Po Sanderu, lik Snežane zasnovan je na liku grofice Margaret fon Valdek. Margaret je bila kćerka grofa Filipa IV rođena 1533. godine i nadaleko poznata po svojoj ljepoti.
Margaret je bila tek djevojčica kada se njen otac, udovac, ponovo oženio. Zbog nesloge sa maćehom, Margaret su poslali da živi u malom rudarskom gradu Valdek na sjeverozapadu Nemačke, prenosi Istorijski zabavnik.
Kada joj je bilo 16 godina Margaret je otac poslao u Brisel, na dvor Marije od Ugarske, koja je bila upraviteljica Holandije i sestra španskog kralja i cara rimskog carstva Karla V.
Ljepotica je odmah privukla pažnju dvorjana i mnogi su se otimali za njenu naklonost, ali ona se zaljubila, ni manje ni više, nego u prestolonasljednika, Karlovog sina princa Filipa. Navodno, ni on nije bio imun na prelijepu kneginju i između njih je ubrzo po upoznavanju buknula romansa
Nažalost, priča nije imala srećan kraj. Margaret/Snežana nije završila sa princom već je umrla od misteriozne bolesti u 21. godini. Navodno, otrovana je i bila je žrtva dvorskih intriga nekoga kome se nije sviđala mogućnost da baš ona postane kraljica Španije.
Iako ova priča nikada nije dokazana, u njoj jedno je sigurno - iza zavjere nije stajala maćeha jer je 1554. kada je Margaret umrla, i ona već odavno bila pokojna!
Postoji još jedna sličnost sa bajkom. Naime, u rudnicima kojima je rukovodio njen otac radila su uglavnom djeca, pa je to mogla biti inspiracija za patuljke koji se pominju u bajci. Kao i u priči, i ova djeca su kopala po cijeli dan u rudnicima i živjela u zajedničkim kućama napravljenim specijalno za njih.
Neka druga Snežana
Još jedna istorijska ličnost moguća je inspiracija za bajku o Snežani - Marija Sofija fon Ertal. Ona je živjela u Njemačkoj u 18. vijeku i bila je kćerka zemljoposjednika princa Filipa Kristofera fon Ertala. Nakon smrti njene majke, otac se ponovo oženio i to groficom Klaudijom Elizabet Marijom fon Veningen. Pričalo se da ona nije podnosila muževljevu decu iz prvog braka, a da je naročitu netrpeljivost pokazivala prema Mariji.
Međutim, ako je Marija i bila lepa, o tome danas nema pomena u istorijskim izvorima, a nema zapisa ni o tome kako je umrla. Grob joj je pronađen tek 2019. godine.
Ipak, postoje sličnosti sa bajkom! Nedaleko od zamka u Loru, gde je porodica živjela nalaze se ulazi u srednjovijekovne rudnike. Ti otvori toliko su mali da su u njih mogli da uđu samo djeca ili - patuljci!
Osim ovoga, postoji još jedna veza. Zamak je danas muzej, a svi koji ga posjete mogu da razgledaju i čuveno "magično ogledalo". Marijin otac kupio ga je svojoj drugoj ženi i na njegovom ramu i danas su čitljivi natpisi - "Samoljublje" i "Ona je lijepa kao svetlost".
