Crnogorsko nacionalno vijeće u Srbiji osnovano je februara mjeseca 2020. godine u Beogradu, a njegov prvi predsjednik bio je profesor i sadašnji predsjedmik Crnogorskog PEN centra Milenko Perović.
Dvije godine kasnije na vanrednoj Skupštini Crnogorskog vijeća u Vrbasu za predsjednika je izabran Mirko Zečević koji govori za Pobjedu o aktivnostima, ciljevima i planovima ove značajne crnogorske institucije u Srbiji.
POBJEDA: Kulturne aktivnosti Crnogorskog nacionalnog vijeća u Srbiji održavaju se u Beogradu i Vrbasu, tako da pokrivaju dva važna područja crnogorske dijaspore u Srbiji. Šta je suština ovih programa?
ZEČEVIĆ: Suština programa Crnogorskog vijeća u Srbiji je afirmacija onoga što je najvrednije u crnogorskoj kulturi. Osim samostalnog organizovanja programa podrazumijeva se saradnja sa kulturnim institucijama, i značajnim stvaraocima iz Crne Gore. To je naročito važno za mlađe generacije Crnogorki i Crnogoraca, koji se identifikuju sa vrijednostima koje čine suštinu modernizacije i evropeizacije Crne Gore.
To je kulturni model koji mi promovišemo, koji bi zaustavio proces razgradnje nacionalne svijesti Crnogoraca u Srbiji, jer održanje u kulturnom identitetu u osnovi je i održanje u nacionalnom identitetu, što bi u budućnosti dobilo i svoju političku valorizaciju. Crnogorsko vijeće u Srbiji, dakle, istrajno radi na afirmaciji kulturnih vrijednosti crnogorske dijaspore i tako pokušavamo da se izborimo s asimilacijom i komplikovanim statusom crnogorske manjine u Srbiji.
POBJEDA: Šta je do sada urađeno i kakve planove Crnogorsko vijeće u Srbiji ima u daljim aktivnostima organizovanja kulturnih programa?
ZEČEVIĆ: Programe održavamo naizmjenično u Beogradu i Vrbasu, a planiramo u budućnosti da još proširimo polje djelovanja i na neka druga područja crnogorske dijaspore u Srbiji. Ove godine imali smo u Vrbasu, u kući koju je Vijeće ugovorom dobilo na korišćenje od Vlade Crne Gore, izložbu djela poznatog crnogorskog slikara Pera Nikčevića, ciklus slika pod nazivom „Crnogorski pejzaž“. Posebno treba izdvojiti retrospektivu filmova velikana crnogorskog i svjetskog filma, reditelja Veljka Bulajića. Prikazani su filmovi „Vlak bez voznog reda“, „Čovjek koga treba ubiti“, „Kamen i more“, i jedan od najboljih ratnih filmova „Bitka na Neretvi“. Takođe, veliku pažnju publike privukao je poetsko-muzički performans u izvedbi Slobodana Marunovića i gitariste Rada Amanovića sa Cetinja. Od programa u Beogradu održan je omaž teatrologu i profesoru Veljku Radoviću kroz razgovor o njegovim sabranim djelima,, zatim promocija antologijske zbirke intervjua „Oslobađanje od prošlosti“ Ljubete Labovića i dr.
POBJEDA: Šta su primarni nacionalni interesi Crnogoraca u Srbiji i u kom pravcu Crnogorsko vijeće u Srbiji usmjerava i razvija svoje inicijative i aktivnosti?
ZEČEVIĆ: Osnovni cilj je afirmacija i zaštita nacionalnih i identitetskih vrijednosti, čime se jedino može usporiti ili zaustaviti galopirajuća asimilacija, koja je alarmantna. Pa, ipak, uprkos svemu, Crnogorci su, uspjeli da 2014. godine formiraju prvi Nacionalni savjet i otvore poseban birački spisak, što je bio uslov za priznanje crnogorske nacionalne manjine u Srbiji od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava.
Formiranjem prvog Crnogorskog nacionalnog savjeta Crnogorci su stekli mogućnost da se bore i štite svoja posebna prava predviđena okvirnom konvencijom Savjeta Evrope iz 1995. godine. To je i prvi međunarodni obavezujući instrument koji je u cjelini posvećen zaštiti nacionalnih manjina.
