Složićeš se da nema bolje podloge od predavanja ovog stručnjaka, da nam predstavi ovaj svijet i makar nam ga malo približi, pa se nadam da ćeš do kraja ovog blog posta imati dobru osnovu da dalje istražuješ o metaverzumu, jer kako Din kaže, budućnost je ovdje 🙂
Meta svijet
Vjerujem da te, kao i mene, riječmetaasocira najviše na kompaniju Meta, iliti donedavno svima poznatu kompaniju Facebook, ali da li je metaverzum samo jedna kompanija koja je promijenila naziv, ili nešto više od toga?
Ako sam do sada i kreirala neku sliku o ovom svijetu, bilo je to kroz filmove naučne fantastike, kao Tommorowland, i djelovalo je da je sve to samo mašta, i zaista, prema Dinu, to jeste bila mašta kreativaca, ali ono što je zanimljivo jeste da se tehnologija razvila toliko da nam dopušta da u nekom obliku danas pristupimo toj mašti.
Pa šta je to metaverzum?
Jasno ti je da ne živimo u “ravnom” svijetu, ali da nas je dosadašnja tehnologija ograničila da su informacije koje dnevno konzumiramo “ravne”. Zašto? Jer ih dobijamo skrolujući kroz drušvene mreže, preko naših uređaja koji su upravo ravni, i naše iskustvo je time i ograničeno.
Tu je upravo i glavna razlika kada govorimo o metaverzumu. Meta svijet bi predstavljao mogućnost da udjemo u virtualno okruženje (virtual environment)i pristupimo informacijama ili da te informacije dovedemo u fizički svijet, ako govorimo o proširenoj realnosti (augmented reality).
Sada ti je sigurno i dalje sve konfuzno, pa ću pokušati da navedem 2 primjera kompanija koje su iskoristile prednosti tehnologije i meta svijeta, i omogućile svojim korisnicima da njihove proizvode iskuse na što realniji način.
#1 IKEA
Ako se do danas nikad ne bismo usudili da kupimo namještaj bez metra kojim ćemo izmjeriti prvo krajeve naše prostorije, pa onda otići u prodavnicu i tražiti krevet sa tačno zapisanim dimenzijama, sada je došlo vrijeme da se to mijenja.
IKEA koristi prednosti nove tehnologije, i omogućava svojim korisnicima da kroz aplikaciju Placeis koriste mogućnosti proširene realnosti, snime svoj prostor, a onda i vizuelizuju kako bi se određeni namještaj uklopio u njihovom prostoru u realnim dimenzijama. Dosta dobro rješenje, zar ne?
#2 Nike
Kompanija Nike je iskoristila mogućnosti proširene realnosti i razvila aplikaciju Nike Fit preko koje je moguće da skeniraš svoja stopala kako bi na precizan način utvrdio/la svoju veličinu. Sa druge strane, kompanija omogućava svojim korisnicima i da uđu u virtuelni svijet kako bi iskusili razne korake proizvodnog procesa ovog brenda i razumjeli kako i gdje se sve kreira.
48 sati u meta svijetu
Da bi se iskusila virtuelna realnost, potrebno je iskoristiti tehnologiju, a to su trenutno VR naočare, čiji proizvođači preporučuju da se koriste u ograničenom vremenskom roku, sa pauzama, te da se ne koriste u vozilima koja se kreću.
Medjutim, Din je odlučio da sve te preporuke zanemari i provede 48 sati u virtuelnom svijetu, te jede, spava, ali i uradi tetovažu, vozi karting, i šeta po krilima aviona u letu.
Iako su proizvodjači VR naočara mislili da Din neće biti živ nakon ovog eksperimenta, mi makar danas znamo da je fizička bol tetoviranja manja dok si u virtuelnoj realnosti, a da zamisliš cjelokupnu sliku eksperimenta, predlažem da pogledaš kratak video ovdje.
Učenje kroz kreiranje
Za kraj, kako Din kaže, da bismo došli do današnjih VR naočara, koje se mogu koristiti bez dodataka koji trebaju da su priključeni negdje, kreirao se veliki broj naočara koje su bile čudnog izgleda, neudobne, ali koje su ipak bile jako bitan dio razvojnog procesa.
Tako su i današnje VR naočare vjerovatno dobra osnova za neku još bolju kreaciju koja će se razviti u narednih 5 godina.
I dok možemo greškama nazvati to što je kreirano ranije, možemo i promijeniti perspektivu i reći da je to bio neophodan proces učenja, koji je doveo tehnologiju do tačke gdje se sada nalazimo.
Slično je tako i sa nama i našim iskustvima. Dok učimo ili kreiramo nešto, pravimo greške, ali važno je da znamo da su greške sasvim u redu, dok god učimo nešto iz njih i usavršavamo se na taj način.
Sigurno ćeš se pitati zašto nas onda škola ne ohrabruje da ih pravimo, ali na to u ovom trenutku teško možemo uticati, dok svoju perspektivu možemo promijeniti i ohrabriti se da pravimo greške i kroz njih rastemo!
Din Džonson – konsultat, govornik i kreator budućnosti
Din Džonson (Dean Johnson) je dakle britanski konsultat u oblasti dizajna, tehnologije i inovacija i predsjednik strukovnog međunarodnog udruženja dizajnera.
Osim govora na našoj konferenciji, do sada je više od 250 puta bio glavni govornik (keynote speaker) na raznim konferencijama iz različitih industrija širom svijeta, pretežno na teme tehnologije, marketinga, zabave i auto industrije.
Din je i mentor u okviru Britanskog modnog savjeta (British Fashion Council), a ima i višegodišnje iskustvo u radu sa startapovima kao mentor programa Startup Sesame i ambasador Evropske startap nagrade za mobilnost.
Kako je po struci dizajner, napisao je knjigu “Digital Publishing: The Next Steps” koja se nalazi u 20 najprodavanijih knjiga u oblasti dizajna.
Znaš već njegovo zalaganje za metaverzum, na konferenciji je obećao da naredne godine možemo očekivati da će letjeti kroz publiku, te ga sa pravom možemo zvati kreatorem budućnosti, a ukoliko želiš više da se informišeš o Dinu možeš posjetiti njegov sajt.
