Nastali ste u Trbovlju. Pročitao sam negdje da su napuštene fabrike i njihovi zvukovi dijelom zaslužni za vaš izraz muzički. Kako je danas Trbovlje?
Kad je Laibach bio formiran u Trbovlju fabrike još nijesu bile napuštene, a danas jesu, srušene ili napuštene. Na samom početku naš je zvuk oponašao konkretne repetitivne zvukove tvornica i industrijske produkcije, kakvom smo bili okruženi u Trbovlju. Kasnije se naš stil promjenio, ali još uvijek je ostao u domeni logike serijske, industrijske produkcije. Trbovlje se danas digitalizovao, tu niču firme, koje proizvode sofisticirani software za Nasu i Formulu 1. Taj je grad danas postao i jedan od slovenačkih centara visokotehnološke hibridne umjetnosti i robotike.
Laibach prate kontroverze od nastanka. Međutim promijenilo se dosta sistema i država od vašeg nastanka. Kakve kontroverze vas danas prate?
Ne znamo što nas prati i ne osjećamo se posebno kontroverzno. Mi samo radimo svoj posao, a ako je kontroverzan, onda neka bude.
Obavezno pitanje koje se veže uz vas je Sjeverna Koreja. Kakva je vaša veza sa tom zemljom? Da li ste sada neprijatelji Zapada?
Slovenija naravno nema nikakvih veza sa Sjevernom Korejom, ali postoje sporadične inicijative prijateljstva. Laibach nije neprijatelj ni Zapada ni Istoka, a ako nas Zapad tako vidi, onda je to njegov problem.
NSK se vezuje takođe za vas? Što taj kolektiv predstavlja danas?
NSK nije kolektiv; kolektiv je bio između 1984 i 1992, kada je postojao kao neka vrsta raširenog Laibacha, sastavljenog od više, medijski specializovanih, grupa (Laibach, Irwin, Gledališče sester Scipiona Nasice, Rdeči Pilot, Novi kolektivizam, etc.). 1992 NSK je mutirao u državu NSK, koja je danas u oblasti svojih državljana, a njih ima više od 15.000 po cijelome svijetu. Mi smo tu državu pomogli stvoriti, ali se u nju ne miješamo.
Bili ste dosta puta u Crnoj Gori. Nikšić, Podgorica, Budva. Kako ste zadovoljni koncertima?
Veliko nam je zadovoljstvo, da možemo svirati u svakoj državi, pa i u Crnoj Gori. Bilo bi fenomenalno, kad bi mogli svirati i u Cetinju, a naročito na Lovćenu. To nam je velika želja.
Skoro sam slušao Peel sessionse. Vi ste jedini bend koji je imao live kod njega sa ovih prostora. Kakvo je to iskustvo?
Da, kod njega smo imali dva sessiona, snimajući u BBC studijima. Bilo je to tada jako interesantno i uzbudljivo za nas jer prije toga nijesmo imali sličnog iskustva. Ali smo to i dosta normalno prihvatili.
Što mislite o muzičkoj sceni Slovenije danas?
Muzička scena u Sloveniji je veoma različita i zanimljiva, u svakom žanru ima kvalitetnih grupa. Ali mi uistinu ne pratimo baš puno muzičku scenu uopšte i ne osjećamo se kao njen dio.
Radili ste covere i remixe od Marša na Drinu do Rammsteina. Kako birate obrade?
Nijesu to klasični coveri nego reinterpretacije, a biramo ih konceptualno, zavisi od projekta. Rammstein su nas sami zamolili za remix njihove pjesme, koja nam je bila dovoljno interesantna da smo je još dodatno obradili, inače ne radimo remixove.
Dosta ljudi je zainteresovano za vaš rad, dosta je dokumentaraca snimljeno o vama. Ko vas je najbolje predstavio do sada?
Laibach je moguće interpretirati na mnogo načina, zato je svaka interpretacija u biti relevantna ali najviše govori o samome autoru interpretacije, a o Laibachu prikaže samo djelić onoga što jesmo.