KOMUN@ je ovoga puta na povećanom broju strana, čak 44, šesnaest više od uobičajenog sadržaja,u cjelosti jeposvećena Bijelom Poljui donosi veliki broj interesantnih tekstovaiz svih oblasti sa tog područja.
Časopis započinje uvodnikom “Bijelo Polje-primjer sladnog života “ iz pera Petra Smolovića,prvog čovjeka bjelopoljske opštine koji ističe da “Bijelo Polje koje baštini ideja slobodarstva i multikonfesionalnosti, čine najbolji ljudi koji suambasadori grada “
U ovom broju Komune priča Veselina Konjevića o razvoju Bijelog Poljapod naslovom “ Na razmeđu Duklje i Raške ”.Tu je i tekst akademika Božidara Šekularca o rodnom mjestu Miroslavljevog jevanđelja kao temeljnog spomenika naše pismenosti., kao i zapis o nahiji limski Nikšići u osmanskim popisima prof. dr Marijana Premovića. Tu je i veoma interesantna priča mr Saita Šabotića o bjelopoljskim antifašistima uoči rata “Glas protiv bratoubilaštva” koja govori o tome da su se početkom 1938. studenti Sandžakasve tri nacionalnosti (Crnogorci, Srbi i Bošnjaci ) zajedno obratili svojim sunarodnicima upozoravajući ih na fašističku opasnost i pozivajući ih da se udruže i organizuju za odbranu.
U istom tonu je i tekst Edina Smailovića koji piše o najranijem antifašizmu u Bijelom polju pod naslovom “ Iskra je pomen slobodi”
Tekst koji je posvećen bjelopoljskoj gimnaziji sa naslovom “Mali univerzitet na Limu “ potpisuje Marijan Mašo Miljić. I ovoga puta ne izostajukarakteristični eseji Ramiza Hadžibegovića koji ovoga puta piše o Bijelom Polju kao nekada maloj kasabi, a danas modernom gradu” koji je doživio hipertrofiju ljepote i uređenosti, s prošlošću koja je postala dio nas i onih što će poslije nas da dođu“, kao i esej Željka Rutovića čiji tekst pod naslovom “Karta za Raketu” govori o mjestima sjećanja koja rječito govore o kulturi, društvenim relacijama,običajima i čitavoj sociologiji vidljivih znaka u otkrivanju i razumijevanju nekog prošlog vremena.
Poznati novinar Senad Pećanin, rodom iz Bijelog Polja koji živi i radi u Sarajevu ekskluzivno za Komunu piše o nekadašnjim lijepim vremenima gdje podsjeća da “rodno mjesto čovjeku dođe kao genetska kombinacija hromozoma-imaš ga,nisi o njemu odlučivao, niti ga birao, a utisne ti se u dušu kao podkožni biljeg kojeg se nikako ne možeš otresti, sve i da hoćeš”.
U ovom broju Komune, još jedan emotivni tekst dr Mihaila Čabarkape koji piše o Bijelom Polju koje je raslo bez prebrojavanja i disalo jednom dušom.
O poznatojbjelopoljskoj muslimanskoj porodici Dizdarević Komun@ donosi tekst Faruka Dizdrarevića pod naslovom “ Plemići carske uprave” a Vanja Rakonjac piše o uglednoj pravoslavnoj porodici Rahović uz priču uz kamin sa naslovom “Ljubav na Rahovića način “.
Tu je i tekst Murata Ćorovića o porodici Korać i nekadašnjem učitelju Đukanu Koraću koji se još 1912,godine oženio Šarkom, kćerkom Husein-bega Ćorovića.čiji nasljednici i potomcii dan danas žive, praktično kao jedna familija.
I u ovom broju Komun@ donosi priču o našoj dijaspori pa tako Emira Ličina u pismu iz Njemačke piše “Ma koliko dugo živjeli u tuđini, ma koliko se integrisali u sistem, naša jedina matica je bila, ostala i ostaće dok smo živi, naša Crna Gora i naše Bijelo Polje “.
Arhitekta Vildan Ramusović u tekstu pod naslovom “Neimar svjetskog renomea” predstavio je u ovom broju prof dr Rifata Alihodžića, čiji su objekti, autorska djela i njegovog radnog tima dobili brojna međunarodna priznanja i time pozicionirala Bijelo Polje na arhitektonsku mapu svijeta.
