Piše mr Kristjan Dukaj
Politikolog
Obilježavanje Međunarodnog dana ljudskih prava ( 10. decembar), prilika je da se analizira postignuto u jednoj od najznačajnijih oblasti društva ali, istovremeno, da se ukaže na potrebuveće posvećenostiza postizanjem još boljih rezultata, posebno u zemljama u tranziciji i na kriznimpodručjima gdje, nažalost, sistematskise krše osnovna ljudska prava i sloboda. Ove godine, svjedoci smo jedne vanredne situacije izazvane novim koronavirusomi svim posljedicama koje je proizvela nastala situacija u svim oblastima života, koja nije poštedjela ni ljudska prava i slobodu, počevši od slobode kretanja, prava na rad itd.
Međutim, konstantno obilježavanje ovog značajnog datuma jesu činjenice opoštovanju osnovnih ljudskih prava shodno prvom članu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima ( 1948.) koji određuju da se „Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima...“. Univerzalna deklaracija usvojena prije 72 godine,je utoliko značajnija jer ona, po prvi put u istoriji ljudske civilizacije, promoviše zajedničke standarde iz oblasti ljudskih prava koje su obavezujuće za sve zemlje članice UN-a. Obilježavajući ovaj značajan datum za čitav svijet, prilika je da se podsjetimopostignutog ali i da se posvetitmo podizanju svijesti da svi segmenti društva daju svoj doprinos da bi dostignuća u poštovanju ljudskih prava bilaza pohvalu cjelokupnom društvu.
Nije ohrabrujuće kadase pojedinci moraju obraćati nadležnim institucijama za zaštitu elementarnih ljudskih prava ali, da bi se stalo na kraj takvim pojavama, svaki pojedinac mora istrajati u zaštitu svojih prava, prije svega kod postojećih nadležnih institucija koje su formirane u Crnoj Gori, upravo radi zaštite od bilo koje formezlostavljanja. Vjera u institucije se stiče primjenom postojećih normi i preuzetih obaveza koje proizilazeod prihvaćenihmeđunarodnih konvencija, sporazumai drugih dokumenata koje garantuju najviše standarde u poštovanjuljudskih prava. U današnje vrijeme postoje mnoge nacionalne i međunarodne institucije, udruženja, asocijacije i istaknuti pojedinci čiji je prevashodni cilj intenziviranje napora u zaštiti i ostvarivanju ljudskih prava.
I pored današnjih dostignuća u tehnološkom i sveukupnom razvoju, međunarodne institucije osjećaju potrebu za jačanjem mehanizama sankcija za ozbiljna kršenja ljudskih prava, po uzoru na već poznate mehanizme sankcionisanja za one koji krše ljudska prava širom svijeta.
Stoga, u današnje vrijeme masovnih komunikacija, kršenja ljudskih prava bilo gdje u svijetu, u realnom vremenu postaju aktuelna za najširu javnost na globalnom nivou. Ovo ukazuje na potrebu daeventualnisporovi i neželjene situacije iz ove oblasti dobijaju pravni epilog pred domaćim institucijama učvršćujući na taj način povjerenje građana prema nacionalnom sistemu zaštite ljudskih prava.
Tokom obilježavanjeMeđunarodnog dana ljudskih prava, u današnjim uslovima globalne pandemije koja, nažalost,nastavlja sa sve težimposljedicama, obaveza je društva iskazati bezrezervnu solidarnost prema svakom pojedincu, stvorivši na taj način ambijent jednakih mogućnosti, jer, „Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima...“!
Autor je politikolog, magistar međunarodnih odnosa i diplomatije
