Izmjenama ovog propisa, prema sugestijama NVO sektora, trebalo bi da se, između ostalog, stane na put praksi da funkcioneri uoči izbora iz državnih institucija pozivaju na glasanje za određenu partiju i da projekte plaćene iz državne kase koriste za promociju. Deklarativno, i opozicija i vlast podržavaju stvaranje fer uslova u borbi za mandate, ali ipak ostaje da se vidi da li će se funkcionerskoj kampanji zaista stati na kraj, piše Dan.
Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević smatra da Crna Gora više od tri decenije boluje od zloupotreba funkcija u toku izbornih kampanja. Prema njegovoj ocjeni, iste startne pozicije u izbornoj trci trebalo bi da su svima u interesu, jer nikome nije zagarantovano da će uvijek polaziti sa pozicije vlasti.
– Sigurno da partijama koje su sada dio vladajuće većine sada ne bi odgovarala zabrana da se funkcionerima ograniči djelovanje sa te pozicije u toku izborne kampanje. U susret lokalnim izborima u Nikšiću i Herceg Novom svakodnevno svjedočimo tim zloupotrebama, pa u Nikšiću imamo asfaltiranje i otvaranje puteva, radi se ulična rasvjeta, uručuju donacije sportskim klubovima... To nije novost, to u Crnoj Gori traje već 35 godina, i to se radilo i dok su na vlasti bile strukture kojima sada i sam pripadam. Kao mlad političar želim da doprinesem da se tome stane na put, a vjerujem da je svima u interesu da se obezbijede fer uslovi za izborne utakmice, jer danas je neko opozicija, a neko vlast, a sjutra bi uloge mogle biti zamijenjene – kazao je Zirojević za Dan.
Poslanica DNP-a i članica Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu Jelena Kljajević saglasna je da bi zakonom trebalo urediti pravila kojima će se mogućnost zloupotreba svih vrsta uoči izbora svesti na minimum. Pojedinačne predloge zasad ipak ne bi da komentariše.
– Svi smo svjedoci kakve su se sve zloupotrebe dešavale posljednjih 30 godina uoči izbora. Odbor koji se bavi izbornom reformom tek je sada, nakon višemjesečne blokade, počeo sa radom i u narednom periodu očekujemo da ne samo NVO sektor, već i zainteresovane institucije kao što su Agencija za sprečavanje korupcije, Državna revizorska institucija i druge, daju svoje sugestije. Dok sve sugestije ne budu na stolu i dokument bude poslat na javnu raspravu, ne bih komentarisala pojedinačne predloge – rekla je Kljajević za Dan.
Ističe i da je teško da se zakonom, koliko god on bio dobar, predvide sve situacije koje bi se mogle dogoditi u praksi, ali očekuje da se nađe najefikasnije rješenje.
Izmjenama predmetnog zakona bavi se Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu, u čijem radu učestvuje i NVO sektor, koji zastupa Centar za demokratsku tranziciju. Primjedbe i sugestije na pomenuti propis mogu se dostaviti najkasnije do 9. aprila, a sedmicu kasnije trebalo bi da nacrt bude utvrđen i poslat na javnu raspravu. CDT već ima nekoliko sugestija, a među njima su uvođenje minimalnog nivoa finansiranja partija, ograničavanje troškova njihovih izbornih kampanja i suzbijanje takozvane funkcionerske kampanje.
Jedna od ključnih preporuka CDT-a je da bi nacrtom trebalo definisati odredbe koje utvrđuju procedure za suzbijanje i sankcionisanje institucionalne prednosti, koja se, kako navode, ogleda u tome da funkcioner aktivnosti u predizbornom periodu prikazuje kao "redovan rad", a suštinski su dio političke promocije, ili sebi i svojoj partiji pripisuje zasluge za realizaciju projekata koji su finansirani novcem svih građana. Kako su ocijenili u toj organizaciji, zakonom bi trebalo zabraniti javnim funkcionerima da za političku promociju koriste zvanična pojavljivanja u svojstvu funkcije koju obavljaju, propisati da za tu svrhu ne koriste projekte plaćene iz državnog budžeta, da ne predstavljaju kandidate i njihove izborne programe, kao i da ne pozivaju građane da glasaju za određene partije ili kandidate ili da bojkotuju izbore.
Iz CDT-a ukazuju da je u posljednjim izbornim ciklusima postalo primjetno aktivno učešće u kampanjama i upravljačkog kadra u administraciji i javnih službenika i namještenika, koji bi u demokratskim zemljama trebalo da budu garant očuvanja neutralnosti i profesionalnosti javne uprave.
Usvajanje izmjena izbornog zakonodavstva među ključnim je obavezama iz Reformske agende Crne Gore za ovu godinu, a ujedno je i uslov da dobijemo sredstva iz fonda EU u okviru Plana rasta za Zapadni Balkan. Za usvajanje tih zakona biće neophodna i podrška opozicije, jer je potrebna dvotrećinska podrška poslanika, odnosno najmanje 54 glasa od ukupno 81.
Osim suzbijanja zloupotrebe funkcija, CDT preporučuje i da se Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja limit potrošnje ustanovi na osnovu fiksnog iznosa po biraču, umjesto enormno visokog iznosa limita za parlamentarne izbore i izrazito niskog iznosa za lokalne izbore. Na taj način bi se, kako smatraju, tačno odrazili stvarni troškovi izbornih kampanja, s obzirom na to da je u Crnoj Gori registrovano oko 540.000 birača.
– Ograničenja troškova smanjuju rizik od korupcije. Kad ne postoje jasne granice, kandidati su često skloni da pribjegavaju velikim donacijama, što može rezultirati prekomjernim uticajem bogatih pojedinaca, kompanija ili interesnih grupa na njihovu političku agendu. Bez kontrole nad troškovima, bogati ili strani akteri s nejasnim motivima mogu nesrazmjerno uticati na ishod izbora kroz finansiranje kampanja – naveli su iz CDT-a.
