Dok se polako stišavaju strasti i nadgornjavanja oko putovanja dvije crnogorske delegacije na zasijedanje UN-a u Njujorku, Ministarstvo kulture i medija nikako da sastavi delegaciju koja će našu državu predstavljati na 45. zasijedanju Komiteta za svjetsku baštinu UNESCO-a u Rijadu (Saudijska Arabija). Ko god da ode (ako ode), moraće u Rijadu da sjedi na „vrućoj stolici“, budući da će mu jedna od obaveza biti da objašnjava brojne promašaje i kašnjenja u vezi sa zaštitom Kotora i Durmitora, kao dva prirodna i kulturno-istorijska područja sa Liste svjetske baštine UNESCO-a.
A početni planovi su obećavali: u Rijad je trebalo da putuju ministarka Maša Vlaović, direktorica za kulturnu baštinu Dobrila Vlahović, direktorica za kulturno-umjetničko stvaralaštvo Milena Mijović-Durutović, direktor Uprave za zaštitu kulturnih dobara Balša Perović i službenica Ministarstva Milena Ražnatović. Početni entuzijazam ubrzo je splasnuo zbog činjenice da će na zasijedanju, koje je počelo 10. i trajaće do 25. septembra, morati da odgovaraju na brojna pitanja, na koja je teško dati smislene odgovore za odbranu ionako poljuljane reputacije Crne Gore pred UNESCO.
Petočlana delegacija u Rijadu svejedno bi bila luksuz u kriznim vremenima, pa je zbog navodnih mjera štednje ova priča brzo utihnula sve do ponedjeljka ujutru, 11. septembra, kada je na adresu Ministarstva kulture i medija Pobjeda poslala nekoliko pitanja u vezi sa zasijedanjem UNESCO-a i problemima u komunikaciji sa ovom svjetskom organizacijom.
ZABRINUTI
Više izvora Pobjede potvrdilo je da su u Ministarstvu kulture i medija, nakon što su stigla pitanja Pobjede, ove nedjelje ipak odlučili da na zasijedanje pošalju samostalnu savjetnicu iz službe za saradnju sa UNESCO Tijanu Vujović. I to ako uspije da sredi vizu za Saudijsku Arabiju. Društvo će joj praviti ambasador Crne Gore u Parizu Ivan Ivanišević. Vujović je u kratkom telefonskom razgovoru za Pobjedu odbila da daje bilo kakve informacije u vezi sa zasijedanjem u Rijadu i novinara Pobjede uputila na zvanične kanale komunikacije, odnosno kabinet ministarke Vlaović, odakle nam, ni nakon četiri dana, nijesu stigli odgovori.
Kad ode (i ako ode), Vujović će imati golem zadatak. Moraće da, zajedno sa ambasadorom Ivanom Ivaniševićem, pronađe opravdanje za sijaset grešaka i spornih pitanja koji more stručnjake UNESCO-a. A da ih štošta mori, te da su zabrinuti, pokazao je i najnoviji izjveštaj za Kotor koji je objavljen na sajtu ove ugledne svjetske organizacije. Ključne zamjerke su: nedostatak komunikacije, kašnjenje u podnošenju izvještaja, neobavještavanje o brojnim novim građevinskim projektima u zaštićenom području Kotora, ukidanje moratorijuma na gradnju u Kotoru i kašnjenje u izradi strateških dokumenata koji treba da garantuju očuvanje statusa Kotora na Listi svjetske baštine UNESCO-a.
- Postignut je napredak u vezi s nekim preporukama Komiteta, ali ostaje zabrinutost što niz dokumenata, koji su traženi od državnih organa, nije dostavljen, što otežava tačnu procjenu napretka u poboljšanju sistema upravljanja područjem. Iako se priznaje kašnjenje izazvano pandemijom i političkim promjenama na nacionalnom i lokalnom nivou, posebno je zabrinjavajuće što revizija Menadžment plana nije završena od 2018. godine, od zajedničke misije UNESCO Svjetskog centra za baštinu/Ikomosa za reaktivno praćenje. Preporučuje se da se to bude prioritet – navodi se u izvještaju UNESCO-a.
Iz ove organizacije preporučuju da je potrebno uspostaviti snažan planerski okvir, zasnovan na obavezama prema svjetskoj baštini, kako bi se efikasno nosili sa sve većim pritiscima na razvoj unutar i u blizini ovog zaštićenog područja.
- Iako se čini da je ažurirana Studija uticaja na životnu sredinu za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora završena i trenutno je pod institucionalnom revizijom, ona nije podijeljena sa Centrom za svjetsku baštinu, niti je javno dostupna. Informacije koje su dobijene od trećih strana, a koje su dostavljene državnoj strani na komentare, ukazuju da Zakon o prostornom planiranju i izgradnji objekata iz 2017. više ne predviđa pripremu prostornih planova od strane opština. Takođe, informacija je pružena da je moratorijum na novu izgradnju istekao 2020. godine. Očekuje se pojašnjenje od države u vezi sa ovim pitanjima – navodi se u izvještaju UNESCO-a.
