Parkovi Dinarida – Mreža zaštićenih područja Dinarida organizovala je danas međunarodnu konferenciju pod nazivom “Integralno upravljanje rijekom Cijevnom, izazovi i perspektive”, navodi se u saopštenju Media Biro.
Cilj konferencije je kako navode razmjena znanja, iskustava i aktuelnih planova u cilju očuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti rijeke Cijevne, kao i unapređenja prekogranične saradnje. Rijeka Cijevna prolazi kroz dvije zemlje, Albaniju i Crnu Goru, i predstavlja značajno prirodno bogatstvo za obje države. Dio toka rijeke Cijevne u Crnoj Gori zaštićen je kao spomenik prirode i povjeren na upravljanje Opštini Tuzi.
Konferenciju je otvorio Zoran Mrdak, predsjednik Parkova Dinarida – Mreža zaštićenih područja Dinarida. Kako je istakao, ova organizacija se zadnjih 15 mjeseci godinu dana bavi pitanjima i izazovima zaštite i upravljanja rijeke Cijevne koja, kako je kazao, izvire u Albaniji I sa tokom od 57 kilometara spaja naše dvije države.
“Dio ove rijeke koji protiče kroz Crnu Goru je 2017. godine proglašen spomenikom prirode. Prije tačno šest mjeseci smo održali okrugli pod imenom “Izazovi i perspektive upravljanjem spomenikom prirode”. Tada smo došli do određenih zaključaka: rijeka Cijevna je unikatna i iz tog razloga je proglašena spomenikom prirode. Ona je svrstana u drugu kategoriju zaštićenih prirodnih dobara, što su prema IUCN kategorizaciji samo nacionalni parkovi, a činjenica da ukupno površine 89.1 odsto prostora spomenika prirode se nalazi u prvoj zoni zaštite, govori nam da je Agencija za zaštitu životne sredine izuzetno vrednovala ovaj prostor, ali time gotovo i stavila zabranu za korištenje kanjona u svrhu razvoja održivog turizma.
Kako je istakao, u zadnji šest mjeseci se nije desila gotovo ni jedna pozitivna promjena. Upravljač, u skladu sa Zakonom, nije formiran. Rijekom ne upravlja ni jedno sportsko ribolovno društvo, a saradnja sa Republikom Albanijom vezana za pitanja uticaja hidrocentrala je za sada bez konkretnih rezultata.
“I danas imamo problem. Od spomenika prirode nakon sedam godina od proglašenja dobili smo papirno zaštićeno područje, bez upravljanja. Ali recimo i Park prirode Zeta je danas bez upravljača u najvećem dijelu. I lokalne samouprave koje su iskazale spremnost za proglašenje novih zaštićenih, pod uticajem lokalnih zajednica koje imaju negativan stav prema zaštićeni područjima, ne razvijaju zaštićena područja koja su im povjerena. Ovim pitanjem se kroz intenzivnu saradnju trebaju baviti resorna ministarstva I lokalne samouprave uz maksmimalnu komunikaciju sa građanima.
Zajedničko bogatstvo Albanije i Crne Gore je upravo rijeka Cijevna, kazao je Sead Sadiku iz Agencije za vodne resurse Albanije.
“Glavni cilj integralnog upravljanja rijekom Cijevnom je od velikog značajan u očuvanja ovog resursa. Nije lako upravljati ovako veliko rijekom, koliko brinemo o njenoj sadašnjosti toliko gledamo i daleko u budućnost. Pogotovo kada govorimo o zaštićenom sjevernom području, kroz koji dajemo dobar podsticaj razvoju turizma i ekonomije. U duhu međuinstitucijalne saradnje, nadam se da će se dobre prakse i saradnja nastaviti”, kazao je on.
Nužno je naći model kako bi se u bliskoj budućnosti obezbijedila adekvatna upravljivačka struktura područja rijeke Cijevne, smatra Hasan Hadziablahović, iz Sekretarijata za urbanizam Opštine Tuzi.
“Ta upravljačka struktura podrazumijeva određene organe, sa posebnim akcentom na organe koji bi radili na terenu. Potrebna je određena služba zaštite koja bi imala rendžere koji bi radili nadzor na zaštičenim područjima. Možda je to trenutno i najveći izazov – na terenu nemamo dovoljno kapaciteta. Sada već imamo definisan jedan nacrt plana upravljanja koji je i dalje samo u formi nacrta, a koji ima jasnu viziju plana očuvanja zaštićenih područja”, rekao je on.
Saglasna sa njim je i Milica Kandić predstavnica Parkova Dinarida, koja je takođe napomenula da je uspostavljanje upravljača rijekom Cijevnom gorući problem.
“Danas na terenu nema niko ko čuva rijeku, upravlja ribljim fondom i štiti prirodne vrijednosti zbog kojih je Cijevna proglašena zaštićenim područjem. Ono što je od velikog značaja jeste komunikacija i saradnja između, kako institucija na lokalnom nivou, tako i institucija na državnom nivou. Tu prije svega mislim na uključivanje opštine Tuzi u procese koji se vode na državnom nivou, a odnose se na rad zajedničke tehničke radne grupe koja je formirana u cilju zajedničkog upravljanja rijekom Cijevnom Crne Gore i Albanije”, zaključila je ona.
Rijeka Cijevna je dom za veoma bitne biljne i životinjske vrste, te je prepoznata je kao veoma bitno područje za ptice, naglasila je Aleksandra Stijović iz Ministarstva ekologije, održivog razvoja I razvoja sjevera.
“U upravljanju ovim područjem postoji brojni izazovi i rizici, među kojima je i veoma izraženo zagađenje vode i nekontrolisana urbanizacija. Naša dužnost je da sprovedemo adekvatne mjere zaštite i očuvanja ovog prirodnog dobra. Cijevna nije samo priodni resurs, ona je prostor za rekreaciju, edukaciju i istraživanje. Njena ljepota i značaj inspiracija je za nas I nastojimo da što bolje očuvamo ovaj prirodni dragulj”, kazala je ona.
Konferencija se organizuje u okviru projekta: Doprinos efikasnijem upravljanju spomenikom prirode Kanjon Cijevne koji je finansijski podržan od strane Partnerskog fonda za kritične ekosisteme – CEPF i Birdlife International.