Crnogorsko vijeće u Srbiji sada nastavlja da radi na afirmaciji nacionalnih i kulturnih interesa naše dijaspore. Prije svega tu se misli na obrazovno-naučne i kulturno-umjetničke sadržaje, organizovanje naučnih rasprava (okrugli stolovi, tribine, predavanja) iz oblasti tradicije Crne Gore, prigodnu obradu sadržaja posvećenu značajnim datumima iz crnogorske istorije itd. Promocija kulturnih sadržaja i stvaralaca obuhvata sve oblasti umjetnosti: likovne, filmske, muzičke, crnogorske književnosti, poezije, pozorišta, kao i djela klasične umjetnosti.
Cilj Crnogorskog vijeća je ponovno uspostavljanje Dana crnogorske kulture u Srbiji koji su se održavali jednom godišnje, u organizaciji Crnogorske nacionalne zajednice iz Beograda.
POBJEDA: Spomenuli ste asimilaciju Crnogoraca čiji broj u Srbiji se gotovo prepolovio u posljenjih deset godina, a u odnosu na podatke od prije 30 godina šest puta je manji; prema podacima iz oktobra prošle godine, 20.238 ih je u Srbiji. Šta vidite kao razloge za ovakvo stanje?
ZEČEVIĆ: Nije samo broj Crnogoraca u Srbiji manji nego, nažalost, to se dešava i u samoj suverenoj državi Crnoj Gori. Kao što je slučaj sa dijasporom u Srbiji, i u Crnoj Gori nikada nije izrađena strategija identitetskih politika. U Srbiji se na posljednjem popisu nacionalno nije izjasnilo oko 430.000 ljudi. Siguran sam da je među njima veliki broj Crnogoraca, jer sve druge manjine su ostale na približno istom broju kao na posljednjem popisu.
Postoje i mnogi drugi razlozi i brojni mehanizmi kojima je Crnogorcima sistematski nametan tuđ nacionalni i kulturni identitet.
Sa aspekta interesa crnogorske dijaspore u Srbiji uvažavajući činjenicu objektivnog političkog ambijenta u kome dijaspora djeluje, njene organizovanosti, ponuđeni tekstovi „Strategija matične države o saradnji sa dijasporom“ i „Akcioni plan“ su uopšteno prihvatljivi tekstovi, ali skoro potpuno beskorisni za crnogorsku dijasporu u Srbiji. Prije svega što u tom ponuđenom tekstu „Strategije“ dolazi do izvjesne zbrke pojmova koji na neki način opredjeljuju crnogorsku dijasporu i kao „crnogorski građani“, „crnogorski državljani“, „iseljenici“ i sl. A radi se o crnogorskoj nacionalnoj manjini u Srbiji kao dijelu crnogorskog naroda i potrebi afirmacije i zaštite njegovih nacionalnih interesa.
POBJEDA: Iako je potpisan međudržavni ugovor za recipročno otvaranje kulturnih centara Crne Gore i Srbije, od toga nije bilo ništa. Crnogorci u Srbiji su prepušteni sami sebi i tzv. zavičajnim udruženjima. Gdje je tu Crnogorsko vijeće?
ZEČEVIĆ: Mi smo protiv svakog redukovanja crnogorskog nacionalnog bića na ruralne, gole folklorne karakteristike, što odgovara manipulacijama asimilatora i anticrnogorskoj politici. Zato samo svođenje, kako ste rekli, na zavičajna udruženja predstavlja pokušaj kompromitovanja istinskih vrijednosti i stvaranje privida ostvarenja crnogorskih nacionalnih, identitetskih vrijednosti.
U vrijeme vlade Borisa Tadića, ministri za kulturu Vojo Brajović i Branislav Mićunović potpisali su međudržavni Sporazum o otvaranju kulturnih centara, međutim to se nikada nije dogodilo na pravi način. Istina je da je otvorena Crnogorska kuća na Topčideru, na lokaciji koja bi više služila kao diplomatsko predstavništvo, a crnogorska ambasada se nalazi u Knez Mihajlovoj ulici, ali bilo bi bolje da je obrnuto.
