To je saopštila državna sekretarka u Ministarstvu ekonomskog razvoja, Milena Lipovina-Božović na četvrtoj panel sesiji “Pametno upravljanje 2.0: Aspekti pružanja digitalnih javnih usluga usmjerenih na čovjeka”, u okviru četvrtog Digitalnog samita ekonomija Zapadnog Balkana.
Ocijenila je da je pametno upravljanje jedini način na koji možemo značajno poboljšati načine pružanja javnih usluga.
„Digitalni javni servisi nisu samo opcija, danas su imperativ. Svjesnost da je to najbolji način da ispunimo očekivanja javnosti i postanemo efikasniji i otporniji najviše me motiviše. Pristup javnim uslugama trebao bi biti lak i brz“, istakla je Lipovina-Božović.
Ona smatra da je malo vjerovatno da će se vlade vratiti na obrasce prije COVID-a, navodeći da moraju staviti digitalne strategije u središte svojih programa politike.
„Takođe vjerujem da svi građani i kompanije moraju da promjene svoje navike i pređu na digitalne usluge“, smatra Lipovina-Božović.
Prema njenim riječima, prednosti digitalizacije su svima jasne, ali pravi napredak je lakše reći nego učiniti.
„Za sve vlade, ne samo za našu, to je značajan izazov, ali mi smo u potpunosti sposobni to učiniti. Drago mi je što možemo reći da smo u nekim oblastima napravili ogroman korak, ali smo takođe svjesni da postoji toliko prostora za poboljšanja i veća postignuća. Ono što nam je pokazala pandemija COVID-19 je da moramo biti spremniji na nepredviđeno i brzo se prilagoditi promjenama“, rekla je Lipovina Božović.
Kada se dogodilo nepredvidivo, kako je dodala, u Vladi su bili primorani da brzo razmišljaju i djeluju još brže.
„Pored svih loših stvari za našu zemlju i njenu ekonomiju, ona je donijela i neke dobre – saznali smo da možemo uspjeti na ovom izazovnom putu ka digitalnoj transformaciji u svim aspektima pružanja javnih usluga pod našom odgovornošću“, istakla je Lipovina-Božović.
Kazala je da su prilikom dizajniranja novih platformi za usluge i ažuriranja postojećih, ciljali na jedno – učiniti ih jednostavnim i prilagođenim korisnicima, tako da ih korisnici ne doživljavaju kao prepreku, već kao koristan alat koji će omogućiti njihovo učešće a komunikaciju sa javnom upravom lakšom.
„Zbog krize izazvane virusom Covid, ekonomska aktivnost je značajno oslabila, što je bio jasan signal ovoj Vladi da obezbijedi brza rješenja kako bi izbjegla otpuštanja zaposlenih. S tim u vezi, Vlada je odlučila pokrenuti Program za pružanje podrške privredi i građanima radi ublažavanja negativnih efekata nove pandemije koronavirusa COVID-19 koji će pomoći preduzetnicima i malim i srednjim preduzećima da isplaćuju plate“, podsjetila je Lipovina Božović.
Da bi se omogućilo poštovanje svih zdravstvenih mjera i olakšao proces prijavljivanja, kako je pojasnila, ova aktivnost je morala biti organizovana online i bez papira.
„Za organizovanje i sprovođenje čitavog ovog procesa bilo je zaduženo Ministarstvo ekonomskog razvoja, uz pomoć drugih relevantnih institucija. U procesu je bilo mnogo izazova, ali zbog dobre komunikacije koju imamo unutar institucija, ali i sa preduzećima i poslovnim udruženjima, napravili smo vrlo dobru platformu u izuzetno kratkom vremenskom periodu i u režimu vrlo prilagođenom korisniku“, kazala je Lipovina Božović.
Kazala je da iako u Ministarstvu ekonomskog razvoja koriste svaku priliku da usvoje i povećaju svoje digitalne javne usluge, nije zadovoljna trenutnim nivoom digitalizacije javnog sektora u Crnoj Gori i potrebna je, kako je dodala, velika pomoć međunarodnih partnera u ubrzanju te transformacije.
“Ovo je trenutak kada dolazimo do inovacija. Ojačana je i naglašena uloga inovacija kao bitnog pokretača ekonomskog razvoja i održivosti. U cilju efikasnije implementacije, praćenja i evaluacije aktivnosti vezanih za inovacije, odlučili smo da preduzmemo sve potrebne korake i ka digitalizaciji inovacionog sektora”, rekla je Lipovina Božović.
Dok se definiše put naprijed, važno je, kako je rekla, zapamtiti da “mi, kao kreatori politike, imamo ključnu ulogu u pomaganju kompanijama (posebno malim i srednjim) da prilagode svoju kulturu i procese digitalnom svijetu”.
“Iako je pandemija proizvela nekoliko negativnih efekata, pokušali smo i uspjeli je pretvoriti u priliku za digitalizaciju usluga koje nudi Ministarstvo. Time je stvorena osnova za dalje obrazovanje malih i srednjih preduzeća koja bi ih usmjerila ka novim izazovima, ali i izvanrednim novim mogućnostima. Sigurna sam da smo na dobrom putu, ali važno je još jednom naglasiti da će podrška EU i drugih međunarodnih partnera biti ključni faktor uspeha u postizanju ovog cilja”, ocijena je Lipovine Božović.
Na ovog sesiji su govorili i Nick Thijs, viši savjetnik, pružanje usluga i reforma javne uprave u SIGMA OECD, Olivera Damjanović, Menadžerka programa u ReSPA-i, Gerd Trogemann, menadžer Regionalnog Biroa UNDP-a za Evropu i centralnu Aziju, Natalia Panina, generalna menadžerka SAP -a za javne usluge u Srednjoj i Istočnoj Evropi, Nevila Repishti, direktorica Vladinog portala e-Albanija, Nacionalna agencija za informaciono društvo, Burim Balaj, šef Direkcije u Agenciji za informaciono društvo iz Kosova, Ivana Šarić, šefica e-Vlade u Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara u Bosni i Hercegovini i Ana Šarenac, asistentkinja direktora u Kancelariji za IT i eUpravu iz Srbije.
Digitalni samit Zapadnog Balkana 2021. održava se kao dio Berlinskog procesa i kao inicijativa Regionalnog savjeta za saradnju, a važnost samita je potvrđena i kroz novi četvorogodišnji akcioni plan 2021-2024, za zajedničko regionalno tržište (Common Regional Market – CRM).
