Uprava za zaštitu kulturnih dobara zaustavila je, krajem decembra prošle godine, rekonstrukciju i sanaciju Dvorca kralja Nikole u Nikšiću, jer izvođač radova nije u potpunosti postupio po pravilima struke i konzervatorskim principima. Štaviše, stručna komisija Uprave konstatovala je da je u pojedinim segmentima došlo do potpune devalvacije vrijednosti Dvorca kao kulturnog dobra Crne Gore od nacionalnog značaja.
Posebno problematično za komisiju Uprave bili su novi vrata i prozori.
– Stručna lica Uprave su utvrdila da ugrađena ALU bravarija na Dvorcu svojim izgledom i dimenzijama profila u potpunosti devalvira vrijednosti kulturnog dobra. Na preklopima vrata i lučnog dijela, pojedini segmenti bravarije dosežu širinu i do 10 centimetara. Na ovakav način implementirana bravarija ne korespondira sa vrijednostima ovog kulturnog dobra od nacionalnog značaja, a takođe nije u skladu sa konzervatorskim projektom, grafičkim i tekstualnim prilozima gdje su definisani što tanji profili, isključivo do 5 centimetara na pozicijama, da budu skriveni iza stubova – navodi se u zapisniku Uprave, u koji je Pobjeda imala uvid.
Prizemlje dvorca, Foto: Stevo Vasiljević Način na koji su sprovedeni bravarski radovi u prizemlju, prema navodima iz zapisnika, nije u skladu sa pravilima struke i konzervatorskim principima.
- Smatramo da navedenu bravariju u prizemlju treba ukloniti i postaviti novu, na način koji neće devalvirati vrijednosti kulturnog dobra već iste unaprijediti – navodi se u zapisniku Uprave.
VIŠE OD MILIONA
Uprava javnih radova potpisala je 20. maja 2020. godine sa cetinjskim preduzećem „Bombeton“ ugovor o rekonstrukciji Dvorca kralja Nikole u Nikšiću, u vrijednosti blizu 1,2 miliona eura. Kompletan projekat finansira Vlada Crne Gore iz kapitalnog budžeta, a izvođač se obavezao da radove završi u roku od 365 dana od uvođenja u posao.
Kako se navodi sa sajtu Vlade Crne Gore, radovi na ovom spomeniku kulture i istorije Crne Gore podrazumijevali su rekonstrukciju zidova, plafona, podova, dijela krova, sanaciju kamenih prilaza i stepeništa, sa prilagođavanjem objekta osobama sa invaliditetom. Plan je podrazumijevao i regulaciju sistema grijanja i hlađenja, u cilju zaštite eksponata u Zavičajnom muzeju. Termin za izvođenje radova na rekonstrukciji je premašen odavno, budući da je najavljeno da će radovi biti zaključeni 20. avgusta 2021. godine.
Dvorac kralja Nikole je, kako su Pobjedi rekli bivši zaposleni, godinama propadao, a prokišnjavanje krova i ogromna količina vlage prijetili su da ugroze eksponate. Bilo je i nekoliko provalnih krađa zbog kojih je značajno stradala numizmatička zbirka.
Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore je u 2018. godini, nakon detaljne analize postojećeg stanja, izradio konzervatorski projekat na koji je data saglasnost iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara. Na taj način Centar je, kako je za Pobjedu kazala direktorica ove ustanove Biljana Brajović, sa Opštinom Nikšić i završio preuzete obaveze iz ugovora.
- Izbor izvođača radova je odredio (vjerovatno kroz zakonske procedure) upravo finansijer radova, odnosno Opština Nikšić, tako da Centar u sve dalje radove nije imao uvid. Naravno, za izvođenje radova određuje se i stručni nadzor koji prati sve mjere iz projekta, da upravo ne bi došlo do odstupanja. Odabir stručnog nadzora takođe vrši ili subjekat koji investira projekat ili izvođač radova, što u svakom slučaju nije JU CKA CG – rekla je Brajović.
NIJESU JAVILI
Inspekcijska kontrola izvođenja radova na Dvorcu kralja Nikole u Nikšiću, izvršena je u prisustvu stručnog tima Uprave za zaštitu kulturnih dobara i predstavnika firme „Bombeton“ – izvođača radova. Paradoks je da investitor nije uopšte obavijestio Upravu za zaštitu kulturnih dobara da je započeto sa sanacijom i rekonstrukcijom Dvorca, pa je komisija na teren izašla tek nakon što se Pobjeda zainteresovala za radove i Upravi poslala pitanja o mogućem odstupanju izvođača radova od glavnog projekta. U toku kontrole, prema riječima Marine Pavićević iz Uprave za inspekcijske poslove, konstatovano je da subjekat nadzora posjeduje kompletnu i urednu dokumentaciju neophodnu za sprovođenje konzervatorskih mjera na objektu.
