Birači će odlučivati o tome ko će zauzeti 200 mjesta u tamošnjem parlamentu, a izbori će biti održani 2. aprila.
Ključno pitanje uoči izbora je da li će petočlana koalicija, predvođena liderkom Socijaldemokratske partije Sanom Marin, uspjeti da dobije još jedan mandat za vršenje vlasti. Prema onome što govore ankete, to je sada veoma upitno.
Najveću podršku mogla bi imati Nacionalna koalicija
Naime, prema rezultatima posljednjih istraživanja, SDP, Centristička partija, Zelena liga, Lijeva alijansa i Švedska narodna stranka mogli bi imati zajedno nešto više od 45 odsto glasova.
Sa druge strane, najveću podršku mogla bi imati liberalno-konzervativna Nacionalna koalicija, koju predvodi nekadašnji vicepremijer Peteri Orpo, a koju u anketama favorizuje od 20 do 23 odsto birača.
Veliko je pitanje ko bi mogao biti drugi po snazi.
Naime, najsvježije ankete govore da i SDP Sane Marin i desničarska partija Finns imaju podršku od 18 do 20 odsto ispitanika.
Dominiraju teme finansija i javnog duga
Stoga, sada nije isključena ni solucija da Finska u aprilu dobije Vladu desnog centra, čiji bi ključni protagonist bili Nacionalna koalicija i Finns.
Uprkos krupnim pitanjima poput prošlogodišnje odluke Finske da pristupi NATO-u, te ruske agresije na Ukrajinu, koja ima velike refleksije i na tu skandinavsku državu, glavne teme u znaku kojih protiče kampanja su ekonomija i javni dug.
Navikli na neizvjesne izbore
Neizvjesni izbori u kojima često odlučuju brojke manje i od jednog procenta nijesu nesvakidašnja pojava.
Tako je nakon prošlih izbora Vladu sastavila SDP koja je dobila 17,8 odsto glasova, odnosno tek 0,3 procenata više od Finns, te 0,7 odsto glasova više u odnosu na Nacionalnu koaliciju.
Tada su, međutim, Centristička partija i Zelena liga takođe bili iznad 10 odsto, što će se ovog puta – sudeći po svim novijim anketama – teško dogoditi.
