Problemi se, kako kažu malinari, ponavljaju iz godine u godinu i uvijek se ide na njihovu štetu. Bjelopoljski malinari ističu da su ove godine usljed obilnih i svakodnevnih kiša dodatno ugroženi i stoga traže pomoć od nadležnih u lokalnoj upravi i državi.
„Stanje u malinarstvu je krajnje alarmantno“, kaže malinar i predsjednik Udruženja "Malina Polimlja" Andrija Delić.
On ističe da je prošlu sezonu pratio niz problema, od količine roda koji je ispod prosjeka po hektaru, do problema sa izvozom uslovljenim krizom uUkrajini.
„Nekako je to prošlo, istina uz dosta muka i odricanja... Ove godine sve očekuju još manji prinosi zbog nepovoljnih vremenskih uslova. Imamo gotovo svakodnevno kišu koja ni u kom slučaju ne pogoduje jagodičastom voću. Ogroman broj malinjaka zahvatila je plamenjača zbog svakodnevnih temperaturnih razlika. U toku dana imamo temperaturne oscilacije i do dvadeset stepeni razlike. Sa druge strane, velika količina vlage u zemljištu pogoduje razvijanju i širenju zaraznih bolesti, kao što su didimela i siva trulež“, kaže Delić i dodaje da je gotovo nemoguće preduzeti mjere kojima bi zaštitili maline od tih bolesti, jer su padavine svakodnevne, a zbog toga će najvjerovatnije rod podbaciti i do 70 odsto.
„Sad će i otkupna cijena biti problem. Otkupna cijena u Srbiji, od koje zavisi i cijena roda malina kod nas, ne obećava ništa dobro. Zbog zaostale maline u hladnjačama, početna cijena je niska. Poznati hladnjačar u Arilju DOO "Stanić" počeo je sa 200 dinara za kilogram maline vilamet, što je 1,70 eura. Cijena berbe se kreće od 0,8 do 1 euro, a ulaganja su bila velika zbog poskupljenja đubriva za 300 odsto, zaštitnih sredstava 200 odsto i radne snage za 100 odsto“, navodi Delić.
Smatra da država i lokalna samouprava moraju reagovati i finansijski pomoći ovu granu poljoprivrede da prebrodi krizu.
„Imali smo obećanja od Ministarstva poljoprivrede i premijera Dritana Abazovića da će pomoći da se ublaže problemi prošlogodišnje berbe, ali to je zasad ostalo samo na obećanjima. Nadam se da će realizovati obećano i koliko-toliko pomoći malinarima u prevazilaženju teške situacije. Država mora imati ozbiljnu strategiju razvoja poljoprivrede, koju će osmisliti eminentni stručnjaci u saradnji sa poljoprivrednicima, a ne NVO profiterima (čast malom broju), kojima je samo bitno da uzmu novac od projekata, a poslije ni od novca ni od projekata nema ništa“ ističe Delić.
Malinar iz sela Prijelozi Draško Mihailović kaže da je prvi problem loš rod jer su neprestano lile kiše, a u nekoliko navrata padao je i grad, te da se na to nadovezuju problemi sa cijenom i otkupom.
„Opština i država moraju pomoći kako bismo mi malinari nastavili da se bavimo ovim poslom“, ističe Mihailović.
