prvi put otkako je Rusija napala Ukrajinu, objavila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).
IAEA je saopštila da je mreža za praćenje radijacije na tom području prestala funkcionisati kada su ruske snage zauzele černobilsko postrojenje u februaru i i držale ga pet sedmica prije nego što su se povukle 31. marta.
"Nastavak prenosa podataka o zračenju iz zone isključenja vrlo je pozitivan korak naprijed za nuklearnu sigurnost i sigurnost u Ukrajini. Završava dugo razdoblje virtualnih informacija o zamračenju koje su stvorile veliku neizvjesnost o radijacijskoj situaciji na tom području, posebno kada je ono bilo pod ruskom okupacijom", rekao je šef Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grosi u saopštenju.
"Vojna situacija u Sjeverodonjecku je konstantno teška", rekao je načelnik gradske vojne uprave.
"Naše oružane snage su učvrstile svoje položaje, držeći granice u gradu koji su zauzele", rekao je Aleksandar Striuk na nacionalnoj televiziji.
“Borbe ne jenjavaju. Ruske snage ubacuju više i više vojnika, ovdje je koncentrirano puno artiljerije. Rusi pokušavaju da napreduju, mi ih zaustavljamo.”
"Naše oružane snage daju sve od sebe da obrane grad", rekao je Striuk, dodajući da je u gradu ostalo između 10.000 i 11.000 ljudi
Sljedeća zima bit će vrlo teška za Ukrajince, upozorio je predsjednik Vladimir Zelenski tokom svog novog noćnog obraćanja.
"U sadašnjoj situaciji zbog pojačane agresije, ovo će doista biti najteža zima svih godina nzavisnosti", rekao je.
Zelenski je dodao da je na sastanku s vladinim dužnosnicima i predstavnicima najvećih državnih energetskih kompanija razgovarao o "uspostavljanju sjedišta za pripremu za sljedeću sezonu grijanja".
"U ovom trenutku svoj plin i ugalj nećemo prodavati u inostranstvo. Sva domaća proizvodnja biće usmjerena na unutrašnje potrebe naših građana", kazao je.
Izjavio je i kako će "u svjetlu istorijskog pristupa Ukrajine jedinstvenoj energetskoj mreži Evrope biti moguće smanjiti rusku potrošnju energije u susjednim zemljama i povećati ukrajinsku zaradu u stranoj valuti".
"U Ukrajni će bit pokrenuta "knjiga krvnika" u kojoj će "biti dokumentirani ratni zločini i zločinci iz ruske vojske", rekao je još Zelenski pojasnivši da će se tu prikupljati "specifične činjenice o određenim ljudima koji su krivi za konkretne nasilne zločine nad Ukrajincima".
