Nakon više godina neizvjesnosti, kraj pandemije je konačno na vidiku i život se vraća u normalu. Ovo znači da smo vidjeli relativno manje tehnoloških inovacija koje su imale cilj da suzbiju koronavirus, ali i više inovacija koje su trebale da poboljšaju druge aspekte našeg života. Sve ovo čini da očekujemo bolje, sretnije i radosnije sjutra.
Prošle godine smo mogli da vidimo brojne zanimljive inovacije i napretke na polju tehnologije, a ovdje smo izdvojili samo neke od njih.
Sudar sa asteroidima i olakšano putovanje avionom
Niko ne može da čuje vrisak u svemiru. Isto tako, niko ne može da čuje ni kako se, 11 miliona kilometara daleko od planete Zemlje, NASA-ina sonda sudara sa asteroidom pri brzini od 22,530 kilometara na čas. Taj sudar nismo čuli ni mi, ali vjerujemo NASA-i na riječ kad je proglasila svoju misiju uspješnom.
Cilj NASA-inog tzv. DART eksperimenta je bio da testira koliko bi sudar svemirske letelice mogao da promijeni putanju asteroida. DART eksperiment je pokazao jednu bitnu stvar. Kad bi asteroid išao ka planeti Zemlji, slična misija bi mogla da mu promijeni putanju, time eliminišući prijetnju po čovječanstvo.
A sad, natrag na planetu Zemlju i naša nešto skromnija vozila, jer sljedeći izum je nastojao da olakša putnicima letove avionom. Na aerodromu, najzastupljeniji način da putnik dođe do informacija vezanih za svoj let je da gleda u udaljen, ogroman ekran i čkilji očima tražeći informacije.
Startup sa nazivom Misapplied Science nastoji da to promijeni i prvi koraci su već napravljeni. Na aerodromu Detroit, posebna instalacija pokazuje putniku informacije posebno prilagođene za njegov let. Kada putnik pogleda u ekran, vidi samo informacije vezane za njegov let. Štaviše, više osoba mogu da gledaju u isti ekran i svako od njih će vidjeti informacije samo za svoj let.
Kako taj sistem funkcioniše? Pikseli ovakvog ekrana mogu da svijetle u 18,000 pravaca. Sve što putnik treba je da skenira svoju kartu u aerodromskom terminalu i ekran će da ga opazi i u njegovom pravcu pokaže informacije samo za njegov let.
Antitijela za imunokompromitovane i slušni aparati s fitnes senzorima
Naravno, COVID-19 još uvijek nije otišao i postoji potreba da se pruži zaštita ljudima s kompromitovanim imunim sistemom. Jedan takav izum se našao i na TIME spisku najboljih otkrića 2022. godine.
U pitanju je EVUSHELD, prvo antitijelo za prevenciju zaraze od korone koje je dugotrajno i dozvoljeno davati ljudima sa kompromitovanim imunim sistemom. Širom svijema, ljudi sa kompromitovanim imunim sistem su prošle godine dobili pristup antitijelima koja ih mogu zaštiti od koronavirusa.
Sljedeći izum tiče se pomagala za sluh. Nažalost, mana mnogih slušnih aparata jeste to da su staromodni i neinovativni. Proizvođač slušnih aparata Phonak je proizveo slušni aparat koji je sve samo ne to. Audéo Fit je slušni aparat potkovan vještačkom inteligencijom, trakerima za fitnes, i mnogim drugim poboljšanjima.
Štaviše, Phonakov Audéo Fit je prvi komercijalno dostupni slušni aparat sa senzorom za otkucaje srca. Uz to, senzori ovoga uređaja kupe i podatke vezane za fizičko zdravlje, kao što je to broj koraka, nivo fizičke aktivnosti i pređena udaljenost. Sve u svemu, nije teško vidjeti kako će ovaj uređaj napraviti pozitivnu promjenu u životu mnogih ljudi.
AI koji generiše slike
Kompanija za razvoj vještačke inteligencije, OpenAI, već neko vrijeme radi na razvoju modela vještačke inteligencije za tumačenje i generisanje pisanih tekstova. Najskorija verzija toga programa, GPT-3, može da prevodi tekst, piše eseje, odgovara na pitanja i slično.
Drugi veliki projekat na kojem OpenAI radi je DALL-E, program koji na osnovu tekstualnog inputa generiše slike. Na primjer, korisnik može da napiše upit na engleskom koji kaže „mačka koja surfuje i pije sok od narandže“[1] , i DALL-E će upravo takvu sliku da kreira. Mašta može svašta, a vještačka inteligencija joj u ovom slučaju pomaže.
Ove godine, DALL-E je napravio dva ozbiljna postignuća. Prvi je taj da je napravljena nova verzija programa, DALL-E 2. U poređenju sa svojim prethodnikom, DALL-E 2 je brži, jednostavniji i proizvodi realističnije slike. Drugo postignuće je to da je DALL-E 2 sad izašao u otvoreno beta testiranje, što znači da može da ga oproba i koristi bilo ko, bez potrebe za posebnim prijavljanjem i čekanjem.
A DALL-E 2 nije jedini takav projekat. Ove godine objavljen je i Stable Diffusion, a u otvorenu betu je ušao i Midjourney. Naravno, njihovi modeli vještačke inteligencije i dalje nijesu savršeni i mogu biti mnogo bolji. Uzbuđeni smo što će timovi koji stoje iza ovih divnih projekata nastaviti da ih razvijaju.
Šta možemo očekivati u 2023. godini?
Mark Zakerberg nas je 2021. godine iznenadio najavom Metaverzuma, koji suštinski treba da promijeni Facebook kao kompaniju. Facebook postaje „Meta“, a fokus je stavljen na tzv. metaverzum. Metaverzum predstavlja mrežu 3D virtuelnih svjetova koji se pretapaju u stvarni svijet. U metaverzumu ćemo moći da idemo u školu ili na posao, da prisustvujemo koncertima i još mnogo toga.
Budući da je baziran na virtuelnoj i proširenoj stvarnosti, bilo je i za očekivati da će prošle godine fokus biti baš na razvoju tih tehnologija. Naravno, Meta nije jedina kompanija koja je radila na metaverzumu. U 2022. godini smo vidjeli nevjerovatne inovacije koje su se ticale metaverzuma iz muzičke, modne, pa čak i gejming industrije. Zamah je bio tako snažan da je riječ metaverse bila kandidat za riječ godine.
Svakako, Metaverse se nije pokazao onako kako je Mark Zakerberg to predviđao. Ipak, bitno je zapamtiti da je metaverzum i dalje u najranijim fazama razvoja i potrebne su godine da bi se metaverzum potpuno izgradio. U svakom slučaju je uzbudljivo gledati nove tehnologije kako se razvijaju, posebno kada imaju potencijala da prodru u svaki dio našeg života.
Sa nadahnućem iščekujemo 2023. godinu i držimo otvorene oči za sve inovacije koje nas čekaju u njoj. Naše je da na najbolji mogući način iskoristimo svaki trenutak koji nam predstojaća godina donosi.
Ovaj članak dio je društveno odgovornog poslovanja kompanije doMEn, koja godinama ulaže napore da internet i nove tehnologije približi crnogorskom društvu, a posebno mladima. Tokom 2019. godine kompanija je pokrenula i portal www.stemedukacija.me, na kojem se možeš informisati o svim besplatnim prilikama namijenjenim mladima koje doMEn stvara u Crnoj Gori.
