"Dijagnostikovan dijabetes ima preko 29.700 odraslih osoba u Crnoj Gori. Nacionalna prevalenca dijabetesa iznosi oko 11 odsto. Udio neotkrivenog-nedijagnostikovanog dijabetesa u prevalenci dijabetesa čini preko 20.000 odraslih osoba. Drugačije rečeno, dijabetes ima svaki deveti odrasli građanin Crne Gore, a svakom trećem oboljelom dijabetes nije dijagnostikovan", navodi rukovodilac Registra šećerne bolesti Dragan Likić.
Ističe da je radno sposobno stanovništvo u velikom riziku od obolijevanja i razvoja komplikacija dijabetesa u Crnoj Gori.
"Godišnje, među otkrivenim osobama oboljelima od dijabetesa mlađi od 65 godina čine 60 odsro. Komplikacije ima 9 odsto dijagnostikovnih. Polovina oboljelih koji imaju komplikacije mlađa je od 65 godina. Usvojene životne navike koje vode ka fizičkoj neaktivnost i porastu tjelesne mase sa pojavom porasta abdominalne (trbušne) gojaznosti direktno doprinose razvoju dijabetesa tipa 2. Među odraslim stanovnicima Crne Gore oboljelim od dijabetesa zastupljenost dijabetesa tipa 2 iznosi oko 95 odsto. Takođe se evidentira visoka zastupljenost fizički neaktivnih pacijenata (40 odsto), kao i pacijenata sa povišenom tjelesnom masom (80%), i onih koji su razvili rizičnu abdominalnu gojaznost (70 odsto)", navodi Likić.
Upozorava da svake godine između 30 i 40 osoba mlađih od 20 godina se razboli od dijabetesa u našoj državi.
"Kod starijih od 15 godina bilježi se obolevanje od dijabetesa tipa 1, tipa 2 i gestacijskog dijabetesa. Djeca (strost do 14 godina) skoro isključivo obolijevaju od dijabetesa tipa 1. Godišnje između 20 i 30 djece ispolji dijabetes tipa 1. Gestacijski dijabetes je poseban tip šećerne bolesti koji se može pojaviti u drugom ili trećem trimestru trudnoće. Godišnje se prijavi u Registar šećerne bolesti između 20 i 40 trudnica sa ovim tipom dijabetesa", navodi Likić.
Crna Gora je zemlja sa visokom zastupljenošću oboljelih od dijabetesa sa nacionalnom prevalencom oko 11 odsto i daljom tendencijom porasta broja novooboljelih.
"Životni stil sa lošim navikama u ishrani i sa odustvom odgovarajuće i dovoljne fizičke aktivnosti uz porodično nasleđe i sve starije stanovništvo predstavljaju glavni generator porasta oboljelih od dijabetesa tipa 2. S druge strane prihvatanjem i sprovođenjem široke društvene edukacije o značaju životnih navika za očuvanje zdravlja značajno (do 50%) bi smanjio broj oboljelih od šećerne bolesti. Pad broja oboljelih bi u doglednom vremenu imao i značajan finansijski efekat na smanjenje troškova zdravstvene zaštite. Do pandemije novog korona virusa preko jedne petine umrlih tokom kalendarske godine imalo je dijabetes tokom života. Evropa je region u svijetu sa najvećim brojem oboljele djece od dijabetesa tip 1 i u tom širem kontekstu treba sagledavati broj oboljele djece od dijabetesa u Crnoj Gori. Stoga, pred nama je vrijeme u kome neizostavno treba na bazi širokog društvenog konsenzusa donijeti održiv plan smanjenja obolijevanja od dijabetesa u Crnoj Gori", ističe Likić.
Porast broja oboljelih od dijabetesa i u svijetu je prisutan.
"Nažalost, ovaj trend više je nego izvjestan i u narednim decenijama ovog vijeka. Prema procjenama Internacionalne dijabetološke federacije, broj odraslih oboljelih od dijabetesa na planeti će se uvećati za preko 50 odsto do 2045. godine. Za isti period očekuje se porast oboljelih od 15 odsto u Evropi", zaključuje Likić.
