„Govoriti o crnogorskom ćirilskom štamparstvu XV i XVI vijeka na Cetinju, u godini jubileja – 530 godina od štampanja Oktoiha, u gradu u kome gotovo svaki kamen ima svoje istorijsko značenje predstavlja čast i zadovoljstvo. Poznavati, odnosno koristiti se izumom štampe prije više od pola milenijuma jasan je pokazatelj da Cetinje s razlogom treba da nosi epitet prijestonice evropske kulture“, rekao je sinoć predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović na otvaranju izložbe „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ na Cetinju.
Prema njegovim riječima, ova vrijednost crnogorske kulture svjedoči o evropeizaciji crnogorskog naroda, s obzirom na to da je crnogorsko srednjevjekovno crnogorsko ćirilsko štamparstvo svojom autentičnošću, tj. strukturom i umjetničkim iskazom, s jedne strane, i prihvatanjem ideja humanizma i renesense, sa druge strane, slijedilo tadašnje glavne tokove evropske kulture.
„Upravo je ovdje, u svjetovnom i duhovnom sjedištu Crne Gore i crnogorskog naroda vizionarskom djelatnošću gospodara Đurđa Crnojevića i monaha – starca Makarija stvorena prva državna štamparija u Evropi, tj. ktitor je stao uz svog izdavača“, rekao je Jovović.
Izložba „Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka“ je, osim u crnogorskim gradovima, predstavljena i u inostranstvu, a jubilej 530 godina štampanja Oktoiha prvoglasnika iz 1494. godine je prvorazredni događaj za crnogorsku kulturu, podsjetio je Jovović.
„Izložba je ujedno i povod da se prisjetimo zajedničke, kako staroslovenske tako i hrišćanske baštine, koja je dominantno oblikovala kulturno-jezički habitus crnogorskog naroda. Zahvaljujući djelatnosti ovih slovenskih svetitelja i prosvetitelja, te njihovih učenika, tj. sljedbenika, slovenski jezik je postao jedan od službenih, odnosno sakralnih jezika, uz grčki i latinski, tadašnje jedinstvene hrišćanske crkve, koji je sa svojim autentičnim pismima, glagoljicom i ćirilicom, bio raspostranjen kod Zapadnih, Istočnih i Južnih Slovena, a što je bilo od presudnog značaja za razvoj dalje pismenosti među slovenskim narodima“, naveo je on.
U tom kontekstu, kako dodaje, žele da apostrofiraju činjenicu da među slovenskim narodima samo Česi, Hrvati, Crnogorci i Ukrajinci imaju inkunabule, što je bitan indikator kulturnih domena naših predaka.
Gradonačelnik Cetinja Nikola Đurašković takođe je izrazio zadovoljstvo zbog okupljanja „u čast plemenite misije koja je vjekovima predstavljala čuvara identiteta i neugasivo ognjište crnogorske duhovnosti.“
„Neću biti subjektivan ako istaknem da posebno mjesto u toj misiji pripada Cetinju, gradu čija bogata istorija svjedoči o odlučnosti i nepokolebljivosti naroda da postojano brani svoju slobodu i istovremeno širi pismenost i znanje. U vremenu osvajačkih pohoda Osmanlija, naš narod se hrabro suprotstavljao neprijatelju boreći se ne samo oružjem za slobodu i dostojanstvo, već i perom koje je predstavljalo sredstvo za odbranu prava na slovo, prava na zapis i, konačno, prava na vlastitu istoriju“, podsjetio je Đurašković.
Tako je, kaže, u srcu crnogorske države, prije više od pola milenijuma, osnovana prva državna štamparija u cijelom svijetu – slavna štamparija Crnojevića u kojoj je štampana prva knjiga na slovenskom jeziku i prva u nizu mnogih koje će vjekovima pronositi snagu naše kulture.
„Oktoih prvoglasnik bio je svjedočanstvo duhovne snage Crne Gore, snage koja se opire vremenu, nepravdi, nasilju i uništenju, dok je naše Cetinje postalo mjesto gdje su knjige značile slobodu, dostojanstvo i identitet“, rekao je Đurašković.
Podsjetio je i da je bogato nasljeđe crnogorskog srednjevjekovnog ćirilskog štamparstva bilo rasuto daleko van granica naše domovine.
„I u tom kontekstu, želim da istaknem izvanredan rad Matice crnogorske, koja je okupila fragmente tih knjiga i simbolično započela proces vraćanja naše kulturne baštine. Zato, želim da izrazim posebnu zahvalnost autorskom timu koji čine prof. dr Božidar Šekularac, prof. mr Suzana Pajović i generalni sekretar Matice crnogorske Ivan Ivanović, koji su svojim trudom i posvećenošću doprinijeli organizaciji izložbe, koja će služiti kao trajni podsjetnik na domašaje štamparskog nasljeđa Crne Gore i bogatu istoriju našeg naroda“, rekao je Đurašković.
Posjetioce izložbe pozdravio je riječima knjaza Danila: „Ako bude Crne Gore – biće i slova“.