KAMENOLOMI
Konstatovano je i da je UNESCO-u stigao i spisak velikog broja građevinskih projekata koji su u planu u zaštićenoj zoni Kotora, te da su za jedan dio i pružili određene smjernice, dok o jednom broju projekata nemaju dovoljno informacija. Kao posebno zabrinjavajuće, stručnjaci su istakli odluku Crne Gore da u bafer zoni odobri otvaranje tri kamenoloma, bez prethodnog pružanja informacija Centru za svjetsku baštinu. Ti projekti su, kako se navodi u izvještaju, odobreni nakon donošenja Studija uticaja na životnu sredinu (HIA).
- Nedavno, uzimajući u obzir dodatne informacije dobijene u vezi sa ovim pitanjem, Centar za svjetsku baštinu je pozvao državu da komentariše postojanje tri kamenoloma i planove za otvaranje još tri, i da obezbijedi odgovarajuće studije uticaja na životnu sredinu. S obzirom na ozbiljan potencijalno negativan uticaj koji kamenolomi mogu imati na izvanrednu univerzalnu vrijednost, tačna lokacija svih kamenoloma i njihovi potencijalni uticaji moraju bolje da budu razumljivi – navodi se u izvještaju UNESCO-a.
A problem sa kamenolomima, kako saznaje Pobjeda, nastao je još 2021. godine kada je Uprava za zaštitu kulturnih dobara donijela tri HIA studije (Studije uticaja na životu sredinu) za tri kamenoloma. Krajnji zaključak je bio da kamenolomi neće imati pretjerano negativan uticaj na zaštićeno područje. To je na prvi pogled trebalo da bude posao Uprave, ali ne i kada se radi o kamenolomima kao velikim infrastrukturnim projektima. Pojašnjenja radi, sve što se radi u zaštićenom području Kotora mora prvo da bude poslato UNESCO-u, a projekti iz takozvane bafer zone (koja se graniči za zaštićenim područjem), a u kojoj su i planirani kamenolomi, prolaze kroz stručne timove naših institucija, kao što je UZKD.
Reaktivna misija UNESCO-a i ICOMOS-a, što se će se kasnije ispostaviti, imala je još 2018. godine operativne smjernice da svi veliki projekti iz bafer zone ipak moraju biti poslati ovoj svjetskoj organizaciji na saglasnost. Vlada Crne Gore dvije godine ranije sklopila je ugovor sa koncesionarima, kamenolomi su prošli i Prostorno-urbanistički plan Kotora, dobili saglasnost UZKD, ali ih niko nije prijavio UNESCO-u. Prvi signal da nije ispoštovana procedura, prema tvrdnjama izvora Pobjede, UNESCO-u je poslala crnogorska Agencija za zaštitu životne sredine, ali su im informacije nezvanično stizale i sa drugih adresa.
Navrat-nanos, početkom 2022. godine, na zahtjev UNESCO-a, iz UZKD su poslali HIA studije Ministarstvu kulture i medija, ali su one, navodno, prema tvrdnjama jednog izvora Pobjede, prevedene i poslate tek početkom ljeta ove godine. Drugi dobro upućen izvor Pobjede kazao je da, prema njegovim informacijama, HIA studije niti su prevedene, niti poslate, jer da jesu, kako je rekao, našle bi se u ovogodišnjem izvještaju UNESCO-a.
TRAŽE MORATORIJUM
Na kraju izvještaja, UNESCO je donio niz obavezujućih smjernica za Crnu Goru, uz akcenat na reviziju Menadžment plana, kako bi „postao potpuno operativan instrument za efikasno upravljanje cjelokupnom baštinom i njenom zaštićenom zonom“. To će, po svemu sudeći, i dalje biti kamen spoticanja, jer Pobjeda saznaje da se odavno stalo sa revizijom Menadžment plana, tj. plana upravljanja područjem Kotora.
- Napominjemo da je moratorijum na nove građevinske i razvojne projekte istekao 2020. godine i pozivamo državu da ga obnovi dok se ne usvoji kompletna serija planova i mjera zaštite koje će zadovoljavajuće omogućiti moguće održive razvoje unutar osjetljivog pejzaža područja i spriječiti bilo kakav uticaj na kulturne i pejzažne vrijednosti lokaliteta – navodi se, između ostalog, u zaključcima izvještaja.
Uz zahtjev da se po hitnom postupku dostavi brojna dokumentacija vezana za nove građevinske projekte u području Kotora, ponovo su akcentovali hitnost dostavljanja HIA studija za tri kamenoloma i dali rok do 1. februara naredne godine da se Centru za svjetsku baštinu dostavi ažurirani izvještaj o stepenu očuvanja lokaliteta i sprovođenju naloženih mjera, radi razmatranja na 46. zasijedanju Komiteta za svjetsku baštinu.
