Jučerašnja zjava vicepremijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića da "neki crnogorski mediji nijesu daleko od onih iz regiona kojima je u Crnoj Gori privremeno oduzeta licenca" je skandalozna - ocijenila je programska direktorica na Televiziji Adria Rajka Raičević na konferenciji "Mreža dezinformacija: Ukradena demokratija" nevladine organizacije Centar za demokratsku tranziciju.
Nakon njegove izjave, dodaje, ne idemo u dobrom pravcu.
Raičević je, govoreći na panelu drugog dana konferencije CDT, rekla da je situacija, što se medija tiče, višedimenzionalna i komplikovana.
"Pitanje je ko su autori pojedinih informacija na portalima i država je tu zakazala i ona je kriva za ovo stanje. Pitanje je kontrolora države. Mediji treba da budu obazrivi jer je informacija moć pa oni treba da budu svjesni toga, a društvo ne treba da ih sprečava jer ne smijemo ići u cenzuru. Jedno od osnovnih načela EU je sloboda govora. Ne smiju nas sprečavati da govorimo", istakla je ona.
Dezinformacije
Glavni i odgovorni urednik Pobjede Drasko Đuranović naveo je da je pitanje dezinformacija staro pitanje i ima ogromne razmjere danas.
"Ono što Crna Gora preživljava sad nije različito od onoga sa čime se bore mnogo razvijenije zemlje. Znamo što se sve radillo u hibridnim obračunima, ali kad govorimo o modu laži to su uvijek politički interesi. Ima i ekonomskih, ali imate specifičnu vrstu kampanja koje danas poprimaju oblike kroz rad influensera. Iza svega se toga kriju veliki interesi. Dobro kažu: Kad ne znaš što se dešava prati trag novca", istakao je Đuranović.
Na malom tržištu, dodaje, nije lako opstati.
"U borbi za preživljavanje sa smanjenim marketinškim kolačem dođe do približavanja sa centrima moći i izvorima novca. Crna Gora je preživljavala kampanje kad su političke tenzije u toku i kad se dešavaju jako važna politička pitanja. Tu mediji igraju važnu ulogu i instrument su za postizanje interesa određenih grupa. Treba razlikovati ono što su lažne vijesti koje su produkt neprofesionalnosti ili neznanja ili nesnalaženja u brzini koja je bitna u vremenu društevnih mreža i onoga što se zove svjesna plasirana dezinformaciona kampanja", naglasio je Đuranović.
Niko nije bezgrešan, ali su, prema njegovim riječima, važne dvije stvari.
"Da se izvinite kad pogriješite i provjeru informacija da podignete na veći nivo. I za istraživačko novinarstvo treba mnogo novca, a sad kad preživljavamo to nije lako. Nije nas zahvatio sindrom tabloidnosti, ali da smo podložni kampanjama - jesmo i tome svjedočimo svakog dana", kazao je Đuranović.
Crna Gora je, navodi, mala zemlja i dosta je upliva sa strane.
"Podsjetio bih na devedesete kad su vlasti u Beogradu i Podgorici krenule kampanju mobilizacije za ratnu politiku. Mediji su važnu negativnu ulogu odigrali. Lažne informacije su se tada jako brzo širile tako da ta uloga medija je strašno važna i sistem provjere informacija je jako važan. Naročito sad kad imamo društvene mreže i vrtlog informacija. Odgovornost za javnu riječ je nevjerovatno važna u čitavoj ovoj priči", kategoričan je Đuranović.
Država
Izvršna direktorica Vijesti Marijana Kadić Bojanić istakla je da su tradicionalni mediji važni i neophodni.
"Održavanje printa je važno zbog tradicije novinarstva. Tu sjede ljudi koji su "odrasli" u profesionalnim kućama. Nama je porasla cijena papira vrtoglavo i taj problem je jako veliki za sve nas. Mi možemo da se odlučimo na povećanje cijene primjerka, ali to je udar na građane i njihov standard", navela je Kadić-Bojanić.
Sloboda izražavanja je, prema njenim riječima, važna za demokratsko društvo.
"Vi možete da imate u startu grupu entuzijasta koji će da se bore, ali je država ta koja mora da stvori ambijent za rad, da nema monopala i da ima tržiste koje je otvoreno za sve. To nije uspostavljeno kod nas na pravi način i na težak način se borimo sa nedaćama koje nas snalaze. Ta težnja partije koja je vladala Crnoj Gorom 30 godina je za mene pogubna. Kako platiti sve što treba, a ostati svoj i nezavisan. To je najteže - ocijenila je Kadić Bojanić.
Suštinski, smatra, medijski pluralizam ne podrazumijeva da imamo puno medija.
