Prvostepena presuda predsjedniku bh. entiteta Republika Srpska Miloradu Dodiku zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika za BiH Kristijana Šmita izrečena je 26. februara. Nakon izricanja presude, Dodik je tokom mitinga podrške, ali i u kasnijim govorima ponavljao radikalne prijetnje poput secesionističkog plana o nestanku Bosne i Hercegovine, razgraničenju i svesrpskom ujedinjenju.
Narodna Skupština RS usvojila je niz radikalnih zaključaka, a zatim i zakona čime je, prema mišljenju jednog broja analitičara izvršen svojevrstan državni udar. Odmah nakon izricanja presude, Banjaluku je posjetio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, a juče su, nakon javno saopštenih poruka podrške to učinili i predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i lider Demokratske narodne partije Milan Knežević, koji su nakon sastanka sa Dodikom održali konferenciju za medije.
O pravnim i političkim posljedicama presude, izazovima pred kojima se nalazi BiH, te eventualnim konsekvencama po region nakon horske podrške Dodikovih saboraca, miješanja u unutrašnje stvari druge države i napada na pravosuđe BiH, za Portal Analitika govori Admir Lisica, doktorand na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu i istraživač u oblasti međunarodnih odnosa, političke istorije i regionalnih politika.
Pokušaj otcjepljenja Republike Srpske ne može se desiti mirno
ANALITIKA: Da li mislite da je presuda Dodiku, koja je doduše još uvijek prvostepena, zapravo početak kraja njegove političke karijere i spasonosno rješenje za BiH, ili smatrate da je spreman na ostvarenje zlokobnog secesionističkog plana, koji najavljuje decenijama, a ponovio ga je i na dan izricanja presude, kada je tokom mitinga podrške decidno kazao „od danas Bosne neće biti“?
LISICA: U ovom trenutku Dodiku ne ide na ruku što dio opozicije u bh. entitetu RS ne želi biti dio njegovih separatističkih ideja. Oni su shvatili da je država Bosna i Hercegovina ipak iznad svakog pojedinca, pa tako i Dodika!
Ukoliko se na drugostepenoj presudi potvrdi zabrana političkog djelovanja u trajanju do šest godina, to će značiti njegov politički kraj. On će pokušati iscrpiti sve forme djelovanja, koje imaju za cilj izazvati provokaciju i na taj način uvući bosanske Srbe u problem. Jasno mu je da do otcjepljenja nije moguće doći mirno, a sasvim sigurno mu smeta što institucije i građani koji su prodržavnički orijentisani ne nasijedaju na njegove poteze.
49
Njime će se baviti institucije države Bosne i Hercegovine, a bosanski Srbi trebaju da shvate kako su taoci jednog čovjeka, koji ih želi uvući u konflikt isključivo zbog vlastitog interesa.
ANALITIKA: Dodik je više puta nakon izricanja presude pominjao i razgraničenje. Da li bi takav separatistički potez defakto podrazumijevao jednostrano uništavanje cjelovitosti, teritorijalnog integriteta i suvereniteta BIH, odnosno, faktičkog ukidanja Dejtonskog mirovnog sporazuma?
LISICA: Svaka promjena postojećeg stanja, tačnije odstupanje od Dejtonskog mirovnog sporazuma, znači i nestanak entiteta Republike Srpske. Pokušaj njenog otcjepljenja, ponavljam, ne može se desiti mirno!
Dodikovi Srbi bi rado da im se dozvoli “Kiparski scenario”, te da oni “otrgnu” dio Bosne i Hercegovine. Takav epilog jeste moguć, ali ne mirnim putem, što je dobrom dijelu bosanskih Srba jasno, te zbog toga ne žele biti dio Dodikove samoubilačke avanture.
Dodik će raznim manevrima pokušati da maksimizira moć i pribavi podršku
ANALITIKA: Kakve bi mogle biti pravne i političke posljedice presude koja je izrečena Dodiku, budući da on ima pravo na vršenje političke funkcije sve do donošenja drugostepene i pravosnažne presude?
LISICA: Trenutno se ništa neće promijeniti u pomenutom kontekstu. Ipak, jasno je kako će Dodik ovaj period iskoristiti za pokušaj maksimiziranja vlastite moći, te pribavljanja dodatne podrške. Na tom putu će sigurno činiti razne manevre.
ANALITIKA: Kakve bi mogle biti konsekvence zaključaka i zakona koje je usvojila Narodna skupština RS, a kojima se negira rad i odbacuju odluke sudstva, tužilaštva i sudsko-tužilačkih vijeća BIH?
LISICA: U trenutku kada je separatistička vlast zasijedala, SIPA je na području Banjaluke vršila hapšenja onih koji su prijetili sutkinji Seni Uzunović. SIPA, čij je direktor Srbin, a sjedište u Lukavici, na području bh. entiteta RS, nastavlja sa svojim radom.
Zaključci će biti oboreni pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, a i Bošnjaci su posegli za pitanjem vitalnog nacionalnog interesa. Tu nas očekuju turbulencije, a državne institucije su pred izazovom da pokažu svoju odlučnost protiv onih koji žele izvršiti državni udar.
Za svako narušavanje bezbjednosti krivac bi bila Srbija, Dodikovi Srbi samostalno nijesu spremni za eskalaciju
ANALITIKA: Da li je BiH i formalno zapala u stanje duboke političke i ustavne krize, budući da oni koji se na Dejton najviše pozivaju, ratnohuškačkim pozivima upravo ugrožavaju mir? Je li država u ovom trenutku izložena bezbjednosnim prijetnjama, da li je zemlja u opasnosti od narušavanja mirovnog poretka?
