Čak sam predlagao da u Ustavu piše – „crnogorski jezik po imenu države“, da bih tu relaksirao ove podjele, koje će se vremenom istopiti. I to je odbijeno. Onda sam rekao – zvaće se crnogorski i – tačka, riječi su predsjednika crnogorske Skupštine Ranka Krivokapića, u emisiji Radija Crne Gore „Odgovoran odgovor“.
Odgovarajući na pitanje da li je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obrazovanju i uvođenjem crnogorskog jezika u škole počelo rješavanje identitetskih pitanja u Crnoj Gori, Krivokapić je kazao da su ta pitanja počela da se rješavaju Ustavom.
„Crnogorci su vazda, nošeni svojom jugoslovenskom idejom, podređivali svoje, i najviše žrtvovali svoj identitet. Nemate takav primjer da neko ko je najskuplje platio svoj identitet, kao Crnogorci, ratujući za slobodu, da su ga se tako lako odricali u ime jugoslovenske ideje, što sam neđe i ja radio, pa ne mogu da kritikujem one koji su to radili“, kazao je Krivokapić.
On je izjavio i da je, kada je pravljen Novosadski sporazum, trebalo u prvoj verziji da stoji srpsko-hrvatsko-crnogorski.
„Onda je naš predstavnik rekao – dobro, nemojte da bude tako predugačko, evo mi Crnogorci ćemo se odreći tog dijela naziva. Dobili smo ono što smo tražili i '92. godine je po prvi put ustavno uveden srpski jezik u Crnu Goru, koji nije bio ni srpski jezik, jer srpski standard je ekavica, a nama je uvedena ijekavica. To je bio model da se uništava identitet“, kazao je predsjednik crnogorskog Parlamenta, dodajući da jezik kojim on govori i onaj kojim govore predstavnici srpskih stranaka nema nikakve razlike.
„Kada slušate mene u Parlamentu i ljude iz, recimo, Nove srpske demokratije, ne možete viđeti da mi ne govorimo isti jezik. Kad slušate njih i predsjednika Borisa Tadića, viđećete da ne govore isti jezik u tom dijelu u kojem oni prave razliku.“
Zahtjev SNP-a da Ustavni sud ocijeni ustavnost ovoga Zakona, Krivokapić je nazvao nečim što je za rubriku „Vjerovali ili ne“, jer se, time, kako je kazao, dovodi u sumnju ustavnost nečega što je zapisano u ustavu – učenje u školama ustavom proglašenog službenog jezika.
„E sad, što je kasnila administracija tako dugo, pa smo prvo dobili pravopis, pa sad gramatiku, tek pošto je počela škola...Sad treba Savjet za obrazovanje da zasjeda da bi to mogli i da uvedemo... Ali, nema sumnje da đeca uče crnogorski već i sada...I Srbi u Crnoj Gori zbore crnogorski, i Crnogorci i Hrvati, zajedno ga zborimo kao državni, ne kao nacionalni jezik.
