Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je danas da neće učestvovati na predstojećem samitu G20 u Indoneziji ukoliko bude prisustvovao ruski predsjednik Vladimir Putin.
Zelenski je rekao novinarima u Kijevu poslije razgovora sa predsednicom Grčke da ga je indonežanski predsednik Joko Vidodo pozvao da učestvuje na samitu od 15. do 16. novembra, prenosi Tanjug.
“Moj lični stav i stav Ukrajine je da ako učestvuje predsjednik Ruske Federacije, onda Ukrajina neće učestvovati. Vidjećemo kako će biti”, rekao je Zelenski.
Ukrajinski predsjednik je ranije danas izjavio da je u telefonskom razgovoru sa indonežanskim predsjednikom razgovarao o pripremama za samit G20, kao i o sporazumu o izvozu žita.
Nedopustivo je da Iran isporučuje dronove i moguće balističke rakete Rusiji za njen rat protiv Ukrajine, rekao je danas generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg.
Opširnije OVDJE.
Ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je dekret o jednokratnoj novčanoj isplati od 195.000 rublji (3.200 dolara) mobilisanim regrutima i vojnicima po ugovoru u oružanim snagama.
Opširnije OVDJE.
Ukrajinske snage mogu da preuzmu strateški južni grad Herson od ruskih trupa, izjavio je u četvrtak američki ministar odbrane Lojd Ostin, što bi bio veliki poraz Rusije..
Ostinove primjedbe poklopile su se s ruskim zvaničnikom u regiji Herson koji je rekao da će Moskva vjerovatno povući svoje trupe sa zapadne obale rijeke Dnjepar, signalizirajući značajno povlačenje, prenosi Reuters.
Ukrajina je saopštila da se još uvijek bori u tom području i da je oprezna da li će okupatorske ruske snage postaviti zamku, prenosi Fena.
Oustin nije odgovorio na pitanje da li se ruske snage spremaju za odlazak. Ali, u svojim najoptimističnijim komentarima do sada o ukrajinskoj kontraofanzivi, izrazio je uvjerenje u njihovu sposobnost da pomjere ruske snage.
Čečenski lider Ramzan Kadirov izjavio je danas da zatvor za rezerviste koji izbjegavaju mobilizaciju nije dovoljna kazna, već je predložio da se vojnicima i oficirima koji su na frontu da mogućnost da izaberu kaznu.
Kadirov je dodao i da bjeguncima treba naplatiti 50 odsto pomoći koju su do sada dobili od države kroz školovanje, liječenje i drugo, prenio je TAS S.
“Novčane kazne su smiješne, kao i zatvorske kazne od pet godina. Daćemo dezerterima da sjede u ćelijama mirno, dok naši hrabri i neustrašivi momci rizikuju živote na prvoj liniji fronta”, upitao je Kadirov.
“Za početak, onima sa fronta treba dati priliku da izaberu kazne za dezertere. Onda izračunati koliko je dezerter dobio pomoći od države – za školovanje, liječenje, socijalna davanja, plate, i onda od ukupnog iznosa, naplatiti im 50 odsto. A onda, marš da kopate rovove i vučete granate”, naveo je Kadirov na Telegramu.
Međunarodni partneri moraju da nastave da pružaju podršku Ukrajini dok se priprema za borbu protiv ruske invazije tokom predstojećih zimskih mjeseci, izjavio je danas šef EU za vanjsku politiku Žozep Borelj.
On je dodao da ruski predsjednik Vladimir Putin čeka da nastupi prava ruska zima koja će ići na ruku ruskoj vojsci.
Borelj je to izjavio na marginama sastanka šefova diplomatije grupe G7 u njemačkom gradu Minsteru, prenijela je agencija Reuters.
“Sada, više nego ikada prije moramo da podržimo Ukrajinu i njen narod. Oni se bore, brane svoju zemlju i mi imamo moralnu obavezu da ih podržimo”, istakao je Borelj.
On je dodao da ruski predsjednik Putin pribjegava napadima na civilnu infrastrukturu zbog neuspjeha koje njegove snage doživljavaju na bojnom polju.
“Putinova Rusija uništava Ukrajinu. Oni ne mogu da je okupiraju, ne mogu da pobijede na bojnom polju, ne mogu da dobiju rat pa zato uništavaju tu zemlju sistematski”, kazao je novinarima zvaničnik EU-a.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) potvrdila je da za sada nije pronašla "nikakav znak o neprijavljenim nuklearnim aktivnostima" na tri mjesta ispitivana na zahtjev Kijeva, koga Moskva optužuje da je sklonio dokaze o pripremi "prljave bombe".