Posebno će biti zanimljivo ispratiti hoće li UNESCO-u do 1. februara biti dostavljena Studija uticaja na životnu sredinu za prirodno i kulturno-istorijsko područje Kotora, za koju je ova svjetska organizacija dobila prilično maglovitu potvrdu da je završena, iako je niko nije vidio, a i izvori Pobjede decidno tvrde da ona nije gotova. O ovoj studiji, po svemu sudeći, ne zna ništa ni Uprava za zaštitu kulturnih dobara jer direktor ovog organa Balša Perović nije odgovorio na pitanja Pobjede, koja smo poslali 11. septembra.
Gligorić: Bruka za državu i institucije
Nacionalna komisija za UNESCO, kojom predsjedava ministarka Maša Vlaović, formirana je 8. jula 2022. godine i za ovih godinu i dva mjeseca nijednom nije zasijedala. To je za Pobjedu potvrdila i članica Nacionalne komisije Biljana Gligorić, dipl. inženjerka arhitekture, koja je istakla da ona već namjerava da se obrati Ministarstvu i najavi svoje povlačenje iz ovog tijela. Gligorić je trebalo da bude i u Savjetu za upravljanje područjem Kotora koji se, prema njenim riječima, takođe dugo nije sastajao.
- Niti se Savjet sastao, niti se Komisija sastala. To je meni potpuno neshvatljivo. Ne pamtim da smo ikada bili tako neodgovorni, posebno od kada se Kotor nalazi u veoma ozbiljnoj situaciji sa svojim statusom i prije ovog izvještaja. To je bruka za državu i institucije baš zaslužuju da dobiju ozbiljan ukor. Nije u pitanju da smo nešto loše uradili već jednostavno nijesmo uopšte radili i na taj način cijelu državu predstavili u neozbiljnom svjetlu. Svi mi koji pratimo situaciju znamo koliko je posla na spisku od prethodnog izvještaja i zaista nijesmo sebi smjeli da dopustimo da se unutrašnje slabosti i politički haos reflektuju na naše međunarodne obaveze– kazala je Gligorić.
Pored Maše Vlaović kao predsjedavajuće Komisijom i Biljane Gligorić kao članice, članovi Nacionalne komisije su još i Ranko Krivokapić (tadašnji ministar vanjskih poslova, nap. aut.) ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović, ministarka nauke i tehnološkog razvoja dr Biljana Šćepanović, ambasador Crne Gore u Republici Francuskoj Ivan Ivanišević, tadašnji v. d. direktora Uprave za zaštitu kulturnih dobara (UZKD) Mladen Zagarčanin, direktor Agencije za zaštitu životne sredine dr Milan Gazdić, v. d. pomoćnice direktora UZKD dr Petra Zdravković, antropološkinja mr Milica Nikolić, vanredni profesor na Arhitektonskom fakultetu dr Veljko Radulović, docent na Pomorskom fakultetu dr Stevan Kordić, vanredna profesorica na Arhitektonskom fakultetu dr Slavica Stamatović-Vučković, docent na Filozofskom fakultetu Univerziteta Crne Gore dr Adnan Prekić i dizajnerka i kostimografkinja dr Tijana Todorović.
Odlukom, koju je usvojila Vlada, predviđeno je da su zadaci Komisije da koordinira i unapređuje aktivnosti i saradnju ministarstava i državnih organa i institucija nadležnih za donošenje i sprovođenje mjera i aktivnosti Crne Gore u okviru saradnje sa UNESCO, omogućava uspostavljanje direktne veze između UNESCO-a i obrazovnih, naučnih i kulturnih institucija i organizacija civilnog društva u Crnoj Gori i utvrđuje prioritete i efikasne metode na planu razvoja i jačanja saradnje Crne Gore sa UNESCO.
Raspad sistema saradnje sa UNESCO krenuo od ministarke Vesne Bratić
Sunovrat saradnje sa UNESCO, podsjetimo, krenuo je sa mandatom bivše ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić, koja je u potpunosti suspendovala crnogorsku kancelariju za UNESCO i onemogućila generalnu sekretarku Nacionalne komisije za UNESCO Milicu Nikolić da komunicira sa ovom svjetskom organizacijom.
Pobjeda je sredinom novembra 2021. godine pisala o tadašnjem zasijedanju UNESCO-a u Parizu na koje je Vesna Bratić poslala sebe i v. d. direktora Uprave za sport Marka Begovića. Na taj način je Milica Nikolić bila jedina generalna sekretarka iz svijeta koja nije prisustvovala zasijedanju UNESCO-a.
Ni novo Ministarstvo kulture i sporta, na čelu sa Mašom Vlaović, nije imalo previše sluha za UNESCO, pa je pozicija generalnog sekretara, mimo prakse u svijetu, ukinuta, Milica Nikolić je napustila Ministarstvo, a saradnja sa ovom organizacijom je svedena na nivo obične službe u kojoj trenutno radi Tijana Vujović, sa jako ograničenim kapacitetima i nadležnostima.