Misliti da se mogu sačuvati identitet i kultura našeg naroda bez otvaranja kulturnih centara, prije svega u Beogradu, samo organizovanjem zavičajnih posijela, gdje neuspjele folklorne priredbe prate razne trivijalnosti, neshvatljiva je prepotencija.
Crnogorsko vijeće ima cilj da skine tu koprenu folklorno-zavičajne letargije sa aktivnosti crnogorske dijaspore, gdje je asimilacija dostigla zabrinjavajuće razmjere. Cilj nam je, dakle, da stvorimo organizaciju koja će za sebe da veže sve najslobodoumnije i najvrednije što ima među Crnogorcima u Srbiji.
POBJEDA: Kako u Crnogorskom nacionalnom vijeću vidite aktuelnu političku situaciju u Crnoj Gori, uticaj Srbije na društvene procese i posebno igre oko formiranja nove Vlade Crne Gore?
ZEČEVIĆ: Nažalost, mislim da u Crnoj Gori imamo danas situaciju koja je nezamisliva i u najgorim društvima i zajednicama. Na izborima je pobijedila koalicija, koja brutalno izdaje Crnu Goru. Na vlasti su danas oni koji nijesu dostojni ni njene istorije, a pojedinci čak i ne skrivaju mržnju prema, njima nedostižnoj Crnoj Gori. Sadašnji predsjednik Vlade, zaostao u pristojnosti, ne ustručava se da se sprda sa Crnogorcima. On veli da neće „prenijeti cetinjski manastir u Čačak“, time pravdajući potpisivanje Temeljnog ugovora po kome se neprocjenjiva crnogorska kulturno-istorijska baština predaje drugoj državi.
O stanju države i njenom sunovratu koju vodi ova družina govore i ovi otkriveni prokopani „pacovski kanali“ ispod zemlje koji dopiru do najvećih sudskih istanci, dokazujući da Crnom Gorom vladaju politička čudovišta koja su ne samo Crnu Goru, nego i svaku političku logiku okrenuli naopako. To otkriva mračnu spregu aktuelne vlasti i kriminala. Razum i moral su marginalizovani, a to postaje kobno za svako društvo i državu. Zato kakav god bude sastav vlade potpuno je irelevantno jer neće biti u interesu Crne Gore.
Tribina o stvaralaštvu i monografiji Veljka Bulajića
POBJEDA: Crnogorsko vijeće krajem septembra priprema razgovor o filmskom opusu i kapitalnoj monografiji Veljka Bulajića: „Veljko Bulajić - Vlakom bez voznog reda u povijesti filma“, urednika i izdavača Boža Rudeža. Koje još aktivnosti planirate?
ZEČEVIĆ: Razgovor o stvaralaštvu Veljka Bulajića je sljedeća aktivnost u organizaciji Crnogorskog vijeća i Crnogorske nacionalne zajednice u Beogradu. Manifestacija će se održati u Medija centru, 25. septembra u 19 sati.
O njegovom stvaralaštvu i o samoj monografiji govoriće književnik Filip David, profesor Radomir Glušac i crnogorski pisac i novinar Ljubeta Labović. Moderator tribine biće satiričar i publicista Filip Mladenović. U program učestvuje i poznata violistkinja iz Novog Sada Ivana Grujičić. Monografija je prvi zaokruženi prikaz stvaralačkog opusa proslavljenog reditelja Veljka Bulajića.
Planirali smo još da u narednim mjesecima u Vrbasu i Beogradu organizujemo dvije velike retrospektivne izložbe crteža Dada Đurića i Uroša Toškovića, zatim poetski teatar, gdje će glumci govoriti poetske tekstove crnogorskih autora starije i mlađe generacije.
Takođe planiramo da ovdašnjoj publici, kroz samostalne večeri, predstavimo poeziju Aleksanda Lesa Ivanovića i Vita Nikolića, organizovaćemo i omaž jednom od utemeljivača montenegristike dr Danilu Radojeviću i drugo.
