Ukrajina neće moći da postane članica NATO u bliskoj budućnosti, izjavio je njemački kancelar Olaf Šolc tokom debate sa kandidatom za kancelara Fridrihom Mercom, piše Dojče vele.
Kancelar je rekao da se članstvo Ukrajine u NATO-u “neće dogoditi uskoro” jer su Sjedinjene Američke Države odbile taj potez.
Šolc je takođe izrazio nadu u mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine nakon dolaska Donalda Trampa na vlast u SAD.
“Bilo bi jako dobro da se ovaj rat završi”, napomenuo je kancelar.
Na pitanje da li bi zemlje članice NATO-a prihvatile Ukrajinu, Merc je naveo da “oni to ne mogu da urade”.
“NATO ne prihvata članice koje su trenutno u ratu”, rekao je Merc, ali nije komentarisao izglede za pridruživanje nakon završetka rata.
Ukrajinski dron oštetio je stambeni kompleks “Centralni” u Krasnodaru, ali niko nije povrijeđen, saopštio je Venijamin Kondratjev.
Prema njegovim riječima, ostaci drona pali su na zgradu.
Zamjenik ministra spoljnih poslova Rusije Mihail Galuzin poručio je da Rusija ostaje otvorena za dijalog o rješenju za sukob u Ukrajini, prenijela je RIA Novosti.
“Ostajemo otvoreni za dijalog i zalažemo se za istinski pravedno, sveobuhvatno i konačno rješenje za krizu, koje se može postići samo iskorjenjivanjem njenih osnovnih uzroka, a dva glavna razloga su širenje NATO-a i gaženje prava etničkih Rusa i stanovnika Ukrajine koji govore ruski jezik”, rekao je Galuzin.
Prema njegovim riječima, bez eliminisanja pomenutih razloga, dobiće se privremeni prekid vatre ili zamrzavanje sukoba sa njegovim neizbježnim nastavkom, što je za Rusiju neprihvatljivo.
Galuzin je naveo i da “pravne prepreke ostaju vezane za nelegitimnost kijevskog režima i aktuelnu zakonodavnu zabranu mirovnih pregovora u Ukrajini”.
Takođe, Galuzin je rekao i da Moskva nije dobila nikakve konkretne predloge koji bi joj odgovarali za početak pregovora o Ukrajini.
Ukrajinska ofanziva na rusku Kursku oblast spriječila je ruske snage da izvedu operacije velikih razmjera na sjeveroistoku i jugu Ukrajine, rekao je predsjednik Volodimir Zelenski u intervjuu za ITV News.
Kijev je pokrenuo iznenadni prekogranični upad na Kursk u avgustu 2024. godine, u početku zauzevši oko 1.300 kvadratnih kilometara ruske teritorije. Iako su ukrajinske snage od tada izgubile otprilike polovinu tog područja, nedavno su napredovale 2,5 kilometara u novoj ofanzivi.
Govoreći tokom intervjua za britansku kuću ITV News povodom šestomjesečne godišnjice upada, Zelenski je operaciju Kursk nazvao "jednom od najuspješnijih operacija".
Cilj upada bio je stvaranje "tampon zone" koja bi zaštitila glavne gradove na sjeveroistoku Ukrajine, Harkov i Sumi, od još jedne ruske ofanzive, rekao je Zelenski.
"Ideja je bila da se preventivno izvrši napad i stvori tampon zona ne na teritoriji Ukrajine, već na teritoriji Rusije u tim regionima. I to se dogodilo ", rekao je Zelenski.
Upad na Kursk, kako je dodao, spriječio je Rusiju da ispuni svoje operativne ciljeve u oblastima Harkov i Sumi, a istovremeno je Ukrajini obezbijedio skoro 1.000 ruskih vojnika da popuni kijevski fond za razmjenu zarobljenika.
To je takođe spriječilo Rusiju u ofanzivi na jug, tvrdi on.
"Oni su povukli svoje operativne snage sa juga naše zemlje, jer su planirali da napadnu Zaporožje. Ovo je bila njihova sljedeća operacija nakon Harkova i Sumija, išli su u Zaporožje. Tako su bili primorani da odustanu od svojih vojnih jedinica iz pravca Zaporožja i djelova sa istoka ", rekao je Zelenski.