"Ako vam neko ukrade fotografiju ili snimak ne možete da dođete do portala jer se ne zna ko su urednici i vlasnici i to se pod hitno mora rijesiti. Udar.me je jedan takav portal koji je pred izbore etiketirao ljude na težak način, a među njima i dva naša novinara. Mi smo pisali institucijama, ali su nam rekli da je nemoguće pronaći vlasnika. Svi oni rade od nekog novca, a to nije novac sa tržišta jer ga nema dovoljno pa se zna da su to paralelni tokovi novca. Zato je važno regulisati tržište da bi se tokovi novca ispratili i da bi se znalo ko se odakle finasira", kategorična je Kadić-Bojanić.
Tada, kako je rekla, dolazi do eliminacije paramedija i moguć je veći stepen profesionalizacije medija.
"Sad je nemoguće zapošljavati nove ljude i na sistemski način raditi na obukama i školovanju ljudi. Sva obećanja prethodne i ove Vlade da će doći do regulacije tržišta nijesu ispunjena i situacija je iz dana mnogo gora", ocijenila je Kadić-Bojanić.
Kontrola
Izvšrni direktor Javnog servisa Boris Raonić naveo je da je ovaj državni mediji lako kontrolisati.
"Javni servis mora da pruži kvalitetne i pouzdane informacije i oko toga se ne polemiše. Zakonodavni i institucionalni okvir maltenene ne postoje i na tome treba raditi", smatra Raonić.
U medijskoj strategiji je problem što su se kasno uključili, ali su sugerisali ipak nešto što smo smatrali da treba.
"Iz krovnog dokumenta treba da izađu aktivnosti koje će da pomognu u borbi protiv dezinformacija. Moramo da profesionalizujemo medije i to je jedini način da se izborimo sa dezinformacijama. Naša je odgovornost u tome da Javni servis njeguje kulturu profesionalnog novinarstva, da imamo tačne i provjerene informacije u koje neće morati da sumnjaju jer neće biti opterećena politickim uticajem. Rezultate dezinformacija devedesetih smo vidjeli i oni su svima jasni", naglasio je Raonić.
Zaštiti profesionalno novinarstvo od lažnih vijesti
Programska direktorka nevladine organizacije Centar za demokratsku tranziciju Milica Kovačević najavila je da danas, uz podršku Delegacije Evropske komisije u Crnoj Gori, pokreće javne konsultacije sa svim zainteresovanim stranama o pokretanju inicijative za zaštitu profesionalnog novinarstva od negativnog uticaja lažnih vijesti
Ključni cilj Inicijative, kako je kazala, je afirmisanje principa provjere činjenica i osnivanje Fonda za podršku medijima u suprotstavljanju dezinformacijama, koji će medijskim kućama omogućiti intenzivniji razvoj faktčekinga unutar redakcija.
"Inicijativa će se bazirati na principima dobrovoljnosti, inkluzivnosti i informisanosti, te opšteprihvaćenim pravilima i principima kontrole činjenica koji postoje u razvijenim demokratijama. Ona treba da podrži i pomogne razvoj novinarstva u javnom interesu i da se suprotstavi lažnim vijestima ali i bilo kakvom pokušaju (auto)cenzure ili ograničenja slobode govora", rekla je Kovačević.
Inicijativa će sadržati i principe transparentnosti funkcionisanja medija i poštovanja profesionalnog integriteta njihovog funkcionisanja.
"U ovom procesu državu vidimo kao partnera i otvoreni smo za svaki vid saradnje. On će, do formulisanja prvog nacrta inicijative i pravila funkcionisanja Fonda, se odvijati bez direktnog učešća predstavnika državnih organa, jer smatramo ti organi trebaju biti podrška, a ne uređivači ovog postupka. Naša Inicijativa ne prejudicira uvođenje samoregulacije ili bilo koju drugu obavezu za medije, već želi kreirati minimum principa koji čuvaju novinarstvo od pogubnog uticaja dezinformativnih kampanja i aktivnosti", kazala je Kovačević.
CDT će, dodaje, u narednih 15-tak dana pozvati sve medijske kuće, udruženja, NVO koje se bave ovim pitanjima, eksperte i ekspertkinje, građanke i građane da se uključe i sugerišu na koji način da ovaj proces bude kvalitetniji.
"Nakon završenog procesa konsultacija uputićemo odgovarajuće inicijative Skupštini i Vladi Crne Gore i voditi intenzivnu kampanju javnog zagovaranja da se naši ciljevi zaista i ostvare, a profesionalni mediji dobiju potrebnu podršku od države", poručila je Kovačević.
