Crna Gora je zajedno sa Hrvatskom i Rumunijom izdvojena od 35 analiziranih evropskih zemalja kao država u kojoj su uslovi za rad novinara posebno zabrinjavajući, jer zaposleni u medijima često nemaju formalni status i odgovarajuću socijalnu zaštitu. To je navedeno u izvještaju o medijskim slobodama, koji je za Savjet Evrope izradila Platforma za bezbjednost novinara.
Nasuprot ovim zemljama, u tom izvještaju koji je nazvan „Suočavanje s političkim pritiscima, dezinformacijama i erozijom nezavisnosti medija" izdvojene su samo Danska, Njemačka, Irska i Švedska koje osiguravaju dobre uslove za rad novinara.
U ovom Izvještaju Crna Gora se pominje nekoliko puta. Osim navedene brige zbog zabrinjavajućih uslova za rad, kao pozitivan primjer je navedeno rješavanje verbalnog napada na Milku Tadić Mijović 2021. godne, koju je vrijeđao i prijetio bivši bokser Boško Filipović. Među imenima ubijenih novinara je i ime Duška Jovanovića, što je zabilježeno u ovom izvještaju.
Pritisci, napadi i dezinformacije
U Izvještaju je navedeno da je u prethodnoj godini bilo zabilježeno 266 različitih upozorenja o napadima na novinare. Broj napada na novinare koji je zabilježila Platforma se ne razlikuje mnogo od 2023. godine, ali je mnogo veći nego što je bilo prije pandemije korona virusa. Platforma prati fizičke napade, zastrašivanje, pritvaranje, nekažnjavanje, i druge restriktivne mjere. Od prošle godine, na toj platformi je uvedena i nova kategorija – sistemske prepreke u medijskim slobodama, kao što su zakoni i prakse koji se tiču klevete.
Gruzija je, prema ovom izvještaju zemlja u kojoj se desio navjeći porast napada na novinare – tri puta više nego 2023. godine, a u najvećoj mjeri su napadani novinari koji su izvještavali tokom proevropskih protesta u toj zemlji.
Ukrajina ima najviše notifikacija – 40, a nasilje nad novinarima se dešavalo uglavnom na teritorijama koje je okupirala Rusija. U samoj Rusiji je notifikovano 32 napada, a slijede Turska sa 28, Srbija sa 20 i Gruzija sa 18 napada na medijske radnike.
Prošla 2024. godina je bila godina koju je zabilježio ogroman uticaj dezinformacija na medije.
U Izvještaju se navodi da su određene zemlje podsticale dezinformacije kako bi pritvorile novinare ili donosile opresivne zakone o medijima, čime se dodatno ograničavala sloboda medija. Društvene mreže su takođe označene kao prostor koji je korišten za manipulaciju ili uznemiravanje javnosti.
U zemljama koje nijesu pogođene ratom, nije bilo jednostavno baviti se novinarstvom, navodi se u ovom Izvjštaju. Veći je broj verbalnih napada, prijetnji i uznemiravanja novinara.
Platforma za bezbjednost novinara apeluje da se treba hitno pozabaviti uznemiravanjem na internetu - posebno usmjerenim na novinarke. Javni funkcioneri su takođe napadali medije, a kao primjer je naveden premijer Slovačke Robert Fico koji ih je nazvao „krvoločnim gadovima“.
Izvještaj koji je predstavio Savjet Evrope navodi i da su Vlade nastavile sa pokušajima da oblikuju medijski sektor, kako bi zaštitile svoje interese i marginalizovale kritike. Na nišanu su i javni servisi i nacionalne medijske agencije od kojih se očekuje da predstavljaju pluralitet glasova i da budu nezavisni i nepristrasni, što je sve u suprotnosti sa strategijama neliberalnih sila da dominiraju javnim prostorom.
Prioriteti
U Izvještaju je rat u Ukrajini izdvojen kao najhitniji prioritet, jer su i ukrajinski i međunarodni novinari svakodnevno rizikovali živote u prvim borbenim linijama. Sloboda medija i pravo na izvještavanje je ugrožena i u Gazi, na Zapadnoj obali i Bliskom istoku
Navodi se i da su rezultati brojnih izbora u državama članicama SE pokazali da raste uticaj neliberalnih i populističkih stranaka.
"Ove stranke, često su neprijateljski raspoložene prema kritičkom i novinarstva u javnom interesu, što pokazuju pogrdnu retoriku, zakonska ograničenja medijima i regulatorno uplitanje koje je potkopalo javne radiotelevizije", piše u Izvještaju.
Navodi se da su praćenje novinara i povjerljivost izvora ugroženi špijunskim softverima koji predstavljaju sve veću prijetnju. Pored domaćih pritisaka, porasla je prijetnja transnacionalne represije, navodi Izvještaj.
Kontrola države i političkih stranaka nad medijima kroz regulatorno uplitanje, vlasništvo, manipulacije i finansijski pritisak su veoma rasprostranjeni.
