Vrhovni sud Crne Gore je u VD stanju već 18 mjeseci, a tu funkciju vršiteljke dužnosti predsjednice Vrhovnog suda obavlja Vesna Vučković od septembra 2021. godine, kako je odlučio Sudski savjet.
Opšta sjednica Vrhovnog suda Crne Gore, koja je održana sredinom januara, nije utvrdila prijedlog da se za predsjednicu Vrhovnog suda Crne Gore predloži Vesna Vučković, sutkinja Vrhovnog suda Crne Gore i vršiteljka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda.
Nakon toga, ona je ostala v. d. predsjednice Vrhovnog suda.
Ipak, u Zakonu o sudovima u članu 30 stav 3 piše da predsjednik suda, čija je funkcija prestala istekom vremena na koje je izabran nastavlja da obavlja dužnost sa svim pravima i obavezama koje ima predsjednik suda, do imenovanja novog predsjednika, a najduže šest mjeseci.
Nijednim propisom nije predviđeno da se za vršioca dužnosti predsjednika suda može odrediti bilo koje drugo lice da obavlja dužnosti predsjednika sa svim pravima i obavezama koje ima predsjednik suda do imenovanja novog.
To je pravna praznina koja se popunjava po analogiji izborom sudije da vrši dužnost do izbora predsjednika, a prema mišljenju eksperata, v. d. ne bi smio da ima toliku akumulaciju moći.
Kako Zakonom nije definisano VD stanje, sutkinja Vesna Vučković je preuzela v. d. funkciju od sutkinje Stanke Vučinić, koja je bila v. d. predsjednice Suda nakon što je Vesna Medenica podnijela ostavku 30. decembra 2020. godine.
Zbog toga što VD stanje u Vrhovnom sudu traje 18 mjeseci, što je duže nego što bi to mogao da radi predsjednik suda, upućena je inicijativa Sudskom savjetu da se na v. d. mjesto, do izbora novog predsjednika, postavi neki drugi sudija Vrhovnog suda, kako bi se Vučković prekinuo višemjesečni „mandat“.
Prema informacijama Pobjede, predsjednica Sudskog savjeta Vesna Zvicer je odbila da uvrsti inicijativu na dnevni red posljednje sjednice. Pobjeda očekuje odgovore iz Sudskog savjeta.
U inicijativi se navodi da je nužno da se u interesu nesmetanog odvijanja procesa rada u sudovima do izbora predsjednika suda ovaj nedostatak nadomjesti odlukom Sudskog savjeta, ali da nije dobro da se v. d. predsjednika suda kojeg Sudski savjet odredi omogućava da obavlja dužnost predsjednika duže nego što je propisima predviđeno za ranijeg predsjednika suda kome je istekao mandat.
"Toliko koncentracija nelegitimnih ovlašćenja, najblaže rečeno, nije dobra ni za sud ni za građane", piše u inicijativi.
Traži se i da Sudski savjet za naredni period do šest mjeseci postavi drugog sudiju za v. d. predsjednika Vrhovnog suda u Crnoj Gori.
"Ukoliko ocijenite ovu inicijativu osnovanom prije određivanja drugog vršioca dužnosti, bilo bi uputno da od Specijalnog državnog tužilaštva zatražite informaciju da li se protiv bilo kog člana uže porodice sudije Vrhovnog suda vodi krivični postupak ili izviđaj za krivična djela iz nadležnosti tog tužilaštva", piše u inicijativi.
Navodi se da ne bi bilo uputno da v. d. predsjednika Vrhovnog suda CG bude član porodice okrivljenog koji je osnovano sumnjiv da je učinio krivično djelo organizovanog kriminala ili da postoje osnovi sumnje da je takvo djelo učinio.
"Ovo, između ostalog i zbog toga što bi bezbjednost svih sudija ovog suda zbog mogućih odliva informacija iz suda ka kriminalnim organizacijama bila ugrožena", piše u inicijativi koja je upućena Sudskom savjetu, a koja nije prihvaćena.
Posljednji konkurs za predsjednika Vrhovnog suda je raspisan 9. novembra 2022. godine i na njega se prijavila jedino vršiteljka dužnosti predsjednika Vrhovnog suda dr Vesna Vučković.
Kako je Opšta sjednica Vrhovnog suda nije predložila za kandidata, ona nije prošla.
Novi konkurs još uvijek nije raspisan.
Kao i Vrhovni sud, i crnogorsko Vrhovno državno tužilaštvo je u VD stanju otkad je Ivica Stanković 7. oktobra 2019. godine postavljen na tu funkciju, a nijedan od konkursa i pokušaja (posljednji u decembru prošle godine) nije doveo do izbora novog VDT u punom mandatu dvotrećinskom većinom. Posljednji VD mandat Maje Jovanović, koji je trajao godinu dana, je prestao prošle sedmice kada je za v. d. VDT izabrana Tatjana
Begović. Tako je propao manevar i pokušaj Vlade u tehničkom mandatu da, protivno stavovima Evropske komisije i Venecijanske komisije, u parlamentu progura rješenje da se do izbora novog VDT u punom mandatu – produži VD stanje na neograničeno.
