Konferencija je organizovana u okviru istoimenog projekta, uz podršku Ministarstva pravde.
Ministar tog resora Marko Kovač kazao je da ima prostora za rad i napredak u ovoj oblasti, navodeći da se razrađuje ideja specijalizacije sudova i/ili specijalizacije sudija, kao i da je dosta urađeno na adekvatnom opremanju prostorija za rad sa djecom u krivičnim postupcima u tužilaštvu i sudovima, edukaciji predstavnika različitih sektora, ali i jačanju stručnih službi.
Kako je naveo Kovač, svrha alternativnih sankcija jeste da se prema maloljetniku ne pokreće postupak ili da se postupak obustavi i time utiče na pravilan prazvoj maloljetnika i jačanje njegove lične odgovornosti da ubuduće ne čini krivična djela.
"Država je prepoznala važnost davanja druge šanse djeci i mladima koja dolaze u sukob sa zakonom, a koja to najčešće čine zbog teških prilika u kojima i sami žive", rekao je Kovač.
I za načelnicu stručne službe Vrhovnog državnog tužilaštva Dijanu Popović-Gavranović presudno je važna primjena alternativnih mjera prema svim ljudima, naročito prema djeci.
"Cilj primjene alternativnih mjera i mogućnost odabira tih mjera od strane djeteta je istovremeno davanje prilike tom djetetu da pokaže da nije samo počinilac krivičnog djela, već i dobro dijete koje može doprinijeti svojoj zajednici. Ako dijete može da sagleda teškoće koje su nastale i ima izraženu moralnu odgovornost, onda govorimo o mogućnostima primjene alternativnih sankcija, kako bi se preveniralo ponovno izvršenje krivičnog djela, ali osnaživalo bolje ponašanje", kazala je ona.
U posljednje dvije godine, ističe, izrečeno je oko 60 opomena i riječ je o rastućem trendu.
Popović-Gavranović smatra da pooštravanje kaznene politike nije rješenje, a da prevencije ne počinju od škole već od samog rođenja djeteta, kao i da to sve treba da prati podrška svih službi, razmjena znanja i informacija između svih institucija.
Prema riječima izvršne direktorice CGO Daliborke Uljarević, o problemu vršnjačkog nasilja se premalo priča, a posebno imajući u vidu kolike su razmjere te pojave.
Podsjetila je na istraživanje UNICEF-a iz 2021. godine koje opominje da je svako treće dijete uzrasta između 12 i 17 godina bilo žrtva vršnjačkog nasilja.
"Treba imati u vidu da posljedice vršnjačkog nasilja mogu trajno označiti neke ljude. Ti duboki ožiljci nijesu samo ožiljci na onima koji su iskusili direktno nasilje, to su ožiljci i na institucijama i društvu koji nijesu prevenirali nasilje, jer i oni nose značajan dio odgovornosti", kazala je Uljarević.
Kako sve djeluje u praksi, ispričala je sutkinja Apelacionog suda Vesna Moštrokol ističući kompleksnost rada u postupcima koji uključuju maloljetna lica zbog različitih tretmana i brzine postupka.
"Mnogo stvari je potrebno da bi se postupak sa maloljetnim licima izvršio, jer je to postupak koji je opterećen brojnim zahtjevima. Slučajevi koje sam imala u svom radu su se odnosili na krivična djela, a suštinski su predstavljali loše pokušaje i izraze dokazivanja tih mladih ljudi, kao i uticaj medija i samog društva, a sa ishodom koji nije bio dobar za same te maloljetnike", rekla je Moštrokol.
Viša policijska inspektorka I klase u Upravi policije Snežana Vujović ističe da se kroz policijske evidencije konstantno pojavljuju ista lica od 14 godina, do punoljetstva.
"Maloljetnici u svom devijantnom ponašanju često vrše djela iz oblasti imovinskih delikata. Sve prisutniji problem je vršnjačko nasilje putem društvenih mreža koji je izazovan prostor za djelovanje, kako za istraživanje uzroka tako i za suzbijanje", kazala je ona.
Savjetnicu zaštitnika ljudskih prava i sloboda u oblasti prava djeteta i mladih Dušku Šljivančanin brine to što UIKS nema adekvatan program u skladu sa kaznom, niti kapacitet da djeci pomogne, prevaspita ih i motiviše da nastave vanredno školovanje ili ispune vrijeme bavljenjem nekim hobijem.
"Manjkavost se ogleda u začaranom krugu koji ostavlja utisak da institucije žele da međusobno prebacuju odgovornost. Zato naglašavam potrebu da profesionalci pored porodice budu usmjereni na najbolji interes djece", zaključila je Šljivančanin.
I nastavnici uviđaju probleme na ovom polju pa nastavnik u Srednjoj ekonomsko-ugostiteljskoj školi u Baru Neđeljko Đurović smatra da je veoma bitno prepoznavanje svih oblika vršnjačkog nasilja.