"Kako bi se suprotstavilo ovoj rastućoj prijetnji, potrebne su hitne mjere, uključujući veću transparentnost vlasništva nad medijima, jače zakonske garancije za sprečavanje neprimjerenog uticaja i nezavisna regulatorna tijela koja će podržati urednički integritet i osigurati raznolik medijski ambijent", piše u Izvještaju.
Navodi se da su medijski javni servisi ostali bojno polje na kojima se bore za nezavisnost, jer su neke vlade nastavile da koristre regulatorne i finansijske mehanizme kako bi ih kontrolisali.
"Od nedovoljnog finansiranja do otvorenog miješanja u uređivanje, te su taktike oslabile povjerenje javnosti u medijske institucije", piše u Izvještaju.
Navodi se i da su dezinformacione kampanje, vještačka inteligencija, deepfake videozapisi i automatizovano uznemiravanje sve su češći te da se koriste za diskreditaciju novinara i narušavanje povjerenja javnosti u medije.
Na Platformi i napad na Anu Raičković
Na Platformi za bezbjednost novinara se našao i slučaj novinarke Pobjede Ane Raičković, koju je u novembru prošle godine napao kontroverzni biznismen Zoran Ćoćo Bećirović, sa svojim sinom Lukom i Mladenim Mijatovićem koji mu je obezbjeđenje, ali je i pripadnik Ministarstva unutrašnjih poslova.
Napad na Raičković je opisan kao napad na fizičku bezvjednost i integritet novinara, a dat mu je status nivoa – dva.
Pod tim nivoom se podrazumijevaju ozbiljne prijetnje slobodi medija, uključujući, ali ne ograničavajući se na fizičke napade koji uzrokuju stvarne tjelesne povrede, djela zastrašivanja i uznemiravanja; korištenje prijetećeg ili teško uvredljivog jezika javnih ličnosti prema medijskim radnicima. Tu spada i neopravdano oduzimanje ili oštećenje imovine ili opreme; zakoni i propisi koji neopravdano ograničavaju slobodu medija ili pristup informacijama; radnje koje ugrožavaju povjerljivost izvora ili nezavisnost medija; zloupotrebu ili nesrazmjerna upotrebu zakona. Pod tim nivoom su i zloupotreba vladinih ili drugih ovlašćenja za usmjeravanje medijskih sadržaja ili za kažnjavanje medija ili novinara; miješanje u slobodu medija kroz vlasništvo, kontrolu i regulaciju; i druga djela koja predstavljaju ozbiljnu prijetnju slobodi medija, izvan mreže ili na mreži.
U opisu napada na Raičković na ovoj Platformi je navedeno da je ona fizički i verbalno napadnuta 10. novembra 2024. od strane lokalnog biznismena i njegovog obezbjeđenja.
"Raičković je prvo verbalno uznemiravana od strane trojice muškaraca u restoranu, gdje je istaknuta kao “smrdljiva” novinarka i „plaćenica za smrdljivi ETV”, a povodom njenog gostovanja u emisiji na ETV. Verbalni napadi nastavili su se i nakon dolaska vjerenika i sina novinarke pa su prerasli u fizičko nasilje. Počinitelji su zatim pratili novinarku i njenu porodicu do njihovog automobila ispred restorana, gdje je jedan muškarac uhvatio Raičković za vrat i prijetio njoj i njenoj porodici nasiljem i smrću. Drugi ju je muškarac zgrabio za kosu i glavom joj udarao o vrata automobila. Još jedan je razbio zadnje staklo automobila. Raičković je na Hitnoj pomoći pružena pomoć zbog nagnječenja vrata, razderotina na glavi i otečene ruke. Podnijela je prijavu policiji koja je uhapsila troje osumnjičenih. Prema pisanju Pobjede, napad je povezan sa njenim izvještavanjem i televizijskim istupima o poslovanju vlasnika firme i sudskim sporovima", piše na platformi.
Ana Raičković
Navodi se i da je Sindikat medija Crne Gore podsjetio da je Bećirović već ima istoriju ispoljavanja nasilja prema novinarima i da je istraga o prethodnim prijetnjama koje je član njegovog tima obezbjeđenja uputio novinaru 2019. godine okončana bez utvrđivanja kaznene ili prekršajne odgovornosti.
Na Platformi je istaknuto da se očekuju dalje radnje, brza i temeljna istraga o napadu, te da se odgovorni procesuiraju i kazne.
Stalna misija Savjeta Evrope je u izvještaju za ovu Platformu navela da je suđenje započelo 31. januara te da je tužilac ovo djelo kvalifikovao kao nasilničko ponašanje.
"Crna Gora naglašava ključnu ulogu slobode medija u demokratskom društvu i ostaje opredijeljena za daljju suradnju s Platformom na poboljšanju medijskog okruženja. Sloboda medija ključna je za funkcionisanje demokratskog društva, a Vlada Crne Gore posvećena je očuvanju nezavisnosti medija i stvaranju okruženja koje podržava siguran i nesputan rad novinara. Ulažu se stalni napori kako bi se unaprijedila sloboda medija i podržala sigurnost i dobrobit novinara kroz egfikasno sprovođenje nedavno usvojenih strategija i ažuriranog pravnog okvira", piše u pismu Stalne misije Crne Gore pri Savjetu Evrope.