LISICA: Ukoliko analizirate prethodne odgovore, jasno je zaključiti kako se nalazimo u političkoj krizi, ali to za Bosnu i Hercegovinu nije ništa novo, jer smo u posljednjim decenijama u više navrata imali priliku vidjeti različite političke krize koje su uzrokovane separatističkim težnjama.
Ovog puta su Dodikovi Srbi otišli korak dalje, provocirajući tako reakciju sa suprotne strane, koja je izostala. Za svako narušavanje sigurnosti, sasvim sigurno da bi isključivi krivac bila Srbija, jer Dodikovi Srbi nisu spremni za eskalaciju samostalno.
Mandić destruktivni faktor koji djelovanje prilagođava željama Beograda i Moskve
ANALITIKA: Podršku Dodiku dali su i saborci iz Crne Gore, Andrija Mandić i Milan Knežević, koji u Sarajevu vide ključni faktor destabilizacije BiH, a presudu Dodiku nazivaju pucnjem u Dejtonski sporazum. Juče su Dodiku i formalno pružili podršku, posjetom Banjaluci i tradicionalnom promocijom „ugroženog“ svesrpskog jedinstva. Kako komentarišete ovakvo direktno miješanje u unutrašnje stvari druge države, iako smo na takvo ponašanje navikli kad je riječ o promoterima tzv. srpskog sveta?
LISICA: Mandić je svojim djelovanjem u posljednjoj deceniji ukazao na to da predstavlja destruktivan faktor, koji svoje djelovanje prilagođava željama Beograda i Moskve. Bio je dio pokušaja državnog udara neposredno prije prijema Crne Gore u NATO, tako da ne čudi zašto podržava Dodikove Srbe koji pokušavaju učiniti isto.
Opstanak Dejtonskog sporazuma je u najvećem interesu bh. entiteta RS, te jedino Republika Srpska može postojati u okviru Dejtonskog ugovora, što bi trebalo biti jasno Mandiću i saveznicima iz Crne Gore.
Sjednica Savjeta za nacionalnu bezbjednost znači da Srbija BiH smatra dijelom svoje teritorije
ANALITIKA: Vučić je sazvao hitnu sjednicu vijeća za nacionalnu bezbjednost, nakon čega je otputovao u Banjačuku, optuživši velike sile i Sarajevo da stoje iza destabilizacije BiH. Tokom govora sa Vučićem, Dodik je ublažio retoriku i pozvao na pregovore sa Hrvatima i Bošnjacima, što je, čini se, hrvatski premijer Andrej Plenković rado prihvatio. Zakazana je i trodnevna sjednica Narodne skupštine Srbije, kojoj će prisustvovati i Dodik. Zar zemlje regiona pojedinačno nemaju dovoljno sopstvenih problema, već, čini se, zahvaljujući Dodikovim saborcima kriza u BiH na neki način postaje regionalni problem? Kakve bi mogle biti konsekvence takvog pristupa, s obzirom na hegemonističke pretenzije Srbije, kojima se Vučić očito pokušava održati na vlasti?
LISICA: Srbija nastavlja pokušavati nametnuti se kao hegemon, što ukazuje posljednje djelovanje Beograda. Sjednica vijeća za nacionalnu bezbjednost bi se trebala sazivati kada je Srbija ugrožena unutar svojih granica, a ne kada ona ugrožava susjednu državu!
To je očito posmatranje dijela Bosne i Hercegovine kao dijela vlastite teritorije, što ne govori o tome da Srbija na ovim prostorima želi mir! O onome što se davno dogovorila, nema pregovora! Dodik je pokušao kreirati državni udar i sada bi o nečemu razgovarao. Razgovarati se moglo godinama unazad, a ne činiti sve da se minimizira država Bosna i Hercegovina.
Vučić usljed problema u svojoj avliji nastoji lopticu prebaciti preko Drine. On se želi nametnuti kao neko ko rješava probleme, ali ih u stvari produbljuje i uvećava! Ovakvo djelovanje Srbije je destruktivno, te je u skladu s provođenjem malignih tačaka sa “svesrpskog sabora”, a koje ne poštuju države u regionu!
Evropa u ovom trenutku djeluje onoliko koliko dozvoljavaju SAD
ANALITIKA: Dok State Department, EU i Evropski parlament pozivaju na mir i poštovanje sudskih odluka, ruska saopštenja obiluju prijetnjama. Hoće li se Zapad konačno uključiti i pokušati da spriječi podrivanje mira i ustavnog poretka BiH, ili je tako nešto iluzorno očekivati u vrijeme Trampovog taktiziranja sa Putinom? Ipak, može li makar Evropa položiti ovaj važan ispit, ako zaista želi stabilnu, suverenu i teritorijalno cjelovitu BiH kao svoju buduću članicu?
LISICA: Ukoliko budu imali interesa, EU i Velika Britanija mogu iskoristiti trenutni geopolitički momenat, te se bolje pozicionirati na Zapadnom Balkanu. Do sada su to propuštali da učine. Stvari se prebrzo odvijaju, usljed novih geopolitičkih okolnosti izazvanih zatopljavanjem Trampa i Putina. Pitanje je šta Evropa želi, te šta u konačnici može učiniti? Meni se čini da ona u ovom trenutku djeluje onoliko koliko to dozvoljavaju SAD.
Konstelacija odnosa se poprilično mijenja, a ne treba zaboraviti da je rivalnstvo na relaciji SAD – EU, uvijek postojalo na neki način, o čemu nam potvrđuju različiti autori koji temantuju međunarodne odnose tokom 20. vijeka. Rast desnice usloviće budući smjer EU, te koliko je ona spremna za eventualno buduće proširenje. Trenutno stanje nije ohrabrujuće.
