Na konkurs je pristiglo 38 prijedloga scenarija, a za pobjednički rad izabran je prijedlog tridesetdvogodišnje novinarke iz Tivta Milice Bogdanović.
"Milica je angažovana kao istraživačica na projektu Instituta za medije na temu suzbijanja govora mržnje, dezinformacija i propagande. Autorka je nekoliko istraživanja i analiza medijskog sadržaja i sarađuje sa više lokalnih i međunarodnih organizacija koje se bave pitanjem medija i medijskom pismenošću", naveli su iz te organizacije.
U najuži izbor još su ušli i scenariji autora Branke Žižić i Nine Đukanović.
Žiri je zajednički zauzeo stav da je pobjednički scenario na najbolji način zadovoljio uslove konkursa.
“Zadovoljio je formalne kriterijume (18 kadrova sa opisima, 3.441 karaktera sa razmacima),usklađen s uputstvom za razumijevanje prava na slobodu vjeroispovijesti ili uvjerenja, i kroz zanimljivu radnju, prožetu upečatljivim kako generacijski tako i prema društvenom položaju raznovrsnim likovima, koja se odvija na različitim mjestima (kuća, škola, Omladinski klub, Medresa, crkva), objasnio jednostavnim i razumljivim jezikom, prilagođenim djeci najrazličitijeg uzrasta, da: svako ima pravo da vjeruje, ispoljava vjeru, pravo da pripada nekoj vjerskoj zajednici, ali i pravo da ne vjeruje, ne ispoljava vjeru ili ne pripada nekoj vjerskoj zajednici, tj. ukazano je i na pravo da se bude ateista; da niko ne smije biti primoran da se izjašnjava o vjerskim uvjerenjima”, pojašnjava se u saopštenju.
Prema njihovim riječima, objašnjeno je značenje sekularne države, te da je javno obrazovanje svjetovnog karaktera.
“Da djeca u školu mogu doći sa vjerskim obilježjem i da zbog toga ne smiju biti diskriminisana; da se ispoljavanje ove slobode može ograničiti u izuzetnim situacijama (npr. pandemije); da roditelji ne smiju da primoravaju djecu da idu u vjerski objekat niti da im nameću stav o religiji; da djetetu treba omogućiti širok pristup informacijama o religiji u krugu porodice i mimo nje, te je u skladu sa tim u scenariju data i preporuka s kim sve djeca mogu o tome da razgovaraju – s roditeljima, nastavnicima, i da se kroz vanškolske aktivnosti mogu dodatno upoznati sa svojim pravima i lakše formirati stav”, navedeno je u saopštenju.
