Najbolji savremeni književnici iz svijeta i regiona, savremeno književno stvaralaštvo kroz filmske i pozorišne poetike, kao i audio forme biće predstavljeni na Međunarodnom festivalu kratke priče ‘Odakle zovem’ koji će trajati od 2. do 5. jula.
Đukić je istakla da je Festival 'Odakle zovem' nastao sa idejom da, ta gotovo materijalizovna forma ljudskog djela, koja je opet krhka sasvim i prolazna, u smislu toga da i ‘knjiga gori’,odnosno da knjiga može da nestane, ipak kroz razne forme opstaje, ali da osjećamo svi da ona nekako mijenja svoju poziciju, da dolazi u neki plan života koji više nije isti kao, možda, prije svega par godina.
- Alberto Mangel u svojoj sjajnoj knjizi 'Biblioteka noću' opisuje tu smjenu fenomena ili mita Vavilonske kule, koja nas je pomutila, u smislu razumijevanja, pa i dan danas pokušavamo da objasnimo jedni drugima šta govorimo i o čemu govorimo. Drugi veliki mit je Aleksandrijska biblioteka koja, kako on kaže i danas gori. Mislim da je ta metafora veoma interesantna, da to 'gorenje biblioteke' koje mi svi, negdje, imamo na umu kada se pomene taj mit o Aleksandrijskoj biblioteci, zaista negdje intenzivno gori i mi stalno razmišljamo o tome šta je u tom požaru opstalo, odnosno šta uspijavamo da iznesemo iz tog strašnog požara. To govorim zbog toga što mi se čini da obzirom na okolnosti u kojima živimo i ako pominjemo nešto što se zove globalna ekonomska kriza, nešto što je zaista, gotovo, duh ovog vremena, moarmo misliti na to kako se uspostavlja red veličina, pozicija onoga što se naziva stvaralaštvo – pojasnila je Đukić.
Ona je istakla da mi danas prisustvujemo nečemu što je druga vrsta percepcije književnosti u odnosu na samu knjigu kao predmet.
- Knjiga danas postoji u elektronskim formama, na internetu itd. Mislim da treba da budemo spremni da se to dešava. Ne treba da zatvaramo oči, a ne treba ni da ne idemo u susret tom drugom mediju koji se pojavljuje – kazala je Đukić.
Ona je navela da je ove godine na festivalu zastupljeno mnogo više poezije, mnogo više pjesnika u programu.

Ona je navela da na festivalu žele da promovišu i Antologiju u prevodu na albanski jezik (Antologji e poezise malazeze). To je antologija crnogorske poezije koju je priredio i preveo Dimitrov Popović.
Kada je u pitanju program festivala, drugog dana festivala, jedan od gostiju će biti pjesnik Tomaž Šalamun, dok će festival otvoriti tema koja je vezana za stvaralaštvo Lordana Zafranovića. Među učesnicima će se po treći put naći i Tes Galager. Program posvećen dramskom stvaralaštvu ‘Drama, dramatizacija, dramaturgija’ će voditi Bojan Munjin, pozorišni kritičar, a učestvovaće Ljubomir Đurković, Radmila Vojvodić, Goran Ferčec, Boris Liješević, Božo Koprivica i Teofil Pančić. Veoma zanimljiv program pod nazivom ‘Bez velikih riječi, molim!’, kojim će se predstaviti autori novih romana i knjiga, na programu je trećeg dana festivala. Na njemu će učestvovati Predrag Lucić, Faruk Šehić, Sreten Ugričić, Goran Ferčec. Potom će uslijediti koncert Damira Avdića pod nazivom ‘Mein Kaptal’. Posljednji dan festivala je rezervisan za dodjelu nagrada za najbolju kratku priču.
- Mi smo ove godine htjeli festivalu da damo slogan, koji smo nazvali ‘Nostalgija za horizontom’. Mislim da je ovogodišnji program veoma sadržajan. Očekujem da će biti dosta publike. Većina programa će se odvijati ispred knjižare ‘Karver’, dok će jedan dio biti u CNP-u – kazala je Đukić.
Producent Sehad Čekić je kazao da je festival u ove četiri godine postao prepoznato mjesto okupljanja, saradnje, svojevrsno sklonište u periodu kada se samo govori o politici i finanasijskim krizama.
- To je uspio usljed nevjerovatnog angažmana cijele ekipe okupljene oko festivala i uz podršku mnogih
PR Plantaža Marija Rajković je istakla da joj je zadovoljstvo što su partneri knjižari Karver u ovakvom značajnom projektu.
- Smatram da je jedan ovakav festival, prije svega, promijenio sliku kulturnih dešavanja grada Podgorice. Mi u kompaniji 13. jul Plantaže, smatramo kulturu jednom od strateških resursa našeg društva. Međunarodna nagrada ‘Vranac 2012 - Najbolja kratka priča’, nastala je prije svega sa idejom i potrebom da se na jedan nov način promoviše savremeno stvaralaštvo regiona. Tako je i ove godine 15. marta, raspisan međunarodni konkurs, koji je zatvoren 15. aprila, a 595 priča je pristiglo na konkurs od kojih je 512 zadovoljilo propozicije. Autoru najbolje priče će 5. jula u Šipčaniku biti uručeno priznanje – kazala je Rajković.