- Konzervatorskim projektom sanacije i restauracije Dvorca kralja Nikole u Nikšiću predviđeno je da dimenzija aluminijskih profila na vratima i lučnim prozorima bude do pet centimetara, dok boja istih nije precizirana projektom. Izvođač radova se, uz saglasnost konzervatorksog nadzora, odlučio za aluminijske profile bijele boje, debljine pet centimetara – rekla je Pavićević za Pobjedu.
Prilikom obilaska gradilišta, prema njenim riječima, posebna pažnja posvećena je kontroli bravarije ugrađene u prizemlju Dvorca, zbog postavljanja lučnog prozora povrh ulaznih vrata, usljed čega je došlo do spajanja dva aluminijska profila kumulativne debljine 10 centimetara, čime se narušava izgled kulturnog dobra.
U daljem postupku, prema riječima Pavićević, inspektorka za kulturna dobra predmet je proslijedila Upravi za zaštitu kultunih dobara na dalje postupanje, kao organu kome je Zakonom o zaštiti kulutrnih dobara data nadležnost da obustavi radove ukoliko se ne izvode u skladu sa konzervatorskim projektom na koji je data saglasnost, te rješenjem naloži vraćanje kulturnog dobra u prvobitno stanje.
U SKLADU SA PLANOM
Nebojša Đukanović iz firme „Bombeton“ nije želio da za Pobjedu komentariše radove na Dvorcu i odstupanja od prvobitnog plana, već nas je uputio na Upravu za javne radove.
- Izvođač radova ne može Vam davati nikakva obavještenja mimo ovlašćenja Uprave javnih radova Crne Gore, sa kojom je potpisan ugovor – naveo je Đukanović u kratkoj imejl poruci Pobjedi.
Sa druge strane, Marija Novaković, konzervatorka koja u ime „Europrojekta“ Podgorica nadzire radove na Dvorcu kralja Nikole u Nikšiću, negira da je tokom izvođenja radova došlo do odstupanja od glavnog projekta.
- Svi detalji su izvedeni u skladu sa projektom, počev od rekonstrukcije krova, tretmana i odabira boje za fasadu, sanacije kamene plastike, zatim tretmana metalnih ograda, kao i odabira detalja: boje i materijala za stolariju i bravariju – rekla je Novaković za Pobjedu.
Ona tvrdi da je glavnim konzervatorskim projektom predviđena ugradnja hladnih aluminijumskih profila na ulaznim vratima prizemnog dijela Dvorca (šeme su detaljno obrađene na str. 258. i 259. konzervatorskog projekta koji je Pobjeda dobila na uvid).
- Ovaj dio prizemlja originalno nije bio zatvoren, ali je u kasnijem periodu zatvoren i korišćen, stoga je projektant i stavio novi materijal na pomenute otvore.
To su tanki profili, bijele boje, kao i ostali drveni prozori i vrata. Prije same ugradnje imali smo sastanak sa izvođačem i projektantom, preispitali još jednom projektom predloženo rješenje, ali je projektant ostao pri tome da otvori novijeg perioda budu zatvoreni ALU profilima. Svi ostali prozori sa škurama i vrata su od lameliranog čamovog drveta bijele boje. Napominjem da je predmetni projekat revidovan i da je dala saglasnost Uprava za zaštitu kulturnih dobara Cetinje, a da su izvođači radova i nadzorni organ postupali u skladu sa projektom – rekla je Novaković.
SEDAM GODINA
Na pitanje da li je bila neophodna rekonstrukcija prozora koji su prije nepunih sedam godina promijenjeni, Novaković je rekla da su glavnim konzervatorskim projektom predviđeni novi prozori i škure od lameliranog čamovog drveta bijele boje, kao i u predmjeru i predračunu radova, pa samim tim i u ugovoru između investitora i izvođača radova.
- Projektant je procijenio da postojeći prozori nijesu dobrog kvaliteta i da ih treba zamijeniti, da propuštaju vlagu i postupili smo u skladu sa tim. Prozore, škure i vrata izradila je firma „Orion“ iz Pljevalja, koja ima veliko iskustvo na izradi stolarije na kulturnim dobrima, a vršenje kontrole tokom procesa proizvodnje je pratio sam izvođač – rekla je Novaković.
I Biljana Brajović iz Centra za konzervaciju i arheologiju je potvrdila da je bilo „krajnje vrijeme da se izvrši sanacija Dvorca“ te da se „očitavao dugogodišnji odraz o izostatku postepenog ulaganja u održavanje objekta“. Dragana ERJAVŠEK
Ranije se vodilo računa o originalnim baglamama
U prethodnoj rekonstrukciji Dvorca kralja Nikole, kako saznaje Pobjeda, posebno se vodilo računa o originalnim baglamama. To su nam ispričali Sanja i Mićo Blagojević, vlasnici firme „Blagojević enterijeri“, koja je izvodila radove 2015. godine. Prema njihovim riječima, na šembrani (okviru oko prozora) koja je originalno bila urađena od dalmatinskog kamena, bile su baglame (šarke) od olova, u to vrijeme izlivane u specijalnoj livnici.
