Pet ukrajinskih civila poginulo je uslijed ruskog granatiranja u posljednja 24 sata, u istočnim regijama Donjecka i Harkiva, objavili su 12. oktobra ukrajinski zvaničnici, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
U Donjecku su tri osobe poginule - dvije u Bohojavlenki i jedna u Ivanopilu, objavio je regionalni guverner Vadim Filaškin na Telegramu, dodajući da je još osam osoba ranjeno.
U ruskom granatiranju u sjeveroistočnoj regiji Harkiv, poginuli su 38-godišnjak i još jedan 67-godišnji muškarac, izvijestile su regionalne vlasti.
Ruske trupe također su granatirale naseljena područja regije Herson, izvijestio je regionalni guverner Oleksandr Prokudin, dodajući da su u gradu oštećeni zdravstvena ustanova, upravna zgrada, mobilni toranj i stambene zgrade.
U jugoistočnoj regiji Zaporižja dvije žene i 11-godišnja djevojčica ranjene su u ruskom granatiranju, rekao je regionalni guverner Ivan Fedorov.
Istovremeno, ukrajinske vazdušne snage tvrde da je protivvazdušna odbrana oborila 24 od 28 bespilotnih letjelica koje je Rusija lansirala u regijama Sumi, Poltava, Dnipropetrovsk, Mikolaiv i Herson.
U međuvremenu, ukrajinske bespilotne letjelice napale su ruske regije Belgorod i Krasnodar, ranivši tri osobe, rekli su 12. oktobra ruski zvaničnici.
Guverner Belgoroda Vjačeslav Gladkov objavioje na Telegramu da su hospitalizovani žena i dva muškarca, koji su ranjeni u udaru na Ustinku.
"U Krasnodaru su ukrajinske bespilotne letjelice uništile tri kuće i jedno vozilo", naveo je regionalni šef Veniamin Kondratyev na Telegramu, dodajući da nema informacija o povrijeđenima.
U dijelu ukrajinske istočne regije Luhansk, pod ruskom okupacijom, gorjelo je skladište goriva u Rovenki, navedeno je na lokalnim Telegram kanalima, na kojima je objavljen video navodnog požara.
Nije bilo službene potvrde o napadu u Rovenki, koji je bio drugi nakon napada na skladište goriva u maju.
Predložena reforma Evropskog mirovnog fonda (EPF) učinila bi finansijske doprinose dobrovoljnim, s ciljem da se zaobiđe mađarski veto na vojnu pomoć Ukrajini, što je izazvalo zaostatak od 6,5 milijardi eura (7 milijardi dolara).
Mađarska, koja se smatra najbližom članicom EU-a Kremlju, više puta je opstruirala pomoć Ukrajini zbog toga što „produžuje“ i „eskalira“ rat koji je u toku. Ovi stavovi se često ponavljaju u Slovačkoj otkako je premijer Robert Fiko preuzeo dužnost prošle jeseni.
Plan reformi je u ranoj fazi i omogućio bi zemljama poput Mađarske da odustanu od doprinosa, ublažavajući tenzije uzrokovane protivljenjem Mađarske vojnoj podršci EU Ukrajini.
Međutim, taj bi potez mogao oslabiti ujedinjeni front EU protiv Rusije i izazvati zabrinutost u pogledu budžeta među državama članicama.
Iako se neki lideri EU i dalje nadaju da će Mađarska ukinuti svoj veto, stalna trvenja između stavova Mađarske i većine odluka članica EU ostavlja budućnost EPF-a neizvjesnom.