Opširnije OVDJE.
Bugarska treba da pošalje vojnu pomoć Ukrajini, odlučio je danas bugarski parlament, dajući privremenoj vladi mjesec dana da sačini plan o tome koje oružje bi ta zemlja mogla da pošalje kao podršku Kijevu.
Zastupnici su sa 175 glasova “za” i 49 “protiv” u okviru plana koji se sastoji od šest tačaka, u principu odobrili slanje vojne pomoći i odlučili da kabinet treba da započne pregovore sa saveznicima Bugarske u NATO-u kako bi zamijenio ili pojačao svoje odbrambene sposobnosti i omogućio brže oslobađanje vojne opreme iz sovjetske ere, prenosi Tanjug.
Bugarska je trenutno jedna od rijetkih zemalja Evropske unije koja ne šalje vojnu pomoć Ukrajini, nakon što je Socijalistička partija naklonjena Rusiji, koalicioni partner u prethodnoj vladi, blokirala takvu odluku u maju, prenio je Reuters.
Ministar odbrane u tehničkom mandatu Dimitar Stojanov rekao je novinarima da Bugarska ne može da priušti da pošalje svoje protuzračne raketne sisteme ili borbene avione sovjetske proizvodnje koje Kijev želi jer se ne mogu brzo zamijeniti.
“Teška oprema kao što su S-300, S-125 i drugi protivazdušni raketni sistemi, kao i borbeni avioni SU-25 i MiG-29 u ovom trenutku ne mogu da se daju. Prvo bi trebalo da zamijenimo opremu”, istakao je Stojanov.
Georg Georgiev, zastupnik iz stranke desnog centra GERB, istakao je potrebu da se podrži Ukrajina i počne da joj se daje oružje umjesto da se samo prodaje.
Bugarska ne izvozi oružje direktno u Ukrajinu, ali zvaničnici navode da ne mogu da kontroliraju šta kupci, uglavnom iz zemalja EU, rade sa kupljenim oružjem.
Ukrajinske snage kažu da su uništile 278 ruskih aviona od početka sukoba. To je dvostruko više nego što je Sovjetski Savez izgubio u vojnoj intervenciji u Avganistanu između 1978. i 1979. godine.
"Tokom agresije punog razmjera, [ukrajinski] branitelji uništili su [više od] dvostruko više [ruskih] aviona nego što je Sovjetski Savez izgubio tokom 10-godišnjeg rata u Avganistanu - 278 [ruskih] aviona u Ukrajini protiv 118 sovjetskih aviona u Avganistan", napisao je na Twitteru ukrajinski vrhovni vojni zapovjednik general Valerij Zalužnij.
"Ovaj rat je ista sramota za Rusiju i prouzrokovaće njeno uništenje", napisao je.
Moskva je pozvala na razgovor britansku ambasadorku u Rusiji Deboru Bronert. Ministarstvo je uputilo protestnu notu ambasadorki zbog navodne britanske umiješanosti u napad dronom na rusku crnomorsku flotu u Sevastopolju, navodi se u saopštenju.
Britanija je odbacila tu tvrdnju rekavši da Rusija "širi lažne tvrdnje epskih razmjera".
Zamjenik rukovodioca regionalnog vijeća Hersona Juri Sobolevski rekao je za CNN da su Rusi "napustili neke od svojih kontrolnih točaka u Čornobaivki, Stepanivki i Bilozerki", naseljima sjeverno i zapadno od grada, bliže frontu.
Britanci su objavili novu ratnu kartu Ukrajine
Gradonačelnik Melitopolja Ivan Fedorov rekao je da je u Melitopolju bilo eksplozija 3. novembra oko 5 sati ujutro.
Prema Fedorovu, dio fabrike rashladne tehnike Refma mogao je biti uništen.
Ruske snage su koristile jednu od fabričkih zgrada kao glavnu kadrovsku bazu.
Ukrajina je odbila 12 ruskih napada u oblastima Donjecka i Luganska u protekla 24 sata.
Više od 20 gradova u nekoliko ukrajinskih oblasti napalo je ruskih snaga tokom proteklog dana, takođe je izvijestio Generalštab Oružanih snaga Ukrajine.
Ruski zvaničnici obećavaju plate dobrovoljcima i mobilisanim ljudima koje su više nego dvostruko veće od prosječne plate civila, saopštio je Institut za proučavanje rata.
Kremlj će vjerovatno morati više da koristi federalni budžet u bliskoj budućnosti kako bi pokrio troškove plata, navodi se u saopštenju.