- Sve ove baglame je načeo zub vremena pa su one bile „van vinkla“, i zahvaljujući jednom iskusnom majstoru koji nam je objasnio da možemo brenerom da zagrijemo olovo i opustimo ga kao svijeću, uspjeli smo uz pomoć graničnika da uglavimo škure i da sačuvamo baglame – rekli su Blagojevići.
Ekipa Pobjede je izašla na teren pred novogodišnje praznike i ustanovila da baglama, koje su iz firme „Blagojević enterijeri“ morali da očuvaju u rekonstrukciji rađenoj prije sedam godina, danas uopšte nema. Šembrane su zamalterisane, ali budući da radovi još uvijek nijesu gotovi, rano je pretpostavljati šta će biti do kraja sanacije prozora na Dvorcu kralja Nikole u Nikšiću.
Centar Nove varoši
Dvorac kralja Nikole u Nikšiću, u kome se do unazad nekoliko godina nalazilo i arhivsko odjeljenje (prije nego je premješteno u zgradu Nikšićkog pozorišta) sagrađen je 1900. godine. Projektovao ga je hrvatski arhitekta dr. Josip Šilović Slade, čija djela su urbanistički plan nove varoši – Nikšić i Carev most na rijeci Zeti. Povod za gradnju je bila četrdesetogodišnjica vladavine knjaza, kasnije kralja, Nikole I Petrovića i smatra se najljepšom građevinom koju su Petrovići sagradili. Služio je kao ljetnja rezidencija vladajućoj porodici. Svečanom otvaranju i osvećenju Dvorca, koje je izvršio mitropolit Mitrofan, prisustvovali su knjaz Nikola i knjeginja Milena, a kasnije su im se prudružili drugi članovi porodice i ugledni gosti. Dvorac, rađen u neorenesansnom stilu, završen je isto kad i Saborna crkva Sv. Vasilija Ostroškog koja se nalazi u neposrednoj blizini i predstavljao je centar nove varoši.
U Dvorcu je, osim Muzeja, bilo smješteno i nekoliko nikšićkih škola, kao i Narodna biblioteka „Njegoš“.
Ispravke nijesu rijetkost
Direktorica Centra za konzervaciju i arheologiju Biljana Brajović objasnila je da uglavnom uz sve projekte koje ova ustanova izrađuje, uporedo sprovodi i mjere. Dosta su, kako je istakla, rijetki projekti koje Centar radi, a neko drugi sprovodi mjere ili vrši realizaciju projekata. U praksi se, tvrdi ona, rijetko dešava da projekte rade za potrebe investitora ili privatnih biroa, ali nije rijetkost da nakon par godina ponovo moraju da sprovode mjere i rade ispravke na određenim objektima koji su „tretirani“ od strane vaninstitucionalnih subjekata.
- Uglavnom kao „opravdanje“ navode nedostatak sredstava koja, nažalost, kompezuju ugradnjom jeftinijih materijala, kao i nedovoljno istraženih tehnoloških komponenti koje „unose“ u strukture najčešće nepokretnih kulturnih dobara. Što automatski dovodi do odstupanja od stručnog kodeksa i dolazi neminovno do degradacije od vizuelnog do tehnološkog konzervatorskog standarda – rekla je Brajović.
Konstantna opasnost od požara, prorastanje biljaka na prozorima
Da je objekat Dvorca kralja Nikole bio u prilično lošem stanju pokazuje i elaborat o revalorizaciji, koji je sačinio stručni tim tokom projekta revalorizacije kulturnih dobara, 2013. i 2014. godine. Tada je zaključeno da su okruženje i predložena zaštićena okolina kulturnog dobra u relativno dobrom stanju, izuzimajući grafite na stećcima i urušavanje potpornog zida.
Šmirglanje zida, Foto: Stevo Vasiljević - Dvorski kompleks nema ogradu, a ogradni zid je ispisan grafitima. Fasade na objektu su generalno u lošem stanju usljed prodora vlage i atmosferalija. Na balkonskoj konstrukciji konstatuju se pored opadanja maltera i konstruktivna
oštećenja na kapitelima stubova nosača. Prilazna stepeništa su prilično oštećena. Krovni pokrivač od bakarnog lima na više mjesta je oštećen i nedostaje veći dio oluka. Drvena konstrukcija na svim otvorima (prozori i vrata) je značajno oštećena, dok se na pojedinim mjestima konstatuje i prorastanje biljaka na prozorima. U unutrašnjosti objekta je drastično vidljiv prodor vlage koja ugrožava i muzejske eksponate i bibliotečki fond. Električne instalacije su u lošem stanju, što predstavlja konstantnu opasnost za objekat i eksponate – navodi se u elaboratu.
