Deboto će me destregat abandonavanje bokeškoga govora i rabija me vata što će se perfin uštuvat. Kada bi pokušao da na standardizovani književni govor ‘prevedem’ glasilo bi: Zasigurno će me uništiti odbacivanje bokeškog govora i bijes me hvata što će se na kraju ugasiti.
Ovako ‘prevedena’ rečenica može šturo da djeluje i ne odslikava stvarnu, da tako kažem, punoću zaista lijepog i melodičnog govora koji je uvijek kako u Crnoj Gori tako i u bivšoj Jugoslaviji činio jezički prepoznatljivim područje Boke Kotorske.
Kao govornik bokeškog govora-dijalekta, koji je vrlo živ u Boki Kotorskoj smatram ga vrlo važnim kulturološko-jezičkim nasljeđem i to ne samo Boke već i rubnih područja zaliva, pa i Crne Gore.
Pitanje bokeškog govora koji je i dalje vrlo živ nije arhaičnost, kako se vrlo često tumači prilikom pučkih fešta po Boki Kotorskoj, kada tokom održavanja karnevalskih svečanosti pišemo optužnice za tradicionalno spaljivanje karnevala ili samo za pisanje satiričnog lista Karampana. To je živi govor koji predstavlja kulturnu baštinu kako Kotora, Boke Kotorske tako i cijele države kao dijalekat, govor ili pak i jezik, ali svakako dio jezika koji se govori u Crnoj Gori kako god ga zvali i ma čijim dijelom zvaničnih jezika Crne Gore ga možda pripisivali.
Smatram ga dijelom govornog identiteta Boke, te tako i Kotora i vrlo često i na društvenim mrežama izražavam negodovanje i nezadovoljstvo zašto se ili neznanjem ili nemarnošću ili iz bilo kog drugog razloga izostavlja njegovo korištenje i na zvaničnim sajtovima i stranicama/nalozima javnih ustanova čiji je osnivač Opština Kotor:
Radio Kotor, Muzeji Kotor, Turistička organizacija Kotora, Kulturni centar “Nikola Đurković”, kao stubovi očuvanja kotorske baštine i kulture, a i Crne Gore - Pomorskog muzeja u Kotoru, a znamo bar mi u Boki Kotorskoj da je i jezik pomoraca itekako naslonjen na bokeški govor.
Pitanje bokeškog govora koji je i dalje vrlo živ nije arhaičnost
Do kad će javne ustanove čiji je osnivač Opština Kotor / Municipality of Kotor od Muzeji Kotor, Kulturni Centar "Nikola Đurkovic", Radio Kotor pa do Turistička Organizacija Opštine Kotor/Tourism Organisation of Kotor zazirat, stiđet se ili voljom ignorisat naš kotorski odnosno bokeški govor ili dijalekat?
Ni etimološki, ni antropološki, ni etnološki, ni lingvistički ni filološki ni sociološki nemaju uporište za to:
- etimologija (lat. XVI. st. etymologia < grč. ἐτυμολογία: istraživanje istinskoga /izvornoga/ značenja riječi, prema ἔτυμος: istinski, pravi, stvarni; odatle etimon – τὸ ἔτυμον: pravo značenje riječi, iskonska riječ, a onda riječ ili korijen odakle se nešto izvodi), istraživanje »podrijetla riječi«
- antropologija (antropo- + -logija), znanost univerzalne predmetnosti, proučava čovjeka, njegovu povijesnu i geografsku raširenost, zakonitosti koje mu uvjetuju biološki i duševni razvoj, načela njihova međuodnosa te društvene i kulturne fenomene različitih ljudskih zajednica.
- etnologija (etno- + -logija: narodoznanstvo), znanost koja proučava ljudska društva i kulture; pritom kulturu definira kao naučeni način života povijesno određenih društava, koji tim zajednicama daje njihov specifični značaj. Etnologija se razvila iz susreta s drukčijim kulturama.
- jezikoslovlje (lingvistika), naučno proučavanje ljudskoga jezika, konkretnih (prirodnih) jezika u pojedinim zajednicama i jezične komunikacije. To je proučavanje znanstveno po tome što se temelji na promatranju, popisivanju, opisivanju, klasifikaciji i objašnjavanju jezičnih činjenica, a suzdržava se od toga da među tim činjenicama predlaže izbor ili preporučuje uporabu u ime estetskih, moralnih, vjerskih, političkih i sličnih načela.
- filologija (grč. φıλολογία: ljubav prema sadržajnu i umnu govoru), znanstveno proučavanje teksta. Glavno je sredstvo filologije poznavanje jezičnoga izraza i povijesti tekstova, pa je po tome ona disciplina koja se obuhvatno bavi i jezikom i književnosti.
- sociologija (socio- + -logija), znanost o društvu, osobito njegovoj strukturi i dinamici, u rasponu od odnosa među pojedincima i manjim skupinama do odnosa među društvima ili tipovima društava, odn. globalnoga društva.
Na društvenim mrežama uvijek se pozivajući na kulturu i tradiciju Kotora, a uvijek zapostavljajući govor /dijalekat/, zašto ne postoji uporište ni u tezi o standardizaciji jezika, jer mnoge naučne grane ni taj aspekat ne zanemaruju, tradiciju, govor, običaje, kulturu itd…
Može li svega toga biti bez baštinjenja kotorskog govora?
Tako ćemo u objavi na Muzeja Kotora naći: Novo u ponudi! „Ponesi nasljeđe” – svilena kravata i džepna maramica sa printom karte Boke Kotorske iz XVII vijeka koju je uradio Vinćenco Marija Koroneli, jedan od najpoznatijih kartografa Mletačke republike.
Ali nećemo naći #faculet, kao što umjesto "printom" nećemo naći štampom, a još manje mapom Boke Kotorske.
Tako ćemo u objavi Kulturnog centra "Nikola Đurković" naći: Prodaja ulaznica.... na dan predstave na biljetarnici, ali nećemo na biljetarnici naći #biljet ili eventualno karte, kako se vazda zbori u Kotor.
Tako ćemo se isto pozivati i na 500 godina tradicije Karnevala i kontinuitet Karampane od 1926. sa zaglavljem "zrcalo naravi bokeških", kao što ćemo se pozivat i na "Feštu nad feštama" kad se pozivamo na Bokešku noć.
Zar fešta nije odomaćena riječ u cijeloj Crnoj Gori baš iz Kotora i Boke Kotorske, iako etimološki ima dublje korijenje?
Kako misle ustanove kulture sačuvati kulturu, običaje, gastronomiju i sve te fešte bez kotorskog, odnosno bokeškog govora?
U krajnjem, kako misle za 10, 20 ili godina koliko izlazi Karampana ili traje fešta nad feštama pisat tu istu Karampanu ako se ne sačuva bokeški govor?
Kako ako već polovina stanovništva ne razumije pjesmu šjor Tripa Tomasa "Kotorski motiv", da ne pominjem savremene stvaraoce bez čijih pjesama nema kotorskih fešti.
Zar mislimo da će sve te tradicionalne manifestacije imati smisla kad zamre naš bokeški govor?
Zar mislimo da mogu počivati na samo dvije riječi kojih su nam puna usta: "tradicija" i "fešta"?
NEĆE, jer neće imati veze ni sa tradicijom ni sa feštama kakve jesu i treba da budu!
(Autor je građanski aktivista iz Kotora, na društvenim mrežama poznat i kao Dondo Jovo)