Isto tako, Željko Madžgalj u ovom broju Komune predstavlja Đalovića klisuru kao spomenik prirode, a Radomir Perišićčardak u Bistrici koga je urušio nemar.Tu je priča Murata Ćorovića o Trubini, selu sloge i saradnje, kao i tekst Violete Rovčanin o Iliji Rmandiću iz Pavinog Polja koji je odlučio da se vrati u svoje mjesto i oživi ga.
U bogatom književnom dodatku u ovom broju Komune slovo o bjelopoljskim književnicima u tekstu pod naslovom “Čarolija zavičajne sehare” piše Rajko Cerović, o opusu crnogorskog Homera-Avda Međedovića piše Aleksandar Čogurić., književnom djelu Rista Rastkovićaprof.dr Draško Došljak, a o Miodragu Bulatoviću-Servantesu iz Oklada piše Maja Grgurović. Tu su priče iz zavičajaSaladina Dina Burdžovića i Faiza Softića, kao i predstavljanje knjige Blage Žurić “Prva ljubav zauvijek” koju potpisuje Mašo Miljić i knjige Murata Ćorovića “Bez maske “ i njegovog kompletnog književnog i novinarskog djela o kojima piše Kemal Musić.
Tu su priče o kulturnim manifestacijama u Bijelom Polju koju takođe potpisujeKemal Musić i to o pola vijeka Ratkovićevih večeri poezije, a Edin Smailović o nastanku pozorišne scene u Bijelom Polju i festivalu dramskih amatera, a Rijalda Ramusović o internanacionalnom festivalu tamburaških orkestara u tekstu pod naslovom “Tamburaške strune uz žubor Lima “, dok Vanja Rakonjac predstavlja Moamera Kasumovića, glumca iz kultne serije “Lud zbunjen normalan ” kojije riješio da se poslije dugo godina vrati u svoje rodno Bijelo Polje.Takođe, Bojana Radonjić predstavlja Oliveru Tičević, sopranistkinju u tekstu pod naslovom “Slavuj svjetskog glasa”.
Željko Raičević piše o bogatoj baštini bjelopoljskog muzeja, a njegov kolega Burhan Čelebić o artefaktima kamene plastike od antike do srednjeg vijeka, dok Dragan B.Perović u sjećanju na Petra Rudića piše da je dao veliki doprinos formiranju muzejske zbirke u Bijelom Polju kome je darivao crnogorski barjak koji je nosio njegov đed u borbama crnogorske vojske.
U najnovijoj Komuni i dvije slikarske priče i to Željka Raičevića o slikarskom umijeću porodice Lazović i Šekija H. Musića o slikaru Džeku Hodžiću u tekstu pod naslovom “Velikan i likovni prorok”.
Najnovija Komun@ je izuzetno bogata sportskim dodatkom iz kojih se izdvaja ekskulizivna priča o bjelopoljskom Sarajliji Fuadu Muzuroviću, legendi jugoslovenskog fudbala koju potpisuje Amer Ramusović pod naslovom “Jedinstvo i Sarajevo uvijek u srcu “, zatim priča o zlatnom rasadniku sportskih asova koji su ponikli u Bjelom Polja među kojima su Vladimir Batez, Predrag Drobnjak i Mira Čelebić, osvajači najvećih odličja sa svjetskih i evropskih takmičenja i Olimpijada koju potpisuje Slobodan Šebek. Tu je i priča Branka Hajdukovića, o bjelopoljskoj sportskoj legendi Stojanu Njanju Ivaziću. kao i tekst Dragana Bobija Perovića o proslavljenom bjelopoljskom košarkašu i treneru Dušku Ivanoviću pod naslovom “Nenadmašni šmeker iz “Nikoljca“.
U ovom broju i tekst Emila Ličine o džudo klubu IPON-najmlađem sportskom kolektivu u gradu na Limu koji okuplja sportiste sa invaliditetom među kojima je i Adnan Kujović, osvajač brojnih priznanja od strane Paraolimpijskog komiteta.
I ovaj najnoviji broj potpisuju direktor časopisa Amer Ramusović, glavni urednik Minja Bojanić i grafički urednik Voislav Bulatović, a čitaoci ga mogu pronaćina svim kioscima štampe i ostalim prodajnim mjestima širom Crne Gore.
