Kako se navodi u saopštenju dostavljenom medijima, iako je Crna Gora Ustavom definisana kao država socijalne pravde, a domaćim i međnarodnim zakonodavnim okvirom obavezala se na poštovanje i dostizanje principa socijalne pravde, u praksi se gotovo svakodnevno srijećemo sa multidimenzionalnim problemima građana/ki u ostvarivanju njihovih prava.
“Socijalnu pravdu definiše više principa i elemenata koji se, u najkraćem, mogu svesti na pristup resursima, jednakost, participaciju, poštovanje garantovanih ljudskih prava, pravde i pravičnosti, uz uvažavanje različitosti među ljudima (zaštita od diskriminacije po svim osnovama). Sa ovim principima neraskidivo su povezani i borba protiv siromaštva, povećanje zaposlenosti u uslovima održivog i uređenog ekonomskog okruženja, unaprjeđenje mehanizama socijalne zaštite, solidarnost, ljudsko dostojanstvo, društvena kohezija, zaštita od svakog vida nasilja i iskorišćaavanja i brojna sa njima povezana prava i slobode, kao što su zdravstvena zaštita, pravo na obrazovanje, uslovi stanovanja i slično”, navode iz kancelarije zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
Jasno je, kako ističu, da se u svim pomenutim oblastima uočavaju manje ili više izražene nejednakosti, podjele i nedovoljno razrađeni planovi ili politike koje nijesu sprovedene u punom kapacitetu ili sa željenim rezultatima.
“Brojne preporuke institucije Zaštitnika, od kojih su neke i sistemskog karaktera, i dalje su neispunjene, a hiljade pritužbi građana koje prosječno dobijamo na godišnjem nivou, potvrda su da nas sve zajedno čeka još posvećenog rada na suštinskim reformama društva sa ciljem dostizanja socijalne pravde, kao temelja za stvaranje pravednog i održivog društva gdje svi članovi imaju priliku ostvariti svoj puni potencijal”, naglašavaju oni.
Napominju i da danas, kada se skreće pažnja na sve ove principe i oblasti u kojima je potrebno unaprijediti poštovanje standarda, ne smije se zaboraviti pozicija marginalizovanih i ranjivih društvenih grupa, koje su, kako tvrde, nerijetko i višestruko diskriminisane i koje teže dolaze ili uopšte ne uspijevaju ostvariti minimum potreba za dostojanstven život.
“Zapitajmo se danas u kakvim uslovima žive, sa kakvim problemima se suočavaju i kakve su mogućnosti našim sugrađanima/kama koji žive u zoni siromaštva (posebno ukazujemo na veliki broj djece koja su pogođena siromaštvom), osobe sa invaliditetom, pripadnici romske i egipćanske zajednice, nezaposleni, starije osobe, posebno u ruralnim oblastima bez adekvatnih primanja i načina privređivanja, žrtve nasilja u porodici, LGBTIQ osobe i td.
Prema njihovim riječima, svi relevantni podaci koji su saopšteni u kontekstu obilježavanja Dana socijalne pravde (kao što su broj siromšnih, broj korisnika materijalnog obezbjeđenja, nezaposlenih...) pokazatelj su i opomena svima, prvenstveno institucijama sistema, ali i biznis sektoru, nevladinim organizacijama i svim subjektima koji utiču na društveno-političke prilike, da je potrebno da unaprijedimo sprovođenje postojećih i razvijamo nove modele socijalnih politika za pravednije društvo koje će omogućiti ravnopravnost, bez obzira na socijalnu poziciju ili porijeklo.
“Eliminacija siromaštva, smanjenje nejednakosti, jačanje društveni kohezije i briga o najranjivijima, nijesu samo pitanje principa i djelovanja - poziv na akciju je i poziv na empatiju prema najviše ugroženima i prema onima koji imaju najmanje prilike da pristupe i raspolažu svim najvažnijim resursima društva.”, zaključuju iz Kancelarije Ombudsmana.
Svjetski dan socijalne pravde Generalna skupština Ujedinjenih Nacija ustanovila je 2007. godine s ciljem suzbijanja siromaštva, unaprjeđenja jednakosti, solidarnosti i dostizanja društva jednakih šansi za sve.