Ukrajinska vojska izvela je 150 vatrenih misija i vazdušni napad na ruske položaje na jugu Ukrajine, uništivši četiri ruska skladišta municije i tenkove s gorivom, saopštila je ukrajinska Južna komanda.
Komanda je takođe izvijestila da Rusija sada ima sedam brodova u Crnom moru, uključujući jedan ratni brod i jedan nosač raketa zemlja-zemlja sa osam krstarećih raketa Kalibr.
Yuri Podolyaka je rekao svojim 2,8 miliona pratilaca na Telegramu da će „ova slabost imati negativan uticaj na sve: na prvim linijama, pozadi, u međunarodnoj areni“, prenio je američki medij.
Njujork tajms je takođe citirao Sergeja Markova, političkog analitičara, kako je na Telegramu napisao: „Da li sve ovo izgleda kao ponižavajući poraz Moskve?“ na šta je on odgovorio: "Da", dodajući da je Moskva obraćala "malo pažnje na svoj imidž".
RT, televizijski kanal kojim upravlja Kremlj, objavio je sportski dokumentarac čiji je autor propagandista Anton Krasovski, a kasnije ga je izbrisao.
Objavljivanje dokumentarca uslijedilo je nakon tvrdnje glavne urednice RT-a Margarite Simonyan da je kanal prekinuo saradnju sa Krasovskim zbog njegovih izjava.
Krasovski je pokrenuo skandal pozivajući se 20. oktobra na ubijanje ukrajinske djece koja se protive ruskoj agresiji.
Rusija je izgubila preko 1.402 oficira u Ukrajini od 24. februara. Viši oficiri čine 26% ukupnog broja, saopštile su ukrajinske oružane snage 2. novembra, pozivajući se na obavještajne podatke otvorenog koda.
Taj broj uključuje dva general-potpukovnika, osam general-majora, 44 pukovnika, 98 potpukovnika, 193 majora, 279 kapetana, 471 starijih potporučnika i 235 potpukovnika, saopštila je ukrajinska vojska.
Ministarstvo infrastrukture Ukrajine saopštilo je da je sedam brodova sa tovarom žitarica isplovilo iz ukrajinskih crnomorskih luka, dan nakon što je Rusija saopštila da se vraća istanbulskom žitnom sporazumu, prenosi Rojters.
Brodovi, koji su krenuli ka evropskim i azijskim zemljama, natovareni su sa 290.000 tona prehrambenih proizvoda, navodi u saopštenju ukrajinsko ministarstvo.
Savjet bezbjednosti (SB) Ujedinjenih nacija odbacio je ruski nacrt rezolucije u kojem se predlaže da komisija SB istraži aktivnosti navodnih američkih bioloških laboratorija u Ukrajini.
Rusija i Kina su glasale za nacrt, ali su Velika Britanija, Sjedinjene Američke Države i Francuska bile protiv.
Kako prenose agencije, devet članica bilo je uzdržano.
Nuklearna elektrana Zaporožje isključena je iz električne mreže nakon što je rusko granatiranje oštetilo preostale visokonaponske vodove, ostavljajući u upotrebi samo dizel generatore, saopštila je ukrajinska državna nuklearna kompanija "Energoatom".
Ukrajinski nuklearni operater navodi i da elektrana ima zaliha goriva kojima pokreće generatore za još 15 dana.
U saopštenju se kaže i da se blokovi pet i šest postrojenja, koje je pod ruskom kontrolom, prebacuju u hladno stanje.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski zahvalio se predsjedniku Turske Redžepu Tajipu Erdoganu na "aktivnom učešću u očuvanju dogovora o žitu" nakon što je Rusija saopštila da će se vratiti tom sporazumu.
Zelenski je kazao da se tokom telefonskog razgovora sa kolegom iz Turske takođe zahvalio na "snažnoj podršci suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine".
Prema riječima Zelenskog, on i Erdogan su takođe razgovarali o "daljim koracima u vraćanju naših zarobljenih političkih zatvorenika".
"Turska podrška nam je važna oko ovog pitanja", dodao je predsjednik Ukrajine.
U obraćanju, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da ruski raketni udari iz Crnog mora ugrožavaju rute žitnih koridora, čak i dok je Rusija zahtijevala sigurnosne garancije od Ukrajine kako bi se ponovo pridružila crnomorskom dogovoru o žitu.
"Jutros je ruski avion lansirao krstareće rakete u blizini Zmijskog ostrva koje su letjele rutama koridora žitarica. Ova lansiranja, koja su skoro svakodnevna, direktno ugrožavaju izvoz hrane", rekao je Zelenski.
