Povećan je broj pacijenata sa simptomima alergija koji se javljaju u našim ambulantama, kazao je za Pobjedu ljekar za odrasle u podgoričkom domu zdravlja dr Matija Bojić i istakao da se najčešće javljaju mlađe osobe i to obično sa težim simptomima.
Pojašnjava da se broj osoba koje imaju neku od alergija povećava u cijelom svijetu, te da je situacija slična i kod nas, razlog tome, prema njegovim riječima, može biti bujanje vegetacije, ali i izloženost aerozagađenju.
„U odnosu na prethodne godine uočava se trend rasta broja pacijenata koji se ljekarima javljaju zbog problema sa alergijama. Takođe je povećan broj pacijenata koji po prvi put ispoljavaju simptome alergija“, rekao je dr Bojić.
On pojašnjava da su osobe koje imaju alergijske bolesti u povećanom riziku da razviju druge zdravstvene probleme.
„To se prvenstveno odnosi na astmu, atopijski dermatitis i anafilaksu“, istakao je dr Bojić.
On ističe da je najteža komplikacija kod alergija anafilaksa koja predstavlja i životno ugrožavajuće stanje. Najčešće je povezana sa alergijom na ljekove, ubode insekata i hranu.
„Praćena je otežanim disanjem i gušenjem, oticanjem, osipom po koži, vrtoglavicom, povraćanjem, niskim krvnim pritiskom i gubitkom svijesti. Anafilaksa se mora liječiti odmah, po hitnom postupku jer se tegobe razvijaju veoma brzo“, kaže dr Bojić.
Dodaje da postoje različite vrste alergija, ali da su najčešće polenske. Pored njih, mogu se javiti alergije na hranu, ljekove, grinje, buđ kao i ubode insekata.
„Simptomi alergija mogu biti različiti. Najčešće je to svrab i suzenje očiju, zapušen nos ili curenje iz nosa praćeno kijavicom i svrabom. Simptomi se mogu javiti u vidu promjena po koži po tipu koprivnjače. Kod nekih pacijenata prisutan je svrab sluznice u ustima, promuklost kao i simptomi opstrukcije na nivou donjih disajnih puteva u vidu kašlja, sviranje prilikom disanja i gušenja. Ovi simptomi mogu varirati u intenzitetu i trajanju, zavisno od individualne osjetljivosti na alergen“, pojasnio je on.
Kazao je i da, iako se alergije ne mogu potpuno izliječiti, postoji niz ljekova i metoda za ublažavanje simptoma, a to su antihistaminici, kortikosteroidi i imunoterapija. Terapija ljekovima zavisi od ozbiljnosti simptoma.
„Antihistaminici se koriste ako su simptomi intenzivni i učestali, dok se kortikosteroidi koriste kod težih simptoma. Imunoterapija je jedna od novijih i vrlo efikasnih metoda liječenja. To je jedina metoda koja djeluje na uzrok, a ne samo na simptome. Cilj imunoterapije jeste da se primjenom odgovarajućih doza alergena stvori tolerancija na alergene koji uzrokuju simptome“, rekao je dr Bojić.
On je savjetovao svim pacijentima koji imaju simptome alergije da se prvenstveno obrate ljekaru.
„U današnje vrijeme, kako po internetu tako i u svakodnevnoj komunikaciji, možemo čuti brojne savjete, ali i saznati o prirodnim ljekovima protiv alergija. Moj savjet svim pacijentima koji imaju simptome alergija jeste prvenstveno da se jave svojim ljekarima koji će ih adekvatno savjetovati kako da se izbore sa svim tegobama i da ne uzimaju ljekove na svoju ruku“, zaključio je dr Matija Bojić.
