Od predstojećih izbora u SAD u velikoj mjeri zavisi da li će Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) nastaviti svoje djelovanje sa ili bez svog najvećeg saveznika i donatora - Amerike. Ukoliko se u Bijelu kuću vrati Donald Tramp, postoji velika mogućnost da SAD izađu iz ove organizacije i samim tim prestane da je finansira, objavio je posljednji Health Misinformation Monitor, portal koji se bavi razotkrivanjem zabluda u oblasti javnog zdravlja.
Nesuglasice ove UN organizacije sa Trampovom administracijom započele su 2020. godine kada je SAD privremeno suspendovala finansiranje SZO i inicirala proces da se SAD isključi iz njenog članstva. Razlog za to je kasna reakcija na COVID virus, kao i pretjerano vjerovanje i okretanje Kini u situaciji najveće zdravstvene krize u 21. vijeku.
Naime u prvim mjesecima 2020, kineske vlasti su tvrdile da se radi o virusu koji se može kontrolisati i da nema dokaza o prenosivosti virusa sa čovjeka na čovjeka vazdušnim putem. SZO je hvaleći posvećenost i transparentnost kineskih vlasti ponavljala ove informacije i oklijevala da proglasi "hitan slučaj ugroženosti javnog zdravlja međunarodnih razmjera". Time je propušteno dragocjeno vrijeme da se formira jaka prva linija odbrane protiv internacionalnog širenja virusa koje je uslijedilo.
Tadašnji japanski potpredsjednik Vlade i ministar finansija Taro Aso, SZO je zbog bliskih odnosa sa Pekingom, nazvao Kineskom zdravstvenom organizacijom, a Donald Tramp je reagovao pomenutim konkretnim koracima – obustavljanjem finansiranja i prijetnjom isključivanjem iz članstva. Bajdenova administracija je te izmjene ukinula 2021. godine, ali potencijalna promjena vlasti u SAD vratila bi ovu temu na sto.
Sa SAD bi otišao najveći finansijer SZO
U ovom trenutku, ali i godinama unazad (sa izuzetkom 2020), SAD najviše doprinosi budžetu ove globalne zdravstvene institucije. U 2022/23. kroz zvaničnu članarinu i dobrovoljne donacije ova država je SZO-u uplatila više od 1,2 milijarde dolara.
Kina u ovom trenutku ne doprinosi značajno budžetu SZO, ali ti iznosi rastu – od 86 miliona dolara prije 5 godina, do 157 miliona u periodu 2022/23. Imajući u vidu trzavice sa SAD, uticaj Kine u ovoj organizaciji raste - što zbog kineske inicijative da proširi svoj globalni uticaj i na zdravstveni sektor, a što zbog potrebe SZO da dugoročno obezbijedi stabilan budžet.
Problemi sa budžetom
U maju ove godine SZO je pokrenula novi investicioni ciklus kako bi obezbijedila veće prihode i ispunila svoj cilj da do 2030. godine u svom budžetu ima 50 posto „sigurnih“ prihoda, koji dolaze od članarina zemalja članica. To bi umanjilo zavisnost SZO od filantropskih organizacija i dobrovoljnih donacija država, koje u ovom trenutku čine više od 80 odsto SZO budžeta. Kada se o dobrotvornim organizacijama radi, ubjedljivo najveće učešće (88 odsto svih filantropskih uplata) ima Fondacija Bil i Melinda Gejts - 830 miliona dolara u 2022/23. godini.
Problem kod dobrovoljnih donacija je što se radi o specijalizovanim fondovima, kojima SZO uglavnom nema slobodu upravljanja niti odlučivanja, već donatori odrede za koji program ili kampanju, u kom dijelu svijeta i u kom vremenskom okviru donirani novac treba plasirati. Iz tog razloga, ova organizacija ne može da postavi globalnu zdravstvenu agendu i mora da se bori za novac bogatih filantropa, a trebalo bi da je obrnuto, da organizacija koja ima nadležnost da se bavi javnim zdravljem i sama određuje zdravstvene prioritete, smatra Lawrence Gostin, direktor SZO centra za saradnju u oblasti nacionalnog i globalnog zdravstvenog prava (ovaj centar pruža tehničku saradnju SZO u primjeni ciljeva i jačanju kapaciteta u SAD).
Da li je ključan zdravstveni aspekt ili finansijski interes
Kelly Lee, profesor javnog zdravlja na Simon Fraser univerzitetu i autorka knjige o SZO, smatra da je dobro što ima dobrovoljnih donacija, ali se postavlja pitanje legitimiteta i odgovornosti ako je jedan donator, poput Fondacije Bila Gejtsa, toliko dominantan. Pozivajući se na narodnu izreku „ko plaća frulaša, određuje i melodiju“, ukazuje na problem da donatori koji popunjavaju budžetske rupe smatraju da su njihovi prioriteti oni pravi. "Ja želim da vjerujem da imaju najbolje namjere".
Profesorka Lee dodaje da je to realan problem i da ako u ovom trenutku ne može drugačije „onda se mora uložiti više napora da se u diskusiju i odlučivanje uključe i oni na koje će ta odluka da utiče“. Ona kaže da mora da se počne sa iskrenom diskusijom šta nam je potrebno od jedne globalne zdravstvene organizacije u 21. vijeku. SZO je formirana 1948. godine, kako bi riješavala zdravstvene probleme iz posljeratnog perioda. Svijet se potpuno izmijenio od sredine 20. vijeka, pa bi i SZO trebalo da se prilagodi.
